jedan od činitelja za ocjenu veličine rizika. Osim uzroka i mjesta, osigurani slučaj omeđen je i vremenom. Sve štete nastaju u vremenu pa premija osiguranja ovisi o vremenu osiguranja (kratkoročno osiguranje, višegodišnje osiguranje). Značenje vremena u osiguranju očituje se i u tome što se osigurani rizik mora ostvariti u vrijeme trajanja osiguranja.
Pojam koji u osiguranju autoodgovornosti označava krug osoba koje imaju pravo na naknadu štete po (obveznom) osiguranju. Taj krug se u pravilu definira negativno: ne smatraju se trećim osbama i nemaju pravo na naknadu štete ... . Krug trećih osobase sve više širio i tijekom godina. U početku u krug trećih osoba nisu spadali vlasnik i korisnik motornog vozila, članovi njihove obitelji, funkcionari osiguranika pravne osobe, vozači itd. U zadnje vrijeme osobe izuzete iz kruga trećih osoba su malobrojne. Uglavnom je to vozač i vlasnik (za materijalnu štetu). Smjernice EZ-a br. 90/232/cee obvezuju države članice da smanje krug isključenih iz pojma trećih osoba i da ga svedu samo na vozača.
Kod dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću obvezatni organ koji vodi poslove društva i zastupa ga prema trećima. Uprava se načelno može sastojati i od samo jedne osobe, ali neka zakonodavstva određuju najmanji, odnosno najveći broj članova. U germanskim pravima članovi uprave mogu biti samo fizičke osobe, a po francuskom pravu to mogu biti i pravne. Članovi uprave ne moraju biti dioničari, ali neka prava izričito traže članstvo u dioničkom društvu. Za svoj rad članovi uprave imaju pravo na nagradu. Bez pristanka organa koji je imenovao člana uprave (glavna skupština ili nadzorni odbor), on ne može biti član nadzornog odbora druge, konkurentske, tvrtke.
Rizik u osiguranju koji karakterizira protupravno oduzimanje (otuđenje) osigurane stvari iz mjesta osiguranja ili s mjesta osiguranja. Za ostvarenje rizika krađe ne moraju postojati elementi fizičke sile (provalna krađa) ili nasilja (razbojnička krađa). Izraz theft svojstven je kargo osiguranju. Rizik krađe pokriven je osiguranjem "svih rizika" u ICC A. Taj rizik nije pokriven prema uvjetima ICC B i C, ali se uz te uvjete može osigurati ugovaranjem Theft, Pilferage and Nondelivery Clause. U osiguranju brodova kao osigurani rizik javlja se violent theft - "nasilna krađa" (ITC). Osigurana je samo ona nasilna krađa koju su poduzele osobe izvan osiguranog broda. Krađa od strane posade nije pokrivena osiguranjem. Krađa od strane štrajkaša i drugih osoba navedenih u klauzulama o isključenjima iz osiguranja također nije osigurana jer se radi o isključenim rizicima.
reosiguranje tehničkog rezultata.
Obavijest koju je prema ugovoru o osiguranju osiguranik ili korisnik osiguranja iz police dužan dati osiguravatelju kad nastane osigurani slučaj. rok za prijavu štete različit je u raznim granama osiguranja. Međutim taj rok nije prekluzivan, osiguranik obvezu može izvršiti i nakon toga. No, ako zakasni, osiguravatelj mu može odbiti platiti štetu nastalu zbog tog zakašnjenja. Izvršenje obveze prijave osiguranog slučaja osiguravatelju omogućuje ovome da preuzme represivne mjere radi smanjenja štete. U osiguranju imovine osiguranik je obvezan prijaviti štetu odmah, a najkasnije tri dana nakon saznanja o njezinu nastanku. U osiguranju plovila obveza osiguranika je da o nastaloj šteti obavijesti osiguravatelja čim za nju sazna, a u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) kad mu to dopušta njegovo zdravstveno stanje, ali najkasnije u roku od jedne godine od nastanka nesretnog slučaja. Osiguranik može obavijestiti osiguravatelja o nastanku štete neposredno u njegovoj poslovnoj jedinici, pismom, telefonom, telefaksom ili na drugi primjeren način. Prijava štete podnosi se osiguravatelju ili njegovu zastupniku, a u nekim slučajevima i nadležnom državnom tijelu (posebice kad je šteta nastupila zbog požara, eksplozije, krađe, razbojništva i prometne nezgode). Sadržaj prijave određen je uvjetima osiguranja i za tu svrhu posebno pripremljenim obrascima osiguravatelja koje osiguranik ili korisnik mora popuniti kod prijave štete.
Postupak kojim se dostavljaju podaci ili informacije o nekome ili o nečemu. Kod zaključenja osiguranja važnu ulogu u praksi ima pismena prijava za osiguranje koju ugovaratelj osiguranja daje osiguravatelju. On ima dvostruku funkciju: s jedne strane predstavlja ponudu, odnosno prihvat ponude za osiguranje, a s druge sadrži podatke potrebne za ocjenu težine rizika na temelju kojih osiguravatelj određuje premijsku stopu. Kod osiguranja robe u prijevozu čest je slučaj da ugovaratelj osiguranja nije u mogućnosti već u prijavi dati sve podatke potrebne za zaključenje osiguranja. Prijava koja sadrži nepotpune podatke o robi naziva se privremena prijava. Prihvaćanjem takve prijave osiguranje je valjano ako ugovaratelj naknadno dostavi ostale potrebne podatke, a to se onda smatra konačnom prijavom.
Prema definiciji propisa o sigurnosti prometa na cestama takav događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojemu je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili je izazvana materijalna šteta. S aspekta osiguranja može se reći da je to rizik koji nastaje kao posljedica iznenadnih i od volje vozača nezavisnih događaja, kao što su sudar, udar, prevrnuće, iskliznuće, survavanje i sl. Prometna nezgoda je jedan od važnijih rizika u potpunom kasko osiguranju motornih vozila.
1. vatra koja je izmakla kontroli, tj. vatra koja je napustila vatrište i sposobna je širiti se dalje vlastitom snagom; 2. rizik obuhvaćen standardnim uvjetima za osiguranje brodova i robe. U Institute Time Clauses - Hulls i Institute Cargo Clauses (B,C) izričito su kao osigurani rizici zajedno navedenei rizik požara i rizik eksplozije. Na taj su način uklonjene moguće nejasnoće u primjeni ovih uvjeta, jer je često teško a ponekad i nemoguće utvrditi je li šteta posljedica požara ili eksplozije. osiguranjem su pokrivene štete koje su izravna posljedica ostvarenja rizika požara ili eksplozije. Požar i eksplozija tretiraju se sami po sebi kao uzrok štete. Ako su požar i eksplozija posljedica rizika izričito isključenih iz osiguranja, npr. ratnih rizika, nastale štete nisu pokrivene osiguranjem. Štete uzrokovane rizikom "zagrijavanja" (engl. heating) nisu obuhvaćene osiguranjem ako nije došlo do požara. Štete nastale kao posljedica gašenja požara tretiraju se kao štete uzrokovane požarom.
Nastup osiguranog slučaja koji ima za posljedicu gubitak ili oštećenje osiguranog predmeta ili ozljedu, smrt ili bolest osigurane osobe. Dva su bitna elementa događaja: uzrok i posljedica. Posljedica je promjena postojećeg stanjaizazvana uzrokom. Događaj može nastupiti i izvan trajanja osiguranja, ali je važno da uzrok nastane unutar trajanja osiguranja. Iz jednog događaja može nastati više šteta, odjednom ili u nekom vremenskom sljedu. Osiguravatelji i reosiguravatelji često limitiraju isplatu štete na neki iznos po jednom događaju da bi se time djelomično zaštitili od mogućih izvanredno velikih odštetnih zahtjeva (npr. sudar brodova, pad zrakoplova i sl.).
Događaj koji može prouzročiti štetu, a pripada rizicima koje osiguravatelj pokriva svojom djelatnošću. Mogući osigurani slučajevi definirani su u uvjetima osiguranja za svaku granu osiguranja, a u svakom ugovoru o osiguranju pojedinačno su navedeni svi osigurani rizici. Osigurani slučaj ne mora se desiti u jednom trenutku već može trajati neko vrijeme (npr. u zdravstvenom osiguranju). U slučaju štete osiguravatelj je u obvezi isplatiti naknadu ako je osigurani slučaj nastupio za vrijeme materijalnog trajanja osiguranja, pa i onda ako se šteta pojavila nakon isteka trajanja osiguranja. U osiguranju odgovornosti, osigurani slučaj je štetni događaj koji bi mogao imati za posljedicu zahtjev za odštetom od ugovaratelja osiguranja. Dok je rizik budući neizvjesni događaj, osigurani slučaj je već ostvareni događaj uzrokovan osiguranim rizikom. Sastoji se od uzroka i posljedice. Pod uzrokom se razumjeva osigurani rizik, a posljedica je njegova ostvarenja osigurana šteta. Za nastanak obveze osiguravatelja na isplatu osigurnine relevantni su samo oni uzroci i samo one posljedice koje su osigurane (osigurani rizici; osigurane štete). Za tu je svrhu potrebno da se ispune ove osnovne predpostavke: a) postojanje štete uzrokovane osiguranim rizikom, b) mora se raditi o osiguranoj šteti, tj. o šteti koj nije isključena iz osiguranja neovisno o tome je li posljedica osiguranih rizika ili nije. Osigurani se rizik mora ostvariti dok traje osiguranje. U pravu osiguranja vrijedi načelo nedjeljivosti osiguranog slučaja. To znači da je osiguravatelj u obvezi za štete koje su nastale zbog osiguranih rizika, neovisno o tome je li štetni događaj prestao do isteka vremena trajanja osiguranja ili poslije. Osigurana je i ona šteta koja je nastala poslije isteka osiguranja ako je njezin uzrok, ostvareni rizik, nastupio za trajanja ugovora.
U funkciji naknade šteta i isplate ugovornih iznosa, djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Ne postoji mogućnost da se osiguranjem provede ekonomska zaštita od svih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove plaćanjem premije osiguranja, a ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete on prenosi na osiguravatelja. Ima značajno mjesto u gospodarstvu svake zemlje. Uz gospodarstvo, značenje osiguranja je i socijalno i psihološko (materijalna sigurnost pojedinca). Potreba osiguranja datira od prvih početaka poduzetničkih aktivnosti, a današnji stupanj razvoja tehnologije i znanosti ne bi bio moguć bez osiguranja (disperzije velikih i kumuliranih rizika). Rizici koji se danas pokrivaju osiguranjem uključuju rizike koji su postojali u samom početku osiguranja, ali i rizike najnovijih tehnologija. Iz tog razloga se i razvijenost osiguranja usko povezuje s razvijenosti gospodarstva jedne zemlje. Gospodarsko značenje osiguranja ogleda se na sljedećim temeljnim područjima: pokriću i izravnanju rizika koji se ne mogu izbjeći, kvalitetnom preuzimanju rizika i poduzimanju mjera za smanjenje rizika te akumulaciju sredstava, koja se koriste za daljnji razvoj gospodarstva. Osnovne podjele osiguranja su na: 1. životna i neživotna osiguranja, 2. grane osiguranja, 3. dobrovoljna i obvezna osiguranja, 4. zasebna (individualna) i socijalna (društvena briga za socijalnu sigurnost). Ugovorom o osiguranju, te općim, dopunskim i posebnim uvjetima utvrđuju se prava i obveze osiguravatelja te ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.
