Prijava štete plovila

U slučaju nastupa osiguranog slučaja potrebno je:

  • Poduzeti sve mjere da se ograniče štetne posljedice i pri tome se pridržavati uputa osiguratelja ili njegovog predstavnika kako oštećeni objekt ili oštećene stvari ne bi bile izložene daljnjim oštećenjima;
  • Prijaviti pomorsku nezgodu pomorskim vlastima, a ako se radi o provalnoj krađi, otimačini ili drugom kaznenom djelu, podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu;
  • Obavijestiti Osiguravatelja čim se za štetu sazna navodeći mjesto nastanka štete, datum nastanka štete, oštećenje/a, te uzrok štete, ukoliko je poznat;
  • Odmah po nastanku osiguranog slučaja, ako je to moguće, odnosno kad to prilike dozvoljavaju, podnijeti osiguratelju popis uništenih odnosno oštećenih stvari uz približnu naznaku njihove vrijednosti;
  • Što prije, a najkasnije u roku od tri dana, pisano potvrditi prijavu danu usmeno, telefonom ili brzojavom ili na koji drugi sličan način;
  • U svim slučajevima predviđenim propisima, a osobito kad je šteta nastala uslijed požara, eksplozije, odnosno uslijed počinjenja kaznenog djela, prijaviti događaj nadležnom tijelu unutarnjih poslova i navesti koje su sve stvari uništene odnosno oštećene ili su nestale prilikom nastanka osiguranog slučaja;
  • Do dolaska predstavnika osiguratelja na samo mjesto ne smije se mijenjati činjenično stanje, osim ako je promjena potrebna u javnom interesu ili radi smanjenja odnosno sprečavanja povećanja štete;
  • Osiguranik je dužan, neovisno od roka u kojem je podnio prijavu štete, predstavniku osiguranja pružiti sve podatke i druge dokaze koji su potrebni za utvrđivanje uzroka, opsega i visine štete. Osiguratelj isto tako može zahtijevati da osiguranik pribavi i druge dokaze, ako je to nužno potrebno i opravdano.

Kako i gdje prijaviti štetu iz osiguranja plovila?

  • Štetu možete prijaviti dolaskom u prostorije Croatia osiguranja d.d. te putem pošte ili faxa. Obrazac prijave štete popunite sa svim traženim podacima, vlastoručno potpišite te ga, uz dokumentaciju koja je navedena u obrascima prijave štete, dostavite u najbližu podružnicu Croatia osiguranje d.d.
  • Štetu je moguće prijaviti telefonom i brzojavom, ali je potrebno što prije, a najkasnije u roku od tri dana, pisano potvrditi takvu prijavu na propisanom obrascu.
Više

Uputa za slučaj ozbiljne pomorske nesreće (nepridržavanje ovih uputa može dovesti do nepriznavanja pokrića osiguranja):

Nesretni slučaj potrebno je prijaviti:

  • osobno dolaskom u najbliže prostorije Croatia osiguranja d.d. ili kod Vašeg prodajnog savjetnika
  • poštom na adresu: Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33
  • putem e-maila: stete.prijava@crosig.hr
  • telefonom na broj Kontakt centra 0800 1884
  • U slučaju da je potrebno spašavanje osiguranog plovila od strane drugih brodova, potrebno je dogovoriti visinu naknade za spašavanje i to prije samog spašavanja. Dogovor mora biti napisan te sadržavati klauzulu: NO CURE - NO PAY (nema uspješnog spašavanja - nema plaćanja).
  • Pokušajte spriječiti veće i daljnje štete.

Prilikom nastupa štetnog događaja potrebno je sačuvati materijalne dokaze iz kojih će biti moguće utvrditi tijek štetnog događaja. Primjerice:

  • prijavu pomorske nesreće kod lučke kapetanije sa opisom nesreće, uzrokom i opisom štete;
  • skicu nesreće;
  • imena i adrese sudionika nesreće;
  • imena i adrese svjedoka;
  • adresu i broj spisa policije;
  • originalne račune, uplatnice i sl.;
  • procijenjena vrijednost štete.

Prilikom sudara:

Ukoliko je Vaše plovilo oštećeno uslijed krivnje kojeg drugog plovila, potrebno je prikupiti informacije o vlasniku plovila, voditelju plovila, te zajednički utvrditi tijek štetnog događaja. Ako se radi o plovilu stranih registarskih oznaka, potrebno je pribaviti podatke o osiguratelju, te pribaviti policu osiguranja, ako bude bilo moguće.
Također je potrebno pribaviti izjavu voditelja drugog plovila o krivnji. Ukoliko nije moguće zajednički utvrditi činjenično stanje pisanim putem, potrebno je zatražiti od nadležne Lučke kapetanije da utvrdi krivnju za sudar.
U svakom je slučaju potrebno prijaviti pomorsku nezgodu nadležnoj lučkoj kapetaniji.

Dokumenti za preuzimanje

Rječnik — pojmovi s ove stranice

Najopćenitije umnožak cijene i količine neke imovine, odnosno neke utržive investicije. Može biti knjigovodstvena, tržišna, likvidacijska, ekonomska, raskomadana, going concern, reprodukcijska ili neka druga vrijednost.

Pravna osoba koja se bavi osiguranjem. Mogući su slijedeći organizacijski oblici osiguratelja: društvo uzajamnog osiguranja, dioničko društvo, vlastito društvo za osiguranje i javno društvo za osiguranje.

reosiguranje tehničkog rezultata.
1. subjektivno određena vrijednost koja se koristi kada imovina nema jasno definiranu tržišnu vrijednost. Utvrđuju se neovisni eksperti koje prihvaćaju obje strane u poslovnoj transakciji kako bi se mogao prevladati mogući jaz između kupca i prodavaoca ili barem stvoriti nužan raspon za pregovore oko postizanja konačne cijene. Kvaliteta procjene ovisi o ekspertizama, koje vrši ovlašteni procjenitelji. U praksi tržišnih gospodarstava ova profesija podliježe licenciranju i stalnom praćenju kvalitete i nepristranosti rada od ekspertnih udruženja procjenitelja; 2. utvrđivanje vrijednosti dobara i usluga ili visine odštete nad oštećenom stvari ili osobom od strane stručnih osoba, procjenitelja, vještaka, liječnika cenzora. Procjene su uobičajene i kod preuzimanja rizika u osiguranje od strane stručnih procjenitelja koji su upoznati sa svim mjerama preventive, zatim u procjenama šteta u svim rizicima, ocjena stručnih osoba liječnika - cenzora kod osiguranja osoba, itd. Metode procjene mogu biti različite, a svrha im je određivanje što realnije vrijednosti.
Postupak kojim se dostavljaju podaci ili informacije o nekome ili o nečemu. Kod zaključenja osiguranja važnu ulogu u praksi ima pismena prijava za osiguranje koju ugovaratelj osiguranja daje osiguravatelju. On ima dvostruku funkciju: s jedne strane predstavlja ponudu, odnosno prihvat ponude za osiguranje, a s druge sadrži podatke potrebne za ocjenu težine rizika na temelju kojih osiguravatelj određuje premijsku stopu. Kod osiguranja robe u prijevozu čest je slučaj da ugovaratelj osiguranja nije u mogućnosti već u prijavi dati sve podatke potrebne za zaključenje osiguranja. Prijava koja sadrži nepotpune podatke o robi naziva se privremena prijava. Prihvaćanjem takve prijave osiguranje je valjano ako ugovaratelj naknadno dostavi ostale potrebne podatke, a to se onda smatra konačnom prijavom.
Nastup osiguranog slučaja koji ima za posljedicu gubitak ili oštećenje osiguranog predmeta ili ozljedu, smrt ili bolest osigurane osobe. Dva su bitna elementa događaja: uzrok i posljedica. Posljedica je promjena postojećeg stanjaizazvana uzrokom. Događaj može nastupiti i izvan trajanja osiguranja, ali je važno da uzrok nastane unutar trajanja osiguranja. Iz jednog događaja može nastati više šteta, odjednom ili u nekom vremenskom sljedu. Osiguravatelji i reosiguravatelji često limitiraju isplatu štete na neki iznos po jednom događaju da bi se time djelomično zaštitili od mogućih izvanredno velikih odštetnih zahtjeva (npr. sudar brodova, pad zrakoplova i sl.).
1. u osiguranju imovine, osoba na koju glasi ugovor o osiguranju. Kod osiguranja za vlastiti račun ujedno i ugovaratelj osiguranja, a kod osiguranja za tuđi račun jedna ili više više trećih osoba; 2. u osiguranju života i u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, osoba na čiji život je zaključeno osiguranje. Osoba kojoj se isplaćuje naknada ne mora biti osiguranik. Ako osiguranik i ugovaratelj nisu iste osobe, za valjanost ugovora o osiguranju potrebna je pismena suglasnost osiguranika; 3. kod društva uzajamnog osiguranja često se umjesto ugovaratelj osiguranja upotrebljava izraz osiguranik.

U funkciji naknade šteta i isplate ugovornih iznosa, djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Ne postoji mogućnost da se osiguranjem provede ekonomska zaštita od svih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove plaćanjem premije osiguranja, a ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete on prenosi na osiguravatelja. Ima značajno mjesto u gospodarstvu svake zemlje. Uz gospodarstvo, značenje osiguranja je i socijalno i psihološko (materijalna sigurnost pojedinca). Potreba osiguranja datira od prvih početaka poduzetničkih aktivnosti, a današnji stupanj razvoja tehnologije i znanosti ne bi bio moguć bez osiguranja (disperzije velikih i kumuliranih rizika). Rizici koji se danas pokrivaju osiguranjem uključuju rizike koji su postojali u samom početku osiguranja, ali i rizike najnovijih tehnologija. Iz tog razloga se i razvijenost osiguranja usko povezuje s razvijenosti gospodarstva jedne zemlje. Gospodarsko značenje osiguranja ogleda se na sljedećim temeljnim područjima: pokriću i izravnanju rizika koji se ne mogu izbjeći, kvalitetnom preuzimanju rizika i poduzimanju mjera za smanjenje rizika te akumulaciju sredstava, koja se koriste za daljnji razvoj gospodarstva. Osnovne podjele osiguranja su na: 1. životna i neživotna osiguranja, 2. grane osiguranja, 3. dobrovoljna i obvezna osiguranja, 4. zasebna (individualna) i socijalna (društvena briga za socijalnu sigurnost). Ugovorom o osiguranju, te općim, dopunskim i posebnim uvjetima utvrđuju se prava i obveze osiguravatelja te ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

Odaberite proizvod iz kategorije Štete

Ostalo iz kategorije Štete