Dopunsko osiguranje

Nikad ne znaš što život nosi.

Svi koji ugovore dopunsko zdravstveno osiguranje do 31. prosinca, na dar dobivaju besplatnu B listu lijekova u prvoj godini korištenja. Baš zato što je život nepredvidljiv, dobro je biti siguran da iznenađenja neće biti – barem kad je riječ o troškovima liječenja. Croatia dopunsko zdravstveno osiguranje za samo 70 kuna mjesečno pokriva sve vrste doplata u obveznom zdravstvenom osiguranju bez ograničenja:

  • u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
  • za specijalističke preglede
  • za dijagnostiku
  • za laboratorijske pretrage
  • za fizikalnu terapiju
  • za usluge dentalne medicine
  • za ortopedska i druga pomagala
  • za bolničko liječenje
  • za izdavanje lijeka na recept*.

* Dodatno pokriće: uz policu dopunskog zdravstvenog osiguranja možete ugovoriti osiguranje doplata za dopunsku listu lijekova (B listu lijekova – dva pakiranja svakog lijeka po nezaštićenom imenu) već od 29 kuna mjesečno. 

Mjesečna premija za osnovno pokriće dostupna je već od 70 kuna ako se ugovori kao samostalni program. Ako se ugovori uz policu dodatnog zdravstvenog osiguranja, mjesečna premija iznosi 60 kuna. Za osiguranja ugovorena u akcijskom periodu B lista je u prvoj godini besplatna.

Premija osiguranja ovisi o dobi i odabranom pokriću.

Osiguranje troškova sudjelovanja odnosi se na medicinske usluge koje su obavljene u ordinaciji izabranog liječnika te na temelju uputnice ili recepta, odnosno doznake HZZO-a, a iskaznica dopunskog zdravstvenog osiguranja upotrebljava se kao sredstvo bezgotovinskog plaćanja sudjelovanja tako da troškovi sudjelovanja izravno terete policu dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Ako zbog tehničkog ili nekog drugog razloga zdravstvena ustanova ne prihvati iskaznicu ili ne provede autorizaciju, molimo vas da nas o tome obavijestite kako bismo kontaktirali zdravstvenu ustanovu i otklonili razlog neprihvaćanja.

Ako ste platili troškove sudjelovanja, molimo vas da nam dostavite originalni račun kako bismo vam u najkraćem roku mogli refundirati sredstva. 

Zašto ugovoriti CROATIA dopunsko zdravstveno osiguranje?

  • Pruža vam sigurnost i financijsku zaštitu u slučaju bolesti ili nesretnog slučaja.
  • Iskaznica služi kao sredstvo plaćanja svih vrsta doplata – uključujući doplate za B listu lijekova.
  • Ne morate se brinuti o gotovini ili čekati povrat sredstava.
  • Ostvarujete popust od najmanje 15 posto na sve usluge u vlastitim poliklinikama Croatia zdravstvenog osiguranja u Zagrebu, Koprivnici i Splitu.
  • Na portalu "Moja Croatia" možete provjeriti stanje svojih polica dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i ostalih polica koje ste ugovorili u Croatia osiguranju.
  • Ostvarujete pogodnosti iz programa vjernosti Croatia osiguranja "Dobra prilika" (popusti na usluge i proizvode povezane za zdravljem i zdravim načinom življenja, a tu su i popusti na putovanja, zabavu, telefoniju i gorivo).

Individualno i grupno 

OSIGURANIKSVI PROGRAMI
  Bez B liste S B listom
DOP1 18-50 70 99
DOP2 51-60* 70 129
DOP3 61-70** - 299

OSIGURANIKSVI PROGRAMI
  Bez B liste S B listom
DOP1 18-50 60 89
DOP2 51-60* 60 119
DOP3 61-70** - 277

* Po programu DOP2 premija se može utvrđivati ovisno o rezultatu. Ukoliko se premija određuje ovisno o rezultatu ako je omjer likvidiranih naknada u razdoblju promatranja i zaračunate premije veći od 100%, za sljedeću godinu se ne primjenjuje popust od 50% na premiju. ** Uz program DOP3 obavezno se mora ugovoriti dodatni program za osiguranje doplata za lijekove s Dopunske liste lijekova HZZP-a DP14.

Kupi Dopunsko osiguranje

Rječnik — pojmovi s ove stranice

Razdoblje na početku ugovorenog trajanja osiguranja za vrijeme kojeg osiguravatelj nije u obvezi ako nastupi osigurani slučaj.
Osiguranje od određenih rizika propisano zakonom pojedine zemlje; sklapa se na temelju zakonskih odredaba i može biti automatska obvezna osiguranja kada već sam odnos iz osiguranja i pokrićerizika proizlazi iz zakonske odredbe, npr. ranije je postojalo obvezno osiguranje pošiljaka u prometu. I tzv. ugovorno obvezno osiguranje kada zakon propisuje obvezu sklapanja ugovora kod osiguravajućih društava, npr. kod nas su uvedena ugovorna obvezna osiguranja putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja, vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za štete počinjene trećim osobama i vlasnika, odnosno korisnika zrakoplova od odgovornosti za štete počinjene trećim osobama. Vlasnici prijevoznih sredstava na koje se primjenjuju zakonske odredbe o obveznom osiguranju dužni su sklopiti ugovor o tom osiguranju s ovlaštenim društvom za osiguranje. U našoj zemlji obvezno se osiguravaju: 1. putnici u javnom prometu od posljedica  nesretnog slučaja uključujući autobuse koji obavljaju javni prijevoz, prijevoz radnika na posao i s posla, kao i prijevoz turista; tračna vozila, sve vrste plovila uključujući skele i splavi; rent-a-car vozila; taksi vozila; zrakoplovi za javni prijevoz i zrakoplovi za turistički prijevoz; 2. korisnici, odnosno vlasnici motornih vozila od odgovornosti za štete počinjene trećim osobama, i 3. korisnici, odnosno vlasnici zrakoplova od odgovornosti za štete počinjene trećim osobama (smrt, tjelesne ozljede, narušavanje zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari).
Izjava osiguravatelja da smatra ponuđeni rizik osiguranim. Početak pokrića ne mora biti jednak početku osiguranja.
1. u osiguranju imovine, osoba na koju glasi ugovor o osiguranju. Kod osiguranja za vlastiti račun ujedno i ugovaratelj osiguranja, a kod osiguranja za tuđi račun jedna ili više više trećih osoba; 2. u osiguranju života i u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, osoba na čiji život je zaključeno osiguranje. Osoba kojoj se isplaćuje naknada ne mora biti osiguranik. Ako osiguranik i ugovaratelj nisu iste osobe, za valjanost ugovora o osiguranju potrebna je pismena suglasnost osiguranika; 3. kod društva uzajamnog osiguranja često se umjesto ugovaratelj osiguranja upotrebljava izraz osiguranik.
Razdoblje od 0, 12 i 24 sata prvog dana osiguranja do 0, 12 ili 24 sata posljednjeg dana osiguranja. Razlikuju se tri vrste trajanja: a) formalno trajanje - razdoblje od dana zaključenja ugovora o osiguranju do dana završetka osiguranja zbog isteka, prekida ili nekog drugog razloga (razdoblje od formalnog početka do formalnog isteka osiguranja); b) trajanje pokrića - razdoblje za koje je osiguravatelj preuzeo rizik (razdoblje od početka pokrića do isteka pokrića). Primjerice u nekim osiguranjima početak pokrića je dan označen kao početak osiguranja na polici, ali ne prije 24. sata dana kada je plaćena prva premija; c) tehničko trajanje - razdoblje za koje je izračunata premija (razdoblje od tehničkog početka do tehničkog isteka osiguranja). Može biti višegodišnje (uobičajeno kod osiguranja života), jednogodišnje (uobičajeno kod osiguranja imovine i osiguranja od posljedica nesretnog slučaja) i ispodgodišnje s trajanjem od nekoliko dana ili mjeseci (uobičajeno kod osiguranja pošiljaka u prijevozu). Kod imovinskih, kreditnih i osobnih osiguranja trajanje osiguranja se u pravilu određuje fiksno prema kalendarskim danima, npr. jedna ili više godina i sl. Početak osiguranja je od 00 sati sljedećeg dana od dana kad je sklopljen ugovor o osiguranju. Kod transportnih osiguranja, osim fiksno kalendarskog trajanja osiguranja, može se ugovoriti trajanje osiguranja i prema vremenskom trajanju putovanja, npr. osiguranje broda na jedno putovanje. Kod osiguranja robe u transportu trajanje osiguranja određuje posebna klauzula o prijevozu (engl. transit clause) koja određuje da osiguranje stupa na snagu od trenutka kad roba napusti skladište prodavaoca te traje do isporuke robe u skladište primatelja, odnosno najkasnije istekom roka od 60 dana od dana iskrcaja robe s broda u odredišnoj luci. Ova klauzula poznata je i pod nazivom "od skladišta do skladišta" ili "od vrata do vrata" (engl. door to door).
jedan od činitelja za ocjenu veličine rizika. Osim uzroka i mjesta, osigurani slučaj omeđen je i vremenom. Sve štete nastaju u vremenu pa premija osiguranja ovisi o vremenu osiguranja (kratkoročno osiguranje, višegodišnje osiguranje). Značenje vremena u osiguranju očituje se i u tome što se osigurani rizik mora ostvariti u vrijeme trajanja osiguranja.
Suglasno izjavljena volja dviju ili više osoba s ciljem da između njih nastane, promijeni se ili prestane određeni pravni odnos. Kako su pravni odnosi po svom značenju vrlo različiti, npr. nasljednopravni, porodičnopravni, međunarodnopravni, stvarnopravni, obveznopravni, itd., to se ugovor kao instrumenti za uređenje tih odnosa javljaju u raznim granama prava. Po svom opsegu, izgrađenosti, množini oblika i primjeni u praksi najvažniji su oni ugovori kojima se stvaraju obveze trgovačkog prava. Obveznopravni ugovori klasificiraju se u određene grupe tako da određena pravna pravila vrijede samo za tu grupu. Najvažnije podjele jesu na: 1. jednostrano i dvostrano obvezne ugovore. Jednostrano obvezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je jedna stranka samo dužnik, a druga samo vjerovnik (npr. darovanje, ali u trgovačkom pravu takav ugovor praktički se ne sklapa), dok su dvostrano obvezni ugovori (sinalagmatički) oni kod kojih je svaka stranka ujedno i vjerovnik i dužnik; 2. naplatne (onerozne) i besplatne (lukrativne). Naplatni i besplatni ugovori razlikuju se po tome da li se za činidbu traži protučinidba ili ne, a s obzirom na tu okolnost pravila o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke primjenjuju se u principu samo kod naplatnih ugovora; 3. konsenzualne i realne. Konsenzualni nastaju u trenutku kad su se stranke sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora, a za nastanak ugovora nije potrebno ispuniti nikakkvu činidbu. realni ugovori su takvi kod kojih je pored suglasnosti stranaka o bitnim sastojcima ugovora potrebna i predaja stvari; 4. glavni i sporedni. Glavni ugovori su oni kojima se utvrđuje glavna obveza, npr. prodaja, a sporedni (akcesorni) su oni koji se sklapaju u vezi s glavnom obvezom, npr. jamstvo, zalog. Značajke su sporednih ugovora u tome da slijede sudbinu glavnih; 5. imenovani (nominantni) i neimenovani (inominantni). 6. predugovori i glavni ugovori. 7. formalne i neformalne.
U životnim i zdravstvenim osiguranjima dob osiguranika u trenutku početka početka osiguravateljnog pokrića. Moguće ju je određivati na više načina, a najčešći su starost na rođendan koji pada u godinu početka osiguranja, na posljedni rođendan prije početka osiguranja, na najbliži rođendan početku osiguranja ili na sljedeći rođendan nakon početka osiguranja. U grupnim osiguranjima često se za određivanje premije za sve osiguranike koristi prosječna pristupna dob svih osiguranika u grupi. Visina premije za danu ugovorenu svotu ovisi o pristupnoj dobi osiguranika. Ponekad više pristupnih dobi čini grupu s jedinstvenom premijom.
Novčani iznos koji ugovaratelj osiguranja plaća osiguravatelju, na temelju sklopljenog ugovora o osiguranju. Premija se sastoji iz funkcionalne premije i režijskog dodatka. Funkcionalna premija obuhvaća dio premije za funkciju naknade šteta i isplatu ugovorenih iznosa, a taj dio premije naziva se tehnička premija i dio premije za preventivu. dio premije za preventivu predstavlja iznos koji služi za kreditiranje i financiranje poduzimanja mjera radi otklanjanja i smanjenja nepovoljnog djelovanja uzroka koji mogu izazvati štete. režijski dodatak je dio premije koji služi za pokriće troškova obavljanja djelatnosti osiguranja. Na polici o osiguranju premija se iskazuje u bruto iznosu. Izraz potječe od latinske riječi premium (nagrada) ili od izraza premium što znači prvi, jer je ugovaratelj osiguranja obvezan najprije ispuniti obvezu uplate premije da bi osiguravatelj prihvatio obvezu iz sklopljenog ugovora. Uplatom premije koja predstavlja činidbu osiguranika osiguravatelj preuzima snošenje rizika, tj. isplate obveze iz ugovora o osiguranju ako nastupi ugovoreni slučaj (protučinidba osiguravatelja). Protučinidba osiguravatelja je prema tome preuzimanje rizika, a isplata iz osiguranja je pravo isplate osigurnine onom osiguraniku kod kojeg nastupi osigurani slučaj. Prema tome je premija osiguranja činidba osiguranika koju osiguravatelj prima u zamjenu za obećanu prestaciju (lat. praestatio ili davanje, naknada) kad nastupi osigurani slučaj. Premija je karakteristična samo za premijsko osiguranje po kojem uplatom premije osiguranik stječe potpuna prava iz ugovora o osiguranju za razliku npr. od uzajamnog osiguranja u kojem svaki član uplaćuje određeni doprinos u osiguranje (a ne premiju osiguranja) s time da se konačna visina doprinosa članova uzajamnog osiguranja utvrđuje na kraju ugovorenog poslovnog razdoblja kad se utvrde i sve obveze uzajamnog osiguranja. Kod uzajamnog osiguranja ne zna se u početku sklapanja ugovora kolika će biti obveza osiguranika.
Smanjenje cijene ili novčanog iznosa robe ili usluge. Popustu je svrha da pospješi prijevremeno plaćanje računa ili da stimulira na kupnju.

U funkciji naknade šteta i isplate ugovornih iznosa, djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Ne postoji mogućnost da se osiguranjem provede ekonomska zaštita od svih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove plaćanjem premije osiguranja, a ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete on prenosi na osiguravatelja. Ima značajno mjesto u gospodarstvu svake zemlje. Uz gospodarstvo, značenje osiguranja je i socijalno i psihološko (materijalna sigurnost pojedinca). Potreba osiguranja datira od prvih početaka poduzetničkih aktivnosti, a današnji stupanj razvoja tehnologije i znanosti ne bi bio moguć bez osiguranja (disperzije velikih i kumuliranih rizika). Rizici koji se danas pokrivaju osiguranjem uključuju rizike koji su postojali u samom početku osiguranja, ali i rizike najnovijih tehnologija. Iz tog razloga se i razvijenost osiguranja usko povezuje s razvijenosti gospodarstva jedne zemlje. Gospodarsko značenje osiguranja ogleda se na sljedećim temeljnim područjima: pokriću i izravnanju rizika koji se ne mogu izbjeći, kvalitetnom preuzimanju rizika i poduzimanju mjera za smanjenje rizika te akumulaciju sredstava, koja se koriste za daljnji razvoj gospodarstva. Osnovne podjele osiguranja su na: 1. životna i neživotna osiguranja, 2. grane osiguranja, 3. dobrovoljna i obvezna osiguranja, 4. zasebna (individualna) i socijalna (društvena briga za socijalnu sigurnost). Ugovorom o osiguranju, te općim, dopunskim i posebnim uvjetima utvrđuju se prava i obveze osiguravatelja te ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

Vrijednosni papiri koji se izdaju postojećim dioničarima na proporcionalnoj osnovi prilikom novih emisija dionica prema kojima oni imaju pravo prvokupnje novoemitiranih dionica po fiksnoj cijeni. Na taj način svaki dioničar može kupiti onaj dio nove emisije običnih dionica u kojem postotku drži glave redovne dionice poduzeća. Razlozi emisije novih dionica jesu osiguranje prava prvokupnje dionica nove emisije ako je ono određeno aktom o inkorporiranju (osnivanju), osiguranje njihova stečenog udjela u kontroli (vlasničkoj glavnici) poduzeća te osiguranjem postojećih dioničara od rizika razvodnjavanja njihova kapitala zbog emisije novih dionica po cijenama nižim od tekućih tržišnih cijena prije emisije. Sa stajališta dioničkog poduzeća osnovni je razlog emisije novih redovnih dionica s pravima smanjenje troškova emisije jer se postojeći dioničari motiviraju za uspjeh emisije, te povećanje lojalnosti dioničara prema svom poduzeću. Potencijalna opasnost emisije novih redovnih dionica s pravima leži u mogućnosti gubitaka onih dioničara koji ne iskoriste dobivena prava. Osnovne karakteristike prava jesu da su 1. instrument osiguranja prava prvokupnje, 2. izvedeni iz nove emisije redovnih dionica, 3. emitirani uz privilegiranu cijenu (nižu od tekuće tržišne cijene dionica), 4. samostalni vrijednosni papiri jer se mogu slobodno prodavati i 5. kratkoročni vrijednosni papiri jer se izdaju samo za novu emisiju redovnih dionica. Prava su tržišni vrijednosni papiri. Njihova cijena ovisi o razlici između više tržišne cijene dionica i niže fiksne cijene garantirane u pravu. Upravo ta razlika cijena redovnih dionica determinira i intrinzičnu vrijednpost prava. Kada se dionice prodaju neposredno nakon objavljivanja emisije dionica s pravima, mogu se prodati bez prava (engl. ex rights) jer ona pripadaju prijašnjem vlasniku koji je registriran u listi dioničara ili se dionice mogu prodavati s pravima (rights on), što ovisi o datumu koji određuje burza kada se dionice prodaju bez prava.
Vrsta socijalnog osiguranja za ekonomsku zaštitu pojedinca i njegove obitelji za vrijeme bolesti. U Hrvatskoj osiguranjem su obuhvaćene osobe u radnom onosu, umirovljenici, poljoprivrednici, osobe koje obavljaju privrednu i neprivrednu djelatnost osobnim radom, nezaposlene osobe pod određenim uvjetima, te ostale osobe određene Zakonom o zdravstvenom osiguranju kao i članovi njihovih obitelji. Doprinos za zdravstveno osiguranje plaćaju osiguranici i njihovi poslodavci. Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja obuhvaćaju prava iz zdravstvene zaštite poput primarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite, korištenje ortopedskih i drugih pomagala, stomatološko-protetsku pomoć i nadomjestke, te korištenje lijekova s Liste lijekova. Prava obuhvaćaju i pravo na novčane nadoknade i pomoći poput nadoknade plaće za bolovanje, nadoknade putnih troškova u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite, pomoć za opremu novorođenog djeteta i nadoknadu za pogrebne troškove. Širina pokrića ovisi o zakonodavstvu pojedinih zemalja. Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Osiguranici mogu s privatnim osiguranjem zaključiti dopunsko zdravstveno osiguranje  za ostvarenje prava iznad limita obveznog zdravstvenog osiguranja, kao i privatno zdravstveno osiguranje koje zamjenjuje obvezno zdravstveno osiguranje.

Odaberite proizvod iz kategorije Zdravlje

Ostalo iz kategorije Zdravlje