Šteta u imovini

Što učiniti u slučaju nastupa osiguranog slučaja?

U slučaju nastupa osiguranog slučaja potrebno je:

  • Poduzeti sve mjere da se ograniče štetne posljedice i pri tome se pridržavati uputa osiguratelja ili njegovog predstavnika kako oštećeni objekt ili oštećene stvari ne bi bile izložene daljnjim oštećenjima.
  • Izvijestiti osiguratelja o nastupanju osiguranog slučaja najkasnije u roku od tri dana otkad ste za njega saznali.
  • Odmah po nastanku osiguranog slučaja, ako je to moguće, odnosno kad to prilike dozvoljavaju, podnijeti osiguratelju popis uništenih odnosno oštećenih stvari uz približnu naznaku njihove vrijednosti.
  • Što prije, a najkasnije u roku od tri dana, pisano potvrditi prijavu danu usmeno, telefonom ili brzojavom ili na koji drugi sličan način.
  • U svim slučajevima predviđenim propisima, a osobito kad je šteta prouzročena od požara, eksplozije, krađe, provalne krađe razbojstva i prometne nesreće, prijaviti događaj nadležnom organu unutarnjih poslova i navesti koje su sve stvari uništene odnosno oštećene ili su nestale prilikom nastanka osiguranog slučaja.

Do dolaska predstavnika osiguratelja na samo mjesto ne mijenjate stanje oštećenih odnosno uništenih stvari, osim ako je promjena potrebna u javnom interesu ili radi smanjenja odnosno sprečavanja povećanja štete, odnosno radi nastavljanja normalne proizvodnje. Ako se promjena izvrši radi nastavljanja normalne proizvodnje, osiguranik je dužan o tome odmah izvijestiti osiguratelja telefonom ili na koji drugi način. Ukoliko se pristupi popravku, obavezno sačuvati zamijenjene dijelove za potrebe mogućeg očevida.

Osiguranik je dužan, neovisno od roka u kojem je podnio prijavu štete, predstavniku osiguranja pružiti sve podatke i druge dokaze koji su potrebni za utvrđivanje uzroka, opsega i visine štete. Osiguratelj isto tako može zahtijevati da osiguranik pribavi i druge dokaze, ako je to nužno potrebno i opravdano.

Kako i gdje prijaviti štetu iz osiguranja imovine?

Štetu možete prijaviti dolaskom u prostorije Croatia osiguranja d.d. te putem pošte ili faxa. Obrazac prijave štete popunite sa svim traženim podacima, vlastoručno potpišite te ga, uz dokumentaciju koju posjedujete, donesite ili dostavite u najbližu podružnicu Croatia osiguranje d.d.

Štetu je moguće prijaviti telefonom i brzojavom, ali je potrebno što prije, a najkasnije u roku od tri dana, pisano potvrditi takvu prijavu na propisanom obrascu.

Kako bi obrada vašeg zahtjeva bila što brža, Croatia osiguranje d.d. sugerira da već kod prijave štete ispunite i predate sljedeće obrasce i dokumente:

  • Obrazac Prijava štete imovina, odnosno Prijava štete od odgovornosti, te Odštetni zahtjev po osiguranju od odgovornosti s naznačenim načinom izvršenja isplate (broj računa osiguranika odnosno oštećenika i naziv banke u kojoj je isti otvoren),
  • Polica osiguranja s prilozima,
  • U svim slučajevima predviđenim propisima, a osobito kad je šteta prouzročena uslijed požara, eksplozije, krađe, provalne krađe razbojstva i prometne nesreće, potrebno je dostaviti i potvrdu nadležnog MUP-a vezanu uz nastup osigurane opasnosti,
  • Specifikacija oštećenih, otuđenih ili uništenih stvari (marka, tip, količina, godina proizvodnje i sl.),
  • Račune kupnje osiguranih stvari (ukoliko postoje),
  • Račune popravka (ako je popravak već izvršen).

Ukoliko želite prijavu izvršiti dolaskom u prostorije Croatia osiguranja, putem pošte ili faxa, ispunite priložene obrasce te ih proslijedite uz prijavu zajedno s nabrojenom dokumentacijom ovisno o mjestu prijave štete.

Dokumenti za preuzimanje

Rječnik — pojmovi s ove stranice

Obavijest koju je prema ugovoru o osiguranju osiguranik ili korisnik osiguranja iz police dužan dati osiguravatelju kad nastane osigurani slučaj. rok za prijavu štete različit je u raznim granama osiguranja. Međutim taj rok nije prekluzivan, osiguranik obvezu može izvršiti i nakon toga. No, ako zakasni, osiguravatelj mu može odbiti platiti štetu nastalu zbog tog zakašnjenja. Izvršenje obveze prijave osiguranog slučaja osiguravatelju omogućuje ovome da preuzme represivne mjere radi smanjenja štete. U osiguranju imovine osiguranik je obvezan prijaviti štetu odmah, a najkasnije tri dana nakon saznanja o njezinu nastanku. U osiguranju plovila obveza osiguranika je da o nastaloj šteti obavijesti osiguravatelja čim za nju sazna, a u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) kad mu to dopušta njegovo zdravstveno stanje, ali najkasnije u roku od jedne godine od nastanka nesretnog slučaja.  Osiguranik može obavijestiti osiguravatelja o nastanku štete neposredno u njegovoj poslovnoj jedinici, pismom, telefonom, telefaksom ili na drugi primjeren način. Prijava štete podnosi se osiguravatelju ili njegovu zastupniku, a u nekim slučajevima i nadležnom državnom tijelu (posebice kad je šteta nastupila zbog požara, eksplozije, krađe, razbojništva i prometne nezgode). Sadržaj prijave određen je uvjetima osiguranja i za tu svrhu posebno pripremljenim obrascima osiguravatelja koje osiguranik ili korisnik mora popuniti kod prijave štete.
Isprava o ugovoru o osiguranju, dokument potpisan od osiguravatelja, (može i faksimil potpisa) sadržan u ugovoru o osiguranju. Ako je polica izdana bez ponude ili drugog dokumenta osiguravatelja potvrđenog od ugovaratelja osiguranja, tada je na polici potreban i potpis ugovaratelja osiguranja. U osiguranju osoba ako se osiguranje odnosi na slučaj smrti za nekog trećeg, za pravovaljanost ugovora potrebna je njegova pismena suglasnost dana u polici ili odvojenom pismu prilikom potpisivanja police s naznakom ugovorene svote. Kod suosiguranja potrebno je da policu potpišu svi suosiguravatelji. U polici moraju biti navedene ugovorne strane, osigurana stvar ili osoba, rizik obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, svota osiguranja ili limit pokrića, premije ili doprinos i datum izdavanja police. Opći, dodatni i posebni uvjeti sastavni su dio ugovora o osiguranju i mogu biti tiskani na polici osiguranja, ili se trebaju predati uz policu osiguranja, što mora biti tiskano na samoj polici.
reosiguranje tehničkog rezultata.
Nastup osiguranog slučaja koji ima za posljedicu gubitak ili oštećenje osiguranog predmeta ili ozljedu, smrt ili bolest osigurane osobe. Dva su bitna elementa događaja: uzrok i posljedica. Posljedica je promjena postojećeg stanjaizazvana uzrokom. Događaj može nastupiti i izvan trajanja osiguranja, ali je važno da uzrok nastane unutar trajanja osiguranja. Iz jednog događaja može nastati više šteta, odjednom ili u nekom vremenskom sljedu. Osiguravatelji i reosiguravatelji često limitiraju isplatu štete na neki iznos po jednom događaju da bi se time djelomično zaštitili od mogućih izvanredno velikih odštetnih zahtjeva (npr. sudar brodova, pad zrakoplova i sl.).
1. u osiguranju imovine, osoba na koju glasi ugovor o osiguranju. Kod osiguranja za vlastiti račun ujedno i ugovaratelj osiguranja, a kod osiguranja za tuđi račun jedna ili više više trećih osoba; 2. u osiguranju života i u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, osoba na čiji život je zaključeno osiguranje. Osoba kojoj se isplaćuje naknada ne mora biti osiguranik. Ako osiguranik i ugovaratelj nisu iste osobe, za valjanost ugovora o osiguranju potrebna je pismena suglasnost osiguranika; 3. kod društva uzajamnog osiguranja često se umjesto ugovaratelj osiguranja upotrebljava izraz osiguranik.

U funkciji naknade šteta i isplate ugovornih iznosa, djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Ne postoji mogućnost da se osiguranjem provede ekonomska zaštita od svih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove plaćanjem premije osiguranja, a ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete on prenosi na osiguravatelja. Ima značajno mjesto u gospodarstvu svake zemlje. Uz gospodarstvo, značenje osiguranja je i socijalno i psihološko (materijalna sigurnost pojedinca). Potreba osiguranja datira od prvih početaka poduzetničkih aktivnosti, a današnji stupanj razvoja tehnologije i znanosti ne bi bio moguć bez osiguranja (disperzije velikih i kumuliranih rizika). Rizici koji se danas pokrivaju osiguranjem uključuju rizike koji su postojali u samom početku osiguranja, ali i rizike najnovijih tehnologija. Iz tog razloga se i razvijenost osiguranja usko povezuje s razvijenosti gospodarstva jedne zemlje. Gospodarsko značenje osiguranja ogleda se na sljedećim temeljnim područjima: pokriću i izravnanju rizika koji se ne mogu izbjeći, kvalitetnom preuzimanju rizika i poduzimanju mjera za smanjenje rizika te akumulaciju sredstava, koja se koriste za daljnji razvoj gospodarstva. Osnovne podjele osiguranja su na: 1. životna i neživotna osiguranja, 2. grane osiguranja, 3. dobrovoljna i obvezna osiguranja, 4. zasebna (individualna) i socijalna (društvena briga za socijalnu sigurnost). Ugovorom o osiguranju, te općim, dopunskim i posebnim uvjetima utvrđuju se prava i obveze osiguravatelja te ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

Postupak kojim se dostavljaju podaci ili informacije o nekome ili o nečemu. Kod zaključenja osiguranja važnu ulogu u praksi ima pismena prijava za osiguranje koju ugovaratelj osiguranja daje osiguravatelju. On ima dvostruku funkciju: s jedne strane predstavlja ponudu, odnosno prihvat ponude za osiguranje, a s druge sadrži podatke potrebne za ocjenu težine rizika na temelju kojih osiguravatelj određuje premijsku stopu. Kod osiguranja robe u prijevozu čest je slučaj da ugovaratelj osiguranja nije u mogućnosti već u prijavi dati sve podatke potrebne za zaključenje osiguranja. Prijava koja sadrži nepotpune podatke o robi naziva se privremena prijava. Prihvaćanjem takve prijave osiguranje je valjano ako ugovaratelj naknadno dostavi ostale potrebne podatke, a to se onda smatra konačnom prijavom.

Odaberite proizvod iz kategorije Štete

Ostalo iz kategorije Štete