Prijava štete iz grupnog osiguranja otplate kredita

Za detaljne informacije o prijavi štete kliknite ovdje.

U slučaju nastupa štetnog događaja iz osiguranja otplate kredita potrebno je bez odlaganja podnijeti prijavu štete u pisanom obliku na za to predviđenom obrascu (tiskanici) Osiguratelja. Dokumentaciju prijave osobno ili poštom dostavite u:

Croatia osiguranje d.d.
Sektor za upravljanje naknadama šteta
Odjel za obradu šteta osiguranja kredita
Ivice Drmića 3, Zagreb
n/r gđa. Ksenija Antolović i/ili gđa. Anđelka Ptičar.

Više

Dokumentacija potrebna za prijavu štete iz grupnog osiguranja otplate kredita

Obrazac za prijavu štete iz grupnog osiguranja otplate kredita

Opća dokumentacija za sve prijave šteta:

  • Pristupnica (izvornik)
  • Ugovor o kreditu (izvornik ili ovjerena preslika)
  • Plan otplate kredita prema kojem se utvrđuje obveza Osiguratelja sukladno Uvjetima za osiguranje (izvornik ili ovjerena preslika).

Posebna dokumentacija za štete uslijed privremene/trajne potpune nesposobnosti za rad:

  • Medicinski upitnik popunjen i ovjeren od strane ovlaštenog liječnika na obrascu Osiguratelja PNR_01/09 (izvornik)
  • Liječnička potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad (izvornik ili ovjerena preslika)* - ovjerenu presliku nije potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika već kod samog doktora.
  • Doznake o bolovanju.*

* Ove dokumente Osiguranik, odnosno osoba koja ima pravni interes, dužna je Osiguratelju dostavljati preporučenom poštanskom pošiljkom svaki mjesec tijekom trajanja isplaćivanja naknade iz osiguranja najkasnije do 10. dana u mjesecu za protekli mjesec privremene potpune nesposobnosti za rad.

Posebna dokumentacija za štete uslijed nezaposlenosti:

  • Ugovor o radu koji je bio na snazi u trenutku otkaza
  • Dokaz o prestanku radnog odnosa (rješenje poslodavca o otkazu)
  • Presliku zaključene radne knjižice
  • Potvrdu HZZ-a da je Osiguranik prijavljen kao nezaposlena osoba te da se kao takav vodi u evidenciji HZZ-a s time da iz potvrde mora biti vidljivo u kojem razdoblju se Osiguranik vodi kao nezaposlen u navedenoj evidenciji.*

* Ove dokumente Osiguranik, odnosno osoba koja ima pravni interes, dužna je Osiguratelju dostavljati preporučenom poštanskom pošiljkom svaki mjesec tijekom trajanja isplaćivanja naknade iz osiguranja najkasnije do 10. dana u mjesecu za protekli mjesec privremene potpune nesposobnosti za rad.

Posebna dokumentacija za štete uslijed smrti:

  1. Dokumentacija za slučaj smrti uslijed nesretnog slučaja:
  • Zapisnik nadležne policijske postaje o nastanku nesretnog slučaja (na uvid ili ovjerena preslika)
  • Nalaz o izvršenoj obdukciji ili izvješće liječnika mrtvozornika kao dokaz o smrti (na uvid ili ovjerena preslika).
  1. Dokumentacija za slučaj smrti uslijed bolesti:
  • Izvod iz matične knjige umrlih ili drugi dokument koji dokazuje smrt Osiguranika (na uvid ili ovjerena preslika)
  • Medicinski upitnik popunjen i ovjeren od strane ovlaštenog liječnika na obrascu Osiguratelja PNR_02/09 (izvornik).

Posebna dokumentacija za uslijed teško bolesnih stanja:

  1. Dokumentacija za slučaj smrti uslijed nesretnog slučaja:
  • Medicinski upitnik popunjen i ovjeren od strane ovlaštenog liječnika na obrascu Osiguratelja PNR_03/09 (izvornik)
  • Originalnu povijest bolesti s dijagnozom
  • Originalan zdravstveni karton
  • Potvrdu status nezaposlene osobe – HZZ.

* Ove dokumente Osiguranik, odnosno osoba koja ima pravni interes, dužna je Osiguratelju dostavljati preporučenom poštanskom pošiljkom svaki mjesec tijekom trajanja isplaćivanja naknade iz osiguranja najkasnije do 10. dana u mjesecu za protekli mjesec privremene potpune nesposobnosti za rad.

Dužnosti Osiguranika u slučaju nastupa štetnog događaja

Osiguranik koji pretrpi nesretni slučaj ili se razboli dužan je bez odlaganja prijaviti se liječniku, odnosno pozvati liječnika radi pregleda i pružanja potrebne pomoći i odmah poduzeti sve potrebne mjere radi liječenja kao i držati se liječničkih savjeta i uputa u pogledu načina liječenja.

Osiguranik kojem poslodavac uruči otkaz, dužan je odmah, a u svakom slučaju unutar zakonskih rokova, poduzeti sve radnje za zaštitu prava iz radnog odnosa predviđene Zakonom o radu te se prijaviti u evidenciju nezaposlenih osoba u HZZ.

Kako bi se šteta mogla brzo likvidirati, Croatia osiguranje vas savjetuje da:

  • prijavu štete podnesete odmah po nastanku osiguranog slučaja (izbjegavati istek roka razdoblja čekanja)
  • u trenutku prijave u obrascu navedete podatke koji su vam poznati dok je nedostajuće podatke potrebno prijaviti odmah po saznanju
  • bez odlaganja podnesete sve raspoložive dokazne isprave
  • zabilježite oznaku štete koju zaprimite od Osiguratelja te se u svakoj daljnjoj komunikaciji s Osigurateljem pozivate na tu oznaku.

Dokumenti za preuzimanje

Rječnik — pojmovi s ove stranice

Dužnosti ugovaratelja osiguranja i osiguranika iz ugovora o osiguranju. Dužnosti ugovaratelja osiguranja ili osiguranika možemo razlikovati: pri sklapanju ugovora; dok traje osiguranje; kad nastupi osigurani slučaj. Kad je ugovaratelj osiguranja i osiguranik jedna te ista osoba, obveze predviđene za ugovaratelja osiguranja terete osiguranika. Dužnosti ugovaratelja osiguranja pri sklapanju ugovora svode se uglavnom na prijavljivanje činjenica relevantnih za sklapanje ugovora, odnosno na istinito prikazivanje činjeničnog stanja i obvezu plaćanja premije osiguranja (dužnost prijavljivanja okolnosti pri sklapanju ugovora). Osiguranik je za trajanja osiguranja obvezan: voditi brigu o osiguranom predmetu pažnjom dobrog gospodarstvenika; poduzimati razborite mjere potrebne da se izbjegne nastanak štete; sačuvati osiguravatelju ostvarenje prava naknade štete od osobe odgovorne za štetu; obavijestiti osiguravatelja o svim promjenama rizika. U slučaju ostvarenja osiguranog rizika osiguranik je dužan: poduzeti sve razborite mjere radi izbjegavanja šteta od neposredne opasnosti ili smanjenja već nastalih šteta; obavijestiti o nastaloj šteti osiguravatelja čim sazna za štetu; osigurati pravo na naknadu štete od osobe odgovorne za štetu; pravovremeno utvrditi štetu.
1. u osiguranju imovine, osoba na koju glasi ugovor o osiguranju. Kod osiguranja za vlastiti račun ujedno i ugovaratelj osiguranja, a kod osiguranja za tuđi račun jedna ili više više trećih osoba; 2. u osiguranju života i u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, osoba na čiji život je zaključeno osiguranje. Osoba kojoj se isplaćuje naknada ne mora biti osiguranik. Ako osiguranik i ugovaratelj nisu iste osobe, za valjanost ugovora o osiguranju potrebna je pismena suglasnost osiguranika; 3. kod društva uzajamnog osiguranja često se umjesto ugovaratelj osiguranja upotrebljava izraz osiguranik.

U funkciji naknade šteta i isplate ugovornih iznosa, djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Ne postoji mogućnost da se osiguranjem provede ekonomska zaštita od svih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove plaćanjem premije osiguranja, a ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete on prenosi na osiguravatelja. Ima značajno mjesto u gospodarstvu svake zemlje. Uz gospodarstvo, značenje osiguranja je i socijalno i psihološko (materijalna sigurnost pojedinca). Potreba osiguranja datira od prvih početaka poduzetničkih aktivnosti, a današnji stupanj razvoja tehnologije i znanosti ne bi bio moguć bez osiguranja (disperzije velikih i kumuliranih rizika). Rizici koji se danas pokrivaju osiguranjem uključuju rizike koji su postojali u samom početku osiguranja, ali i rizike najnovijih tehnologija. Iz tog razloga se i razvijenost osiguranja usko povezuje s razvijenosti gospodarstva jedne zemlje. Gospodarsko značenje osiguranja ogleda se na sljedećim temeljnim područjima: pokriću i izravnanju rizika koji se ne mogu izbjeći, kvalitetnom preuzimanju rizika i poduzimanju mjera za smanjenje rizika te akumulaciju sredstava, koja se koriste za daljnji razvoj gospodarstva. Osnovne podjele osiguranja su na: 1. životna i neživotna osiguranja, 2. grane osiguranja, 3. dobrovoljna i obvezna osiguranja, 4. zasebna (individualna) i socijalna (društvena briga za socijalnu sigurnost). Ugovorom o osiguranju, te općim, dopunskim i posebnim uvjetima utvrđuju se prava i obveze osiguravatelja te ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

Suglasno izjavljena volja dviju ili više osoba s ciljem da između njih nastane, promijeni se ili prestane određeni pravni odnos. Kako su pravni odnosi po svom značenju vrlo različiti, npr. nasljednopravni, porodičnopravni, međunarodnopravni, stvarnopravni, obveznopravni, itd., to se ugovor kao instrumenti za uređenje tih odnosa javljaju u raznim granama prava. Po svom opsegu, izgrađenosti, množini oblika i primjeni u praksi najvažniji su oni ugovori kojima se stvaraju obveze trgovačkog prava. Obveznopravni ugovori klasificiraju se u određene grupe tako da određena pravna pravila vrijede samo za tu grupu. Najvažnije podjele jesu na: 1. jednostrano i dvostrano obvezne ugovore. Jednostrano obvezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je jedna stranka samo dužnik, a druga samo vjerovnik (npr. darovanje, ali u trgovačkom pravu takav ugovor praktički se ne sklapa), dok su dvostrano obvezni ugovori (sinalagmatički) oni kod kojih je svaka stranka ujedno i vjerovnik i dužnik; 2. naplatne (onerozne) i besplatne (lukrativne). Naplatni i besplatni ugovori razlikuju se po tome da li se za činidbu traži protučinidba ili ne, a s obzirom na tu okolnost pravila o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke primjenjuju se u principu samo kod naplatnih ugovora; 3. konsenzualne i realne. Konsenzualni nastaju u trenutku kad su se stranke sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora, a za nastanak ugovora nije potrebno ispuniti nikakkvu činidbu. realni ugovori su takvi kod kojih je pored suglasnosti stranaka o bitnim sastojcima ugovora potrebna i predaja stvari; 4. glavni i sporedni. Glavni ugovori su oni kojima se utvrđuje glavna obveza, npr. prodaja, a sporedni (akcesorni) su oni koji se sklapaju u vezi s glavnom obvezom, npr. jamstvo, zalog. Značajke su sporednih ugovora u tome da slijede sudbinu glavnih; 5. imenovani (nominantni) i neimenovani (inominantni). 6. predugovori i glavni ugovori. 7. formalne i neformalne.
Vrijednosni papiri koji se izdaju postojećim dioničarima na proporcionalnoj osnovi prilikom novih emisija dionica prema kojima oni imaju pravo prvokupnje novoemitiranih dionica po fiksnoj cijeni. Na taj način svaki dioničar može kupiti onaj dio nove emisije običnih dionica u kojem postotku drži glave redovne dionice poduzeća. Razlozi emisije novih dionica jesu osiguranje prava prvokupnje dionica nove emisije ako je ono određeno aktom o inkorporiranju (osnivanju), osiguranje njihova stečenog udjela u kontroli (vlasničkoj glavnici) poduzeća te osiguranjem postojećih dioničara od rizika razvodnjavanja njihova kapitala zbog emisije novih dionica po cijenama nižim od tekućih tržišnih cijena prije emisije. Sa stajališta dioničkog poduzeća osnovni je razlog emisije novih redovnih dionica s pravima smanjenje troškova emisije jer se postojeći dioničari motiviraju za uspjeh emisije, te povećanje lojalnosti dioničara prema svom poduzeću. Potencijalna opasnost emisije novih redovnih dionica s pravima leži u mogućnosti gubitaka onih dioničara koji ne iskoriste dobivena prava. Osnovne karakteristike prava jesu da su 1. instrument osiguranja prava prvokupnje, 2. izvedeni iz nove emisije redovnih dionica, 3. emitirani uz privilegiranu cijenu (nižu od tekuće tržišne cijene dionica), 4. samostalni vrijednosni papiri jer se mogu slobodno prodavati i 5. kratkoročni vrijednosni papiri jer se izdaju samo za novu emisiju redovnih dionica. Prava su tržišni vrijednosni papiri. Njihova cijena ovisi o razlici između više tržišne cijene dionica i niže fiksne cijene garantirane u pravu. Upravo ta razlika cijena redovnih dionica determinira i intrinzičnu vrijednpost prava. Kada se dionice prodaju neposredno nakon objavljivanja emisije dionica s pravima, mogu se prodati bez prava (engl. ex rights) jer ona pripadaju prijašnjem vlasniku koji je registriran u listi dioničara ili se dionice mogu prodavati s pravima (rights on), što ovisi o datumu koji određuje burza kada se dionice prodaju bez prava.
Obrazac koji popunjava osiguranik ili osiguravatelj i dostavljaju reosiguravatelju radi donošenja odluke hoće li i pod kojim uvjetima rizik preuzeti u reosiguranje. Upitnik sadrži podatke o svim relevantnim okolnostima i karakteristikama dotičnog rizika i osiguranika, koji mogu utjecati na odluku reosiguravatelja. Upitnik se u pravilu koristi za preuzimanje pojedinačnih rizika u fakultativno reosiguranje.
Dužničko-vjerovnički odnos u kojem je jedna osoba - dužnik u obvezi izvršiti dužnu radnju prema drugoj osobi - vjerovniku. U osiguranju najuobičajena obveza nastaje iz ugovora o osiguranju u kojem se ugovaratelj obvezuje uplatiti premiju osiguranja u ugovorenim rokovima, a osiguravatelj isplatiti odštetu sukladno uvjetima osiguranja, zatim iz ugovora o kreditnim poslovima, iz ugovora o obračunu i isplati provizija posrednicima u osiguranju, iz ugovora s dobavljačima o isporukama dobara i usluga. Obveze se u osnovi dijele prema vremenu izvršenja na kratkoročne (do godine dana) i dugoročne.

Odaberite proizvod iz kategorije Štete

Ostalo iz kategorije Štete