U novom broju pročitajte ...

UVODNIK
Financirati starost

Da su svi obvezni mirovinski fondovi sigurni i da uspješno posluju, te da nema nikakve opasnosti od propasti ili ukidanja, priopćili su iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, a isto su požurili reći u Udruženju mirovinskih fondova. Ipak, kriza mirovinskog sustava je duboka, pa su izmjene postojećih propisa s ciljem da se uz mješovitom sustavu generacijske solidarnosti i kapitalizirane mirovinske štednje otklone nedostaci mirovinskog sustava nužnost.
Time zasad nisu umanjene crne prognoze o daljnjem pogoršanju materijalnog položaja hrvatskih umirovljenika. Upravo je taj dio društva najviše pogođen siromaštvom, s kojom se vladajući moraju što prije obračunati. Gotovo svaka druga proračunska kuna odlazi na isplatu mirovina. O nužnosti štednje međutim, tek se nedavno počelo govoriti. Hrvati vrlo malo štede, a  treći mirovinski stup još uvijek nije zadobio povjerenje stanovništva.
No, ne trebaju samo političke elite misliti o našim prihodima u starosti. Održivost mirovinskog sustava tema je većine europskih zemalja. Za svoju budućnost i starost moramo se  stoga, pobrinuti sami. Prosječan Hrvat, prema statistici Hrvatskog ureda za osiguranje, za životno osiguranje izdvaja 550 kuna godišnje, po čemu smo u usporedbi s prosjekom EU 27 na samom začelju. Naime, prosječan Europljanin za životno osiguranje izdvaja 60, Amerikanac oko 43, a Slovenac 30  posto ukupnih davanja za osiguranje.
Vrijeme će pokazati hoće li i koliko ukidanje porezne olakšice za životna osiguranja utjecati na ovu vrstu štednje građana, osiguravatelji svakako smatraju da to nije bio dobar potez. Što se tiče dobrovoljnih mirovinskih fondova, s izmjenama zakona od 1. srpnja pojedinci koji su uplaćivali dobrovoljnu mirovinsku štednju izgubili su poreznu olakšicu, ali su je dobili poslodavci kojima je uplata do 500 kuna mjesečno, odnosno 6 tisuća kuna godišnje priznata kao porezni izdatak. I dok jedni ističu da je prava šteta što država to nije uvela u vrijeme rastućeg BDP-a, za nadati se da će sve veći broj poslodavaca ipak prepoznati prednosti dobrovoljne mirovinske štednje.

Srdačan pozdrav,
Nensi Botica Jzukić, glavna urednica

Mirsad Pehilj
INTERVJU
Midhat Terzić, direktor Sarajevo-osiguranja: Zadržali smo povjerenje klijenata

Nova federalna vlast neće žuriti s provedbom plana privatizacije, nego će tražiti najpovoljniji trenutak za prodaju dijela kapitala Sarajevo-osiguranja u državnom vlasništvu. Još uvijek nema naznaka da će država poduzeti neke korake koji bi bili stimulativni za osiguranje u smislu razvoja novih usluga. Povodom 65. obljetnice Sarajevo-osiguranja, razgovaramo s Midhatom Terzićem, direktorom ove najjače osigurateljne kuće u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo-osiguranje je u prosincu 2010. obilježilo 65 godina uspješnog poslovanja, a svoju snagu potvrđujete i liderskom pozicijom u BiH. Kako ocjenjujete proteklih 65 godina rada ove osiguravajuće kuće koju vodite već niz godina?
Tradicija duga 65 godina i vodeća pozicija na tržištu Bosne i Hercegovine već su same po sebi činjenice za respekt. Nakon tih šest i po desetljeća s ponosom možemo reći da smo zadržali visoku razinu osiguravateljnih usluga i da smo dokazali da se, u najmanju ruku, možemo nositi s ispostavama društava iz razvijenih zemalja Europske unije, pa ih i nadmašiti. Do 1990. godine Sarajevo-osiguranje je promijenilo više organizacijskih oblika, bilo je prepoznatljivo pod imenom DOZ, OZ i ZOIL Sarajevo, ali je sve to vrijeme ostalo pouzdan partner i poslovnom sektoru i fizičkim osobama.
Povjerenje koje smo pridobili u bivšoj zajedničkoj državi nismo iznevjerili ni nakon ratnih događanja i promjena koje su uslijedile posljednjih 15 godina. Najveći broj građana BiH zaštitu od rizika i dalje povjerava Sarajevo-osiguranju i to u situaciji kada mogu birati između 26 društava za osiguranje prisutnih na tržištu BiH. Iako je liderska pozicija uvijek na udaru, mi je vidimo prije svega u svjetlu odgovornosti prema našim klijentima, ali i prema struci odnosno prema državi i društvu u kojima poslujemo i opstajemo.

(Ostatak intervjua pročitajte uz najnovijem broju časopisa Osiguranje)

TEMA BROJA
prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Financijske usluge unutar sustava PDV-a – pravno uređenje EU i RH

Postojeće oslobođenje od plaćanja PDV-a za financijske usluge u legislativi EU potječe iz davne 1977. godine. Kako je u međuvremenu došlo do znatnog razvoja financijskih usluga, aktualno normativno rješenje zastarjelo je i iziskuje potrebu prilagodbe novim okolnostima. Na tom pravcu 2007. godine donesen je Prijedlog Smjernice, koji, iako do danas nije prihvaćen, treba poslužiti kao putokaz budućih normativnih izmjena. Budući da države članice nemaju jedinstveni pristup poreznim oslobođenjima financijskih usluga, zakonske praznine često mora rješavati Europski sud u svojim pravorijecima. Prijedlog ide za jasnom i modernom definicijom usluga oslobođenih plaćanja PDV-a, kako bi se državama članicama, bankama i osiguravajućim društvima zajamčio veći stupanj pravne sigurnosti. Prihvaćanjem spomenutog prijedloga bankama i osiguravajućim društvima omogućilo bi se upravljanje troškovima PDV-a (koji prema sada važećim propisima ne mogu odbiti) na način da se mogu odlučiti (optirati) za oporezivanje PDV-om. U Hrvatskoj sve donedavno na snazi je bilo rješenje koje je odudaralo od zahtjeva EU - umjesto funkcionalnog rješenja koje je propisivala EU, u nas se primjenjivalo institucionalno rješenje. Zakonskim izmjenama iz 2009., donesenim u postupku uključivanja Republike Hrvatske u EU, naše je rješenje u cijelosti prilagođeno zahtjevima EU. Za očekivati je da će se možebitne promjene u legislativi EU odraziti i na naše propise koji uređuju porezni tretman financijskih usluga unutar sustava PDV-a.

AKTUALNO: MIROVINSKO OSIGURANJE
Istraživanje: Što Hrvati misle o štednji za mirovinu
Malo štedimo, a za 3. mirovinski stup gotovo i ne znamo

Prestala su vremena kada možemo računati na obvezno mirovinsko osiguranje kao izvor „normalnih“ prihoda u starosti. Današnje generacije starijih unatoč redovnoj mirovini žive u kroničnoj financijskoj nesigurnosti. Nizom okolnosti današnji umirovljenici stekli su vrlo malu mirovinu iako su čitav svoj radni vijek radili, ili su, što je još gore, dobili neočekivani otkaz  zato jer ih je poslodavac proglasio viškom. Nije se to događalo samo tijekom privatizacijskih procesa 90-tih, mnogima se događa i danas.
Kako onda postići primjereni životni standard u trećoj životnog dobi, koju su to primjereni mirovinski prihodi za sigurnu starost, postoji li i kolika je odgovornost države, a koja samog pojedinca u planiranju mirovinskih prihoda, sve su to pitanja na koja odgovore traži politička i gospodarska javnost Hrvatske. Odgovore na sva ova pitanja potražili su i znanstvenici Ekonomskog instituta u Zagrebu. Projektni tim na čelu s prof. dr.sc. Majom Vehovec, znanstvenom savjetnicom instituta, te članovi: Danijel Nestić, Andreja Radić, Ivona Škreblin Kirbiš, Sandra Švaljek i Iva Tomić.

Anđela Paštar Krnčević
Mirovinski jaz

U prvim desetljećima uvođenja mirovinskog osiguranja temeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti, uspostavljen je jeftin, ali dugoročno neodrživ mirovinski sustav s širokim pravima. Takvi sustav uspješno funkcionira sve dok je omjer broja umirovljenika i zaposlenih povoljniji od 1:3
Na nepovoljan odnos zaposlenih Hrvata i umirovljenika veliki utjecaj imao je rat, umirovljenje ljudi koji su zbog tranzicije izgubili posao, sve lošija demografska slika, ali i zakonske odredbe poput dobi za umirovljenje, definicije uvjeta za prijevremeni odlazak u mirovinu, kriterija invaliditeta…
Hrvatska je sve više opterećena i problemom starenja stanovništva te se nalazi u skupini europskih zemalja s najnepovoljnijim omjerom aktivnih radnika i umirovljenika
Analize mirovinskih sustava ukazuju na nedostatnost sustava temeljenog samo na međugeneracijskoj solidarnosti. Mirovine se više neće moći financirati samo iz prvog stupa. Sve više budućih umirovljenika trebat će se pobrinuti i za osobnu štednju
Država potiče dobrovoljnu mirovinsku štednju (III. stup) dajući poticajna sredstva u visini od 25% od uplaćenih doprinosa

NOVI PROPISI
Ovršni zakon

U Narodnim novinama broj 139. od 10. prosinca 2010., objavljen je Ovršni zakon, koji je stupio na snagu osmoga dana od dana objave. Zakonom se stvara zakonodavni okvir za novi način provedbe ovrhe. Naime, napušta se sudska provedba ovrhe i povjerava se javnim ovršiteljima kao potpuno novom institutu ovršnog sustava RH
Ovršnim zakonom na cjelovit se način propisuje postupak ovrhe i osiguranja, što će rezultirati pojednostavljenim ostvarenjem ovrhovoditeljeve tražbine, skraćivanjem trajanja ovršnog postupka i rasterećenjem sudova
Posebna se pozornost posvetila institutima koji su do sada ovrhu činili neefikasnom. Tako je uređen institut odgode ovrhe na prijedlog ovršenika, stvoreni su uvjeti za punu primjenu osobnog OIB-a, a omogućeno je i pojednostavljeno podnošenje prijedloga za provedbu ovrhe pred javnim ovršiteljem.