Suglasno izjavljena volja dviju ili više osoba s ciljem da između njih nastane, promijeni se ili prestane određeni pravni odnos. Kako su pravni odnosi po svom značenju vrlo različiti, npr. nasljednopravni, porodičnopravni, međunarodnopravni, stvarnopravni, obveznopravni, itd., to se ugovor kao instrumenti za uređenje tih odnosa javljaju u raznim granama prava. Po svom opsegu, izgrađenosti, množini oblika i primjeni u praksi najvažniji su oni ugovori kojima se stvaraju obveze trgovačkog prava. Obveznopravni ugovori klasificiraju se u određene grupe tako da određena pravna pravila vrijede samo za tu grupu. Najvažnije podjele jesu na: 1. jednostrano i dvostrano obvezne ugovore. Jednostrano obvezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je jedna stranka samo dužnik, a druga samo vjerovnik (npr. darovanje, ali u trgovačkom pravu takav ugovor praktički se ne sklapa), dok su dvostrano obvezni ugovori (sinalagmatički) oni kod kojih je svaka stranka ujedno i vjerovnik i dužnik; 2. naplatne (onerozne) i besplatne (lukrativne). Naplatni i besplatni ugovori razlikuju se po tome da li se za činidbu traži protučinidba ili ne, a s obzirom na tu okolnost pravila o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke primjenjuju se u principu samo kod naplatnih ugovora; 3. konsenzualne i realne. Konsenzualni nastaju u trenutku kad su se stranke sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora, a za nastanak ugovora nije potrebno ispuniti nikakkvu činidbu. realni ugovori su takvi kod kojih je pored suglasnosti stranaka o bitnim sastojcima ugovora potrebna i predaja stvari; 4. glavni i sporedni. Glavni ugovori su oni kojima se utvrđuje glavna obveza, npr. prodaja, a sporedni (akcesorni) su oni koji se sklapaju u vezi s glavnom obvezom, npr. jamstvo, zalog. Značajke su sporednih ugovora u tome da slijede sudbinu glavnih; 5. imenovani (nominantni) i neimenovani (inominantni). 6. predugovori i glavni ugovori. 7. formalne i neformalne.
Rizik u osiguranju koji karakterizira protupravno oduzimanje (otuđenje) osigurane stvari iz mjesta osiguranja ili s mjesta osiguranja. Za ostvarenje rizika krađe ne moraju postojati elementi fizičke sile (provalna krađa) ili nasilja (razbojnička krađa). Izraz theft svojstven je kargo osiguranju. Rizik krađe pokriven je osiguranjem "svih rizika" u ICC A. Taj rizik nije pokriven prema uvjetima ICC B i C, ali se uz te uvjete može osigurati ugovaranjem Theft, Pilferage and Nondelivery Clause. U osiguranju brodova kao osigurani rizik javlja se violent theft - "nasilna krađa" (ITC). Osigurana je samo ona nasilna krađa koju su poduzele osobe izvan osiguranog broda. Krađa od strane posade nije pokrivena osiguranjem. Krađa od strane štrajkaša i drugih osoba navedenih u klauzulama o isključenjima iz osiguranja također nije osigurana jer se radi o isključenim rizicima.
Oduzimanje osigurane stvari uporabom sile (ugrožavanje opasnošću po život i zdravlje) protiv osiguranika ili članova njegove obitelji ili prijetnjom da će se neposredno napasti na život ili tijelo ovih osoba.
Nasilni ulazak u prostorije: 1. razbijanjem ili obijanjem vrata i prozora ili provaljivanjem stropa, zidova i podova, 2. s lažnim ključem ili drugim sredstvima koje nije namijenjeno redovnom otvaranju, 3. pravim ključem, ali ako se do njega došlo na način utvrđen uvjetima osiguravatelja za provalnu krađu.
1. vatra koja je izmakla kontroli, tj. vatra koja je napustila vatrište i sposobna je širiti se dalje vlastitom snagom; 2. rizik obuhvaćen standardnim uvjetima za osiguranje brodova i robe. U Institute Time Clauses - Hulls i Institute Cargo Clauses (B,C) izričito su kao osigurani rizici zajedno navedenei rizik požara i rizik eksplozije. Na taj su način uklonjene moguće nejasnoće u primjeni ovih uvjeta, jer je često teško a ponekad i nemoguće utvrditi je li šteta posljedica požara ili eksplozije. osiguranjem su pokrivene štete koje su izravna posljedica ostvarenja rizika požara ili eksplozije. Požar i eksplozija tretiraju se sami po sebi kao uzrok štete. Ako su požar i eksplozija posljedica rizika izričito isključenih iz osiguranja, npr. ratnih rizika, nastale štete nisu pokrivene osiguranjem. Štete uzrokovane rizikom "zagrijavanja" (engl. heating) nisu obuhvaćene osiguranjem ako nije došlo do požara. Štete nastale kao posljedica gašenja požara tretiraju se kao štete uzrokovane požarom.
Rizik koji nastaje stihijskim, neočekivanim plavljenjem terena vodom iz rijeka, jezera, mora i dr. zbog izlijevanja vode iz korita, provale obrambenih nasipa ili brana, izvanredno visoke plime ili valova neobične jačine, provalom oblaka i sl. Rizik poplave je kod mnogih vrsta osiguranja dopunski rizik, čije se pokriće mora posebno ugovoriti i platiti posebnu premiju.
Istodobno osiguranje više predmeta osiguranja i rizika jednog ugovaratelja osiguranja i/ili osiguranika. Za paket osiguranje traži se zaključivanje nekoliko vrsta osiguranja. Primjer paketa je npr. slučaj kad osiguravatelj neke vrste osiguranja traži kao obvezne (npr. požarno osiguranje, osiguranje strojeva od loma i osiguranje odgovornosti iz djelatnosti), a preostale prema odabiru osiguranika (osiguranje nezgode, loma stakla, automobilskog kaska i sl.). Za zaključeni paket osiguranja u pravilu se odobrava poseban popust.
Obveza izvršenja zadatka uz zadovoljavajuće rješenje. Biti odgovoran znači odgovarati nadležnom za svoj posao. U organizaciji mora postojati ravnoteža između autoriteta i odgovornosti. Autoritet je ograničeno pravo korištenja sredstava organizacije i usmjeravanja napora ljudi u izvršenju zadataka.
Smanjenje cijene ili novčanog iznosa robe ili usluge. Popustu je svrha da pospješi prijevremeno plaćanje računa ili da stimulira na kupnju.
Osiguranje zaključeno za razdoblje duže od jedne godine. Uobičajeno je u osiguranju života.
Snažan vjetar, često ujedinjen s kišom, tučom ili snijegom. Jačina vjetra koji se smatra olujom naznačena je u uvjetima osiguranja. Zadnjih godina sve su češće i intezitetom jače oluje i u zapadnoeuropskim državama.
U funkciji naknade šteta i isplate ugovornih iznosa, djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Ne postoji mogućnost da se osiguranjem provede ekonomska zaštita od svih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove plaćanjem premije osiguranja, a ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete on prenosi na osiguravatelja. Ima značajno mjesto u gospodarstvu svake zemlje. Uz gospodarstvo, značenje osiguranja je i socijalno i psihološko (materijalna sigurnost pojedinca). Potreba osiguranja datira od prvih početaka poduzetničkih aktivnosti, a današnji stupanj razvoja tehnologije i znanosti ne bi bio moguć bez osiguranja (disperzije velikih i kumuliranih rizika). Rizici koji se danas pokrivaju osiguranjem uključuju rizike koji su postojali u samom početku osiguranja, ali i rizike najnovijih tehnologija. Iz tog razloga se i razvijenost osiguranja usko povezuje s razvijenosti gospodarstva jedne zemlje. Gospodarsko značenje osiguranja ogleda se na sljedećim temeljnim područjima: pokriću i izravnanju rizika koji se ne mogu izbjeći, kvalitetnom preuzimanju rizika i poduzimanju mjera za smanjenje rizika te akumulaciju sredstava, koja se koriste za daljnji razvoj gospodarstva. Osnovne podjele osiguranja su na: 1. životna i neživotna osiguranja, 2. grane osiguranja, 3. dobrovoljna i obvezna osiguranja, 4. zasebna (individualna) i socijalna (društvena briga za socijalnu sigurnost). Ugovorom o osiguranju, te općim, dopunskim i posebnim uvjetima utvrđuju se prava i obveze osiguravatelja te ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.
