Nezgoda

Za detaljne informacije o prijavi štete kliknite ovdje.

Ukoliko je nesretni slučaj imao za posljedicu ozljedu osiguranika, osiguranik je dužan:

  •  javiti se liječniku odnosno pozvati liječnika radi pregleda i pružanja potrebne pomoći i poduzeti sve potrebne mjere radi liječenja, kao i držati se liječničkih savjeta i uputa u pogledu načina liječenja
  • o nesretnom slučaju pismeno izvijestiti najbližu poslovnicu Croatia osiguranja d.d. u roku od 3 dana, odnosno kada mu njegovo zdravstveno stanje to omogući.

Ukoliko je nesretni slučaj imao za posljedicu smrt osiguranika, korisnik osiguranja je dužan:

  • pismeno izvijestiti najbližu poslovnicu Croatia osiguranja d.d. u roku od 3 dana o nesretnom slučaju, odnosno kada je to, s obzirom na okolnosti slučaja, moguće učiniti.

Kako i gdje prijaviti štetu iz osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja?

  • Štetu iz osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja možete prijaviti odlaskom u prostorije Croatia osiguranja d.d. te putem pošte ili faksa. Obrazac prijave popunite sa svim traženim podacima i vlastoručno potpišite te ga uz dokumentaciju koju posjedujete donesite ili dostavite u najbližu podružnicu Croatia osiguranja.
Više

Koja je dokumentacija potrebna za prijavu štete iz osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja?

Kako bi obrada vašeg zahtjeva bila što brža, Croatia osiguranje d.d sugerira da već kod prijave štete iz osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja ispunite i predate sljedeće obrasce i dokumente:

Ukoliko je nesretni slučaj rezultirao ozljedom osiguranika:

  • obrazac za prijavu nesretnog slučaja
  • policu osiguranja i dokaz o uplaćenoj premiji
  • dokaz o okolnostima nastanka nesretnog slučaja (zapisnik o očevidu i prijava ozljede na radu)
  • medicinsku dokumentaciju s utvrđenim posljedicama radi određivanja konačnog postotka trajnog invaliditeta
  • druge potrebne dokaze ovisno o okolnostima nastanka nesretnog slučaja (npr. vozačka dozvola, prometna dozvola, zapisnik o alkotestiranju).

Ukoliko je nesretni slučaj rezultirao smrću osiguranika:

  • obrazac za prijavu smrti zbog nesretnog slučaja
  • policu osiguranja i dokaz o uplaćenoj premiji
  • dokaz da je smrt nastupila kao posljedica nesretnog slučaja (otpusno pismo iz bolnice/nalaz mrtvozornika ili obdukcijski nalaz, smrtni list).

Ovdje možete pronaći obrasce za prijavu osiguranog slučaja

Dokumenti za preuzimanje

Rječnik — pojmovi s ove stranice

Osoba koja u slučaju nastanka osiguranog slučaja ima pravo na naknadu od osiguravatelja. Može biti i više korisnikaza isti osigurani slučaj i oni tada dijele naknadu. U osiguranju života razlikujemo dva korisnika osiguranja: korisnika za slučaj smrti osiguranika i korisnika za slučaj doživljenja. Ako se indosira polica onda indosatar stječe prava iz police i postaje korisnikom. U neživotnim osiguranjima korisnik osiguranja može biti jedino osoba koja dokaže da je imala materijalni interes da predmet osiguranja ostane cjelovit, tj. da se ne ostvari rizik (osigurani slučaj). Prava iz police može osiguranik vinkulirati u korist treće osobe, npr. banke, kao garanciju ispunjenja svojih obveza prema toj trećoj osobi (banci). U slučaju nastanka štete osiguravatelj može isplatiti odštetu banci samo uz prethodnu suglasnost osiguranika. Na polici mora biti vidno označeno da su prava iz police vinkulirana, na koga su vinkulirana i od kada teče pravo iz vinkulacije. Ako osiguranik prije nastanka osiguranog slučaja podmirili svoju obvezu prema svom vjerovniku (banci), može tražiti devinkulaciju police uz potvrdu banke da nema više interesa na jamstvu iz police. Vinkuliranje police u imovini redovno se primjenjuje u slučaju kada se osiguranik obraća banci za dobivanje zajma za osiguranu imovinu, pa je tada vinkulirana polica garancija banci da će u slučaju oštećenja osiguranog objekta biti namirena iz odštete osiguranja kao naknade za ostvarenje osiguranog slučaja (slično hipoteki).
Postupak kojim se dostavljaju podaci ili informacije o nekome ili o nečemu. Kod zaključenja osiguranja važnu ulogu u praksi ima pismena prijava za osiguranje koju ugovaratelj osiguranja daje osiguravatelju. On ima dvostruku funkciju: s jedne strane predstavlja ponudu, odnosno prihvat ponude za osiguranje, a s druge sadrži podatke potrebne za ocjenu težine rizika na temelju kojih osiguravatelj određuje premijsku stopu. Kod osiguranja robe u prijevozu čest je slučaj da ugovaratelj osiguranja nije u mogućnosti već u prijavi dati sve podatke potrebne za zaključenje osiguranja. Prijava koja sadrži nepotpune podatke o robi naziva se privremena prijava. Prihvaćanjem takve prijave osiguranje je valjano ako ugovaratelj naknadno dostavi ostale potrebne podatke, a to se onda smatra konačnom prijavom.
1. u osiguranju imovine, osoba na koju glasi ugovor o osiguranju. Kod osiguranja za vlastiti račun ujedno i ugovaratelj osiguranja, a kod osiguranja za tuđi račun jedna ili više više trećih osoba; 2. u osiguranju života i u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, osoba na čiji život je zaključeno osiguranje. Osoba kojoj se isplaćuje naknada ne mora biti osiguranik. Ako osiguranik i ugovaratelj nisu iste osobe, za valjanost ugovora o osiguranju potrebna je pismena suglasnost osiguranika; 3. kod društva uzajamnog osiguranja često se umjesto ugovaratelj osiguranja upotrebljava izraz osiguranik.

U funkciji naknade šteta i isplate ugovornih iznosa, djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Ne postoji mogućnost da se osiguranjem provede ekonomska zaštita od svih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove plaćanjem premije osiguranja, a ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete on prenosi na osiguravatelja. Ima značajno mjesto u gospodarstvu svake zemlje. Uz gospodarstvo, značenje osiguranja je i socijalno i psihološko (materijalna sigurnost pojedinca). Potreba osiguranja datira od prvih početaka poduzetničkih aktivnosti, a današnji stupanj razvoja tehnologije i znanosti ne bi bio moguć bez osiguranja (disperzije velikih i kumuliranih rizika). Rizici koji se danas pokrivaju osiguranjem uključuju rizike koji su postojali u samom početku osiguranja, ali i rizike najnovijih tehnologija. Iz tog razloga se i razvijenost osiguranja usko povezuje s razvijenosti gospodarstva jedne zemlje. Gospodarsko značenje osiguranja ogleda se na sljedećim temeljnim područjima: pokriću i izravnanju rizika koji se ne mogu izbjeći, kvalitetnom preuzimanju rizika i poduzimanju mjera za smanjenje rizika te akumulaciju sredstava, koja se koriste za daljnji razvoj gospodarstva. Osnovne podjele osiguranja su na: 1. životna i neživotna osiguranja, 2. grane osiguranja, 3. dobrovoljna i obvezna osiguranja, 4. zasebna (individualna) i socijalna (društvena briga za socijalnu sigurnost). Ugovorom o osiguranju, te općim, dopunskim i posebnim uvjetima utvrđuju se prava i obveze osiguravatelja te ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

Odaberite proizvod iz kategorije Štete

Ostalo iz kategorije Štete