Prometna nezgoda

Za detaljne informacije o prijavi štete kliknite ovdje.

U slučaju nastanka manje imovinske štete prometna policija u pravilu ne obavlja očevid prometne nesreće pa prije nego uklonite vozila s kolnika i omogućite nesmetano odvijanje prometa preporučamo da fotografirate položaj vozila i mjesto prometne nezgode iz veće i neposredne udaljenosti kao i tragove kočenja, otpalih krhotina na kolniku, oštećenja na vozilima...

Nakon što ste uklonili vozila potrebno je da oba sudionika nesreće uredno popune i potpišu Europsko izvješće o nezgodi ili na drugi način razmijene osobne podatke i podatke o vozilima. Europskim izvješćem ni u kom slučaju ne priznaje se krivnja. Isto isključivo služi za prikupljanje podataka o nezgodi. Vozači ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok ne popune Europsko izvješće o nezgodi. Opisi tijeka nesreće koji se ne podudaraju mogu također biti zapisani, po potrebi na dodatnom papiru.

Prometnu policiju svakako pozovite u sljedećim slučajevima:

  • gubitka života ili ozljeda bilo koga od sudionika prometne nezgode. U ovom slučaju pozovite hitnu medicinsku pomoć.
  • nastanka veće imovinske štete
  • sudara s neosiguranim vozilom
  • međunarodne štete (sudara s vozilom stranih registracijskih pločica)
  • alkoholiziranosti nekog od vozača vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi
  • vožnje bez vozačke dozvole.

Oštećenja na vozilu moraju biti nepromijenjena do prijave štete osiguratelju i dolaska predstavnika osiguratelja radi procjene štete.

Prijavili ste štetu i želite doznati u kojem je statusu rješavanja?

Ako želite stupiti u kontakt s osobom zaduženom za Vaš prijavljeni štetni događaj, uredovno vrijeme za javljanje na telefone ili prijem stranaka je svaki radni dan od 12:30 do 14:30.

Direktan broj telefona možete pronaći na dopisu kojeg ste dobili prilikom prijave štete ili pozivom na naš kontaktni centar - 0800 1884.

Više

Postupak prijave štete iz automobilske odgovornosti

U slučaju prometne nezgode s drugim vozilom vaš odštetni zahtjev podnosite društvu za osiguranje kod kojega je osoba odgovorna za nezgodu osigurana od automobilske odgovornosti. Dakle, ukoliko je vozilo odgovorno za štetu osigurano kod Croatia osiguranja d.d., vaš zahtjev možete podnijeti podružnici koja je izdala policu osiguranja (adresa podružnice nalazi se na polici osiguranja štetnika) ili vama najbližoj podružnici Croatia osiguranja d.d. Odštetni zahtjev, tj. prijava štete, uobičajeno se podnosi na posebnom obrascu koji možete dobiti na svakom mjestu prijave štete Croatia osiguranja d.d.

Štetu možete prijaviti dolaskom u prostorije Croatia osiguranja d.d., putem pošte ili faxa. Obrazac prijave štete popunite  svim zatraženim podacima i vlastoručno potpišite te ga uz dokumentaciju koju posjedujete (presliku prometne dozvole, presliku vozačke dozvole, Europsko izvješće o nezgodi, policijski zapisnik, zapisnik o alkotestiranju, medicinsku dokumentaciju, prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka itd.) donesite ili dostavite u najbližu podružnicu Croatia osiguranja d.d.

U slučaju da prometna policija nije napravila očevid prometne nezgode, potrebno je da oba sudionika svojim vozilima dođu na procjenu štete radi rekonstrukcije nastanka samih oštećenja. Na taj način ubrzava se postupak rješavanja vašeg odštetnog zahtjeva. Ukoliko, uslijed oštećenja, vozila nisu pokretna, molimo vas da prilikom prijave štete navedete mjesto na kojem se vozilo nalazi kako bi procjenitelji Croatia osiguranja d.d. mogli izvršiti pregled oštećenog vozila.

Postupak prijave štete kod automobilskog kaska

Ukoliko je vaše vozilo osigurano kod nas, zahtjev možete podnijeti podružnici koja je izdala policu osiguranja ili vama najbližoj podružnici Croatia osiguranja d.d. i to osobno, poštom ili putem faxa.

Odštetni zahtjev se podnosi na posebnom obrascu koji možete dobiti na svakom mjestu prijave štete ili ga možete pronaći na našoj web stranici (rubrika "Dokumenti za preuzimanje").

Kad se dogodi prometna nezgoda:

Postoje određene situacije kada je obavezno nakon nezgode pozvati policiju kako bi napravila očevid, a to su sljedeći slučajevi:

  • krađa vozila
  • eksplozija
  • požar
  • sudar sa životinjama
  • prometna nezgoda nakon koje vozilo nije u voznom stanju.

Vozilo poslije nezgode nije u voznom stanju ako se više ne može samostalno kretati ili bi daljnja upotreba vozila mogla izazvati još veću štetu (npr. istjecanje rashladne tekućine, ulja i sl.).

U situaciji kada niste sigurni je li vozilo u voznom stanju, bolje je pozvati policiju koja će napraviti očevid i po potrebi pozvati vučnu službu koja će odvesti vaše vozilo na mjesto koje vi odredite. Štetu prijavite najbližoj podružnici Croatia osiguranja. Croatia osiguranje će umjesto vas platiti štetu izravno servisu koji je izvršio popravak vozila.

Kako bi vaš zahtjev obradili u najkraćem mogućem vremenu, molimo vas da prilikom prijave kasko štete uz uredno popunjen obrazac Prijave kasko štete predate i sljedeću dokumentaciju;

  • izvornik kasko police na uvid
  • presliku prometne dozvole oštećenog vozila
  • presliku vozačke dozvole (ako je vozilo bilo u pokretu u trenutku nastanka prometne nezgode)
  • presliku zapisnika o alkotestiranju (ukoliko je isto provedeno)
  • presliku Zapisnika o očevidu policije (ukoliko istim raspolažete).

Oštećenja na vozilu moraju biti nepromijenjena do prijave štete osiguratelju i dolaska predstavnika osiguratelja radi procjene štete.

Ukoliko vam se dogodio osigurani slučaj krađe molimo vas da dostavite još:

  • potvrdu MUP-a kojem je prijavljena krađa vozila te da isto nije pronađeno nakon proteka perioda od 30 dana od dana krađe vozila
  • odjavljenu prometnu dozvolu
  • odjavljenu knjižicu vozila
  • sve ključeve vozila.

Ukoliko želite, prijavu kasko štete možete s pratećom dokumentacijom osobno predati u prostorijama Croatia osiguranja d.d. ili dostaviti putem pošte ili faxa.

Procedura prijave štete razlikuje se ovisno o nekim vrstama vozila, sudionika prometne nezgode.

Sudar s vozilom inozemnih registarskih pločica

Sudionici su dužni postupati na jednak način kao da se radi o domaćem vozilu s time da su dužni pozvati prometnu policiju. Ovom prilikom potrebno je od vozača inozemnog vozila zatražiti kopiju njegove zelene karte, a ukoliko vozač istu nema, svakako se pobrinite da je dobijete jer će vam upravo taj dokument olakšati početni postupak utvrđivanja nadležnog osiguravatelja. Zelena karta dokaz je valjanosti (stranog) osiguranja po kojem ostvarujete pravo na naknadu štete, posebice ako registracijska pločica stranog vozila nije registracijska pločica neke od država članica EU, Švicarske, Norveške ili Islanda.

Oštećena osoba može svoj zahtjev za naknadu štete podnijeti Hrvatskom uredu za osiguranje koji će obradu povjeriti nekom od svojih članica (osiguravajućih društava) vodeći računa o važećim korespondentnim ugovorima i koliziji interesa. Croatia osiguranje d.d. ima najveći broj ugovora s korespondentnim partnerima (osiguravajućim društvima) diljem Europe. Korespondentne partnere svih osiguravajućih društava možete pronaći na stranicama Hrvatskog ureda za osiguranje - www.huo.hr

Sudar s neosiguranim motornim vozilom

U slučaju da ste kao treća osoba pretrpjeli štetu od neosiguranog motornog vozila obvezno pozovite prometnu policiju, a vaš odštetni zahtjev podnosite Hrvatskom uredu za osiguranje (Martićeva 73, 10 000 Zagreb).

Sudar s nepoznatim motornim vozilom

U slučaju prometne nezgode s nepoznatim motornim vozilom u kojoj ste kao treća osoba pretrpjeli neimovinsku štetu, vaš odštetni zahtjev podnesite Hrvatskom uredu za osiguranje (Martićeva 73, 10 000 Zagreb).

Sudar s motornim vozilom Hrvatske vojske

U slučaju prometne nezgode s vozilom Hrvatske vojske vaš odštetni zahtjev podnosite Ministarstvu obrane Republike Hrvatske:
Ministarstvo obrane
Tehničko-prometna uprava
Stančićeva 4/III
10 000 Zagreb
Tel.: 01/ 45 67 965
Fax.: 01/ 45 67 046).

Sudar u inozemstvu

U slučaju nezgode u inozemstvu preporuka je pozvati policiju, osim ako je praksa u državi nastanka nezgode takva da policija ne izlazi na mjesto nezgode (nezgoda s manjom imovinskom štetom). Preporučamo da fotografirate položaj vozila i mjesto prometne nezgode iz veće i neposredne udaljenosti kao i tragove kočenja, otpalih krhotina na kolniku, oštećenja na vozilima... U ovom slučaju savjetujemo da zajedno s drugim sudionikom ili sudionicima popunite i potpišete Europsko izvješće o nezgodi, tj. da razmijenite podatke o osiguranju.

Europsko izvješće o nezgodi je tipski obrazac koji bez obzira na jezik na kojem je sastavljen, sadržajno i slijedno istovjetan na području cijele Europe. Sadržaj na tom obrascu moći ćete razumjeti uspoređujući tekst na vašem obrascu. U slučaju da policija u državi nastanka štetnog događaja ne izađe na uviđaj, sudionici ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok ne popune Europsko izvješće o nezgodi. U slučaju odgovornosti stranog vozila za prometnu nezgodu preporučamo da se nakon prometne nezgode javite osiguravajućem društvu krivca ili pak nacionalnom uredu za osiguranje čiju adresu, brojeve telefona i faksa možete naći na poleđini zelene karte.

Od dana ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, oštećeni svoju štetu može prijaviti i u Hrvatskoj kod ovlaštenog predstavnika stranog odgovornog osiguratelja za rješavanje šteta od automobilske odgovornosti pod uvjetom da je strano vozilo osigurano u nekoj od država članica EU gospodarskog prostora te da oštećeni ima prijavljeno stalno prebivalište na području Republike Hrvatske. 

Po povratku u Hrvatsku, ukoliko niste postavili vaš odštetni zahtjev u državi nastanka prometne nezgode, obratite se Hrvatskom uredu za osiguranje (Martićeva 73, 10 000 Zagreb) čije će vam stručne službe dati potrebne savjete oko podnošenja odštetnog zahtjeva (za detalje kliknite ovdje).

Dokumenti za preuzimanje

Rječnik — pojmovi s ove stranice

jedan od činitelja za ocjenu veličine rizika. Osim uzroka i mjesta, osigurani slučaj omeđen je i vremenom. Sve štete nastaju u vremenu pa premija osiguranja ovisi o vremenu osiguranja (kratkoročno osiguranje, višegodišnje osiguranje). Značenje vremena u osiguranju očituje se i u tome što se osigurani rizik mora ostvariti u vrijeme trajanja osiguranja.
Pojam koji u osiguranju autoodgovornosti označava krug osoba koje imaju pravo na naknadu štete po (obveznom) osiguranju. Taj krug se u pravilu definira negativno: ne smatraju se trećim osbama i nemaju pravo na naknadu štete ... . Krug trećih osobase sve više širio i tijekom godina. U početku u krug trećih osoba nisu spadali vlasnik i korisnik motornog vozila, članovi njihove obitelji, funkcionari osiguranika pravne osobe, vozači itd. U zadnje vrijeme osobe izuzete iz kruga trećih osoba su malobrojne. Uglavnom je to vozač i vlasnik (za materijalnu štetu). Smjernice EZ-a br. 90/232/cee obvezuju države članice da smanje krug isključenih iz pojma trećih osoba i da ga svedu samo na vozača.
Kod dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću obvezatni organ koji vodi poslove društva i zastupa ga prema trećima. Uprava se načelno može sastojati i od samo jedne osobe, ali neka zakonodavstva određuju najmanji, odnosno najveći broj članova. U germanskim pravima članovi uprave mogu biti samo fizičke osobe, a po francuskom pravu to mogu biti i pravne. Članovi uprave ne moraju biti dioničari, ali neka prava izričito traže članstvo u dioničkom društvu. Za svoj rad članovi uprave imaju pravo na nagradu. Bez pristanka organa koji je imenovao člana uprave (glavna skupština ili nadzorni odbor), on ne može biti član nadzornog odbora druge, konkurentske, tvrtke.
Rizik u osiguranju koji karakterizira protupravno oduzimanje (otuđenje) osigurane stvari iz mjesta osiguranja ili s mjesta osiguranja. Za ostvarenje rizika krađe ne moraju postojati elementi fizičke sile (provalna krađa) ili nasilja (razbojnička krađa). Izraz theft svojstven je kargo osiguranju. Rizik krađe pokriven je osiguranjem "svih rizika" u ICC A. Taj rizik nije pokriven prema uvjetima ICC B i C, ali se uz te uvjete može osigurati ugovaranjem Theft, Pilferage and Nondelivery Clause. U osiguranju brodova kao osigurani rizik javlja se violent theft - "nasilna krađa" (ITC). Osigurana je samo ona nasilna krađa koju su poduzele osobe izvan osiguranog broda. Krađa od strane posade nije pokrivena osiguranjem. Krađa od strane štrajkaša i drugih osoba navedenih u klauzulama o isključenjima iz osiguranja također nije osigurana jer se radi o isključenim rizicima.
reosiguranje tehničkog rezultata.
Obavijest koju je prema ugovoru o osiguranju osiguranik ili korisnik osiguranja iz police dužan dati osiguravatelju kad nastane osigurani slučaj. rok za prijavu štete različit je u raznim granama osiguranja. Međutim taj rok nije prekluzivan, osiguranik obvezu može izvršiti i nakon toga. No, ako zakasni, osiguravatelj mu može odbiti platiti štetu nastalu zbog tog zakašnjenja. Izvršenje obveze prijave osiguranog slučaja osiguravatelju omogućuje ovome da preuzme represivne mjere radi smanjenja štete. U osiguranju imovine osiguranik je obvezan prijaviti štetu odmah, a najkasnije tri dana nakon saznanja o njezinu nastanku. U osiguranju plovila obveza osiguranika je da o nastaloj šteti obavijesti osiguravatelja čim za nju sazna, a u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) kad mu to dopušta njegovo zdravstveno stanje, ali najkasnije u roku od jedne godine od nastanka nesretnog slučaja.  Osiguranik može obavijestiti osiguravatelja o nastanku štete neposredno u njegovoj poslovnoj jedinici, pismom, telefonom, telefaksom ili na drugi primjeren način. Prijava štete podnosi se osiguravatelju ili njegovu zastupniku, a u nekim slučajevima i nadležnom državnom tijelu (posebice kad je šteta nastupila zbog požara, eksplozije, krađe, razbojništva i prometne nezgode). Sadržaj prijave određen je uvjetima osiguranja i za tu svrhu posebno pripremljenim obrascima osiguravatelja koje osiguranik ili korisnik mora popuniti kod prijave štete.
Postupak kojim se dostavljaju podaci ili informacije o nekome ili o nečemu. Kod zaključenja osiguranja važnu ulogu u praksi ima pismena prijava za osiguranje koju ugovaratelj osiguranja daje osiguravatelju. On ima dvostruku funkciju: s jedne strane predstavlja ponudu, odnosno prihvat ponude za osiguranje, a s druge sadrži podatke potrebne za ocjenu težine rizika na temelju kojih osiguravatelj određuje premijsku stopu. Kod osiguranja robe u prijevozu čest je slučaj da ugovaratelj osiguranja nije u mogućnosti već u prijavi dati sve podatke potrebne za zaključenje osiguranja. Prijava koja sadrži nepotpune podatke o robi naziva se privremena prijava. Prihvaćanjem takve prijave osiguranje je valjano ako ugovaratelj naknadno dostavi ostale potrebne podatke, a to se onda smatra konačnom prijavom.
Prema definiciji propisa o sigurnosti prometa na cestama takav događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojemu je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili je izazvana materijalna šteta. S aspekta osiguranja može se reći da je to rizik koji nastaje kao posljedica iznenadnih i od volje vozača nezavisnih događaja, kao što su sudar, udar, prevrnuće, iskliznuće, survavanje i sl. Prometna nezgoda je jedan od važnijih rizika u potpunom kasko osiguranju motornih vozila.
1. vatra koja je izmakla kontroli, tj. vatra koja je napustila vatrište i sposobna je širiti se dalje vlastitom snagom; 2. rizik obuhvaćen standardnim uvjetima za osiguranje brodova i robe. U Institute Time Clauses - Hulls i Institute Cargo Clauses (B,C) izričito su kao osigurani rizici zajedno navedenei rizik požara i rizik eksplozije. Na taj su način uklonjene moguće nejasnoće u primjeni ovih uvjeta, jer je često teško a ponekad i nemoguće utvrditi je li šteta posljedica požara ili eksplozije. osiguranjem su pokrivene štete koje su izravna posljedica ostvarenja rizika požara ili eksplozije. Požar i eksplozija tretiraju se sami po sebi kao uzrok štete. Ako su požar i eksplozija posljedica rizika izričito isključenih iz osiguranja, npr. ratnih rizika, nastale štete nisu pokrivene osiguranjem. Štete uzrokovane rizikom "zagrijavanja" (engl. heating) nisu obuhvaćene osiguranjem ako nije došlo do požara. Štete nastale kao posljedica gašenja požara tretiraju se kao štete uzrokovane požarom.
Nastup osiguranog slučaja koji ima za posljedicu gubitak ili oštećenje osiguranog predmeta ili ozljedu, smrt ili bolest osigurane osobe. Dva su bitna elementa događaja: uzrok i posljedica. Posljedica je promjena postojećeg stanjaizazvana uzrokom. Događaj može nastupiti i izvan trajanja osiguranja, ali je važno da uzrok nastane unutar trajanja osiguranja. Iz jednog događaja može nastati više šteta, odjednom ili u nekom vremenskom sljedu. Osiguravatelji i reosiguravatelji često limitiraju isplatu štete na neki iznos po jednom događaju da bi se time djelomično zaštitili od mogućih izvanredno velikih odštetnih zahtjeva (npr. sudar brodova, pad zrakoplova i sl.).
Događaj koji može prouzročiti štetu, a pripada rizicima koje osiguravatelj pokriva svojom djelatnošću. Mogući osigurani slučajevi definirani su u uvjetima osiguranja za svaku granu osiguranja, a u svakom ugovoru o osiguranju pojedinačno su navedeni svi osigurani rizici. Osigurani slučaj ne mora se desiti u jednom trenutku već može trajati neko vrijeme (npr. u zdravstvenom osiguranju). U slučaju štete osiguravatelj je u obvezi isplatiti naknadu ako je osigurani slučaj nastupio za vrijeme materijalnog trajanja osiguranja, pa i onda ako se šteta pojavila nakon isteka trajanja osiguranja. U osiguranju odgovornosti, osigurani slučaj je štetni događaj koji bi mogao imati za posljedicu zahtjev za odštetom od ugovaratelja osiguranja. Dok je rizik budući neizvjesni događaj, osigurani slučaj je već ostvareni događaj uzrokovan osiguranim rizikom. Sastoji se od uzroka i posljedice. Pod uzrokom se razumjeva osigurani rizik, a posljedica je njegova ostvarenja osigurana šteta. Za nastanak obveze osiguravatelja na isplatu osigurnine relevantni su samo oni uzroci i samo one posljedice koje su osigurane (osigurani rizici; osigurane štete). Za tu je svrhu potrebno da se ispune ove osnovne predpostavke: a) postojanje štete uzrokovane osiguranim rizikom, b) mora se raditi o osiguranoj šteti, tj. o šteti koj nije isključena iz osiguranja neovisno o tome je li posljedica osiguranih rizika ili nije. Osigurani se rizik mora ostvariti dok traje osiguranje. U pravu osiguranja vrijedi načelo nedjeljivosti osiguranog slučaja. To znači da je osiguravatelj u obvezi za štete koje su nastale zbog osiguranih rizika, neovisno o tome je li štetni događaj prestao do isteka vremena trajanja osiguranja ili poslije. Osigurana je i ona šteta koja je nastala poslije isteka osiguranja ako je njezin uzrok, ostvareni rizik, nastupio za trajanja ugovora.

U funkciji naknade šteta i isplate ugovornih iznosa, djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Ne postoji mogućnost da se osiguranjem provede ekonomska zaštita od svih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove plaćanjem premije osiguranja, a ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete on prenosi na osiguravatelja. Ima značajno mjesto u gospodarstvu svake zemlje. Uz gospodarstvo, značenje osiguranja je i socijalno i psihološko (materijalna sigurnost pojedinca). Potreba osiguranja datira od prvih početaka poduzetničkih aktivnosti, a današnji stupanj razvoja tehnologije i znanosti ne bi bio moguć bez osiguranja (disperzije velikih i kumuliranih rizika). Rizici koji se danas pokrivaju osiguranjem uključuju rizike koji su postojali u samom početku osiguranja, ali i rizike najnovijih tehnologija. Iz tog razloga se i razvijenost osiguranja usko povezuje s razvijenosti gospodarstva jedne zemlje. Gospodarsko značenje osiguranja ogleda se na sljedećim temeljnim područjima: pokriću i izravnanju rizika koji se ne mogu izbjeći, kvalitetnom preuzimanju rizika i poduzimanju mjera za smanjenje rizika te akumulaciju sredstava, koja se koriste za daljnji razvoj gospodarstva. Osnovne podjele osiguranja su na: 1. životna i neživotna osiguranja, 2. grane osiguranja, 3. dobrovoljna i obvezna osiguranja, 4. zasebna (individualna) i socijalna (društvena briga za socijalnu sigurnost). Ugovorom o osiguranju, te općim, dopunskim i posebnim uvjetima utvrđuju se prava i obveze osiguravatelja te ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

Odaberite proizvod iz kategorije Štete

Ostalo iz kategorije Štete