Riziko PLUS - osiguranje za slučaj smrti

Budite sigurni da je vaša obitelj zaštićena i zbrinuta čak i kada se dogodi ono najgore.

Iako se ova polica odnosi na slučaj smrti, ona prvenstveno znači bezbrižan život jer znate da ste za svoju obitelj napravili ono najbolje.

Riziko polica pruža osiguranje i isplatu osiguranog iznosa za slučaj smrti, a osiguranje se može ugovoriti na rok od 1 do 30 godina. 

Minimalni osigurani iznos je 3.000 EUR uz uvjet da premija nije manja od 8 EUR. Premija se plaća prema unaprijed ugovorenim rokovima, a moguće su mjesečne, kvartalne, polugodišnje, godišnje i jednokratne uplate.

Ugovoreni iznosi premija i osigurani iznosi mogu se mijenjati tijekom trajanja osiguranja.

Više

Osiguranje se ugovara u kunama ili u eurima. Ako je ugovorena premija u eurima, premija se uplaćuje u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan uplate.

Tko se može osigurati?

Osigurati se mogu sve osobe od navršene 18. do navršene 65. godine života, a osobe starije od 65 godina mogu se osigurati isključivo na temelju obavljenog liječničkog pregleda, odnosno osigurateljne procjene rizika. Istek police mora biti najkasnije u 75. godini života.

Povećani rizik

Prilikom obračuna premije potrebno je utvrditi je li osiguranik izložen povećanom riziku od smrti ukoliko se bavi opasnim zanimanjem ili opasnim sportom jer u tim slučajevima treba platiti doplatnu premiju.

Kada je potreban liječnički pregled?

Ovisno o visini osiguranog iznosa osiguranje je moguće ugovoriti sa ili bez liječničkog pregleda i to na način:

bez liječničkog izvješća

do 30.000 EUR

uz malo liječničko izvješće

do 40.000 EUR

uz veliko liječničko izvješće

do 50.000 EUR

uz veliko liječničko izvješće i suglasnost Generalne Direkcije

preko 50.000 EUR

 

Uz osiguranje života za slučaj smrti može se sklopiti:

Rječnik — pojmovi s ove stranice

U ugovorima o osiguranju redovito se navodi iznos osiguranja, odnosno vrijednost osiguranog predmeta. Često se polica osiguranja u kojoj je navedena ugovorena vrijednost osiguranog predmeta naziva valutirana polica (engl. valued policy). Ako vrijednost nije ugovorena, izdana polica naziva se nevalutiranom policom (engl. unvalued policy), što je danas u praksi gotovo napušteno. U praksi se vrijednost osiguranog predmeta  označava tako da se u polici izričito navede da se radi o ugovorenoj vrijednosti stavljanjem riječi "so valued" (tako procijenjeno) kod robe, odnosno riječi "valued at" (procjenjeno na) kod osiguranja brodova. Najčešće će u praksi biti situacija da je vrijednost osiguranog predmeta jednaka njegovoj stvarnoj vrijednosti, ali moguća su i odstupanja od tog načela.

1. u osiguranju imovine, osoba na koju glasi ugovor o osiguranju. Kod osiguranja za vlastiti račun ujedno i ugovaratelj osiguranja, a kod osiguranja za tuđi račun jedna ili više više trećih osoba; 2. u osiguranju života i u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, osoba na čiji život je zaključeno osiguranje. Osoba kojoj se isplaćuje naknada ne mora biti osiguranik. Ako osiguranik i ugovaratelj nisu iste osobe, za valjanost ugovora o osiguranju potrebna je pismena suglasnost osiguranika; 3. kod društva uzajamnog osiguranja često se umjesto ugovaratelj osiguranja upotrebljava izraz osiguranik.
Izmjenjeni rizik do kojeg je došlo tijekom trajanja zaključenog ugovora o osiguranju i koji je za osiguravatelja nepovoljniji nego u trenutku zaključenja ugovora. Prema zakonu o obveznim odnosima  ugovaratelj osiguranja dužan je bez odgađanja obavijestiti osiguravatelja o povećanju rizika ako je rizik povećan nekim njegovim postupkom. Ako je do povećanja rizika došlo nezavisno od volje osiguranika, on je dužan izvjestiti osiguravatelja u roku četrnaest dana od dana kad je za to saznao. Ako je povećanje rizika toliko da osiguravatelj ne bi zaključio ugovor da je takvo stanje postojalo u času njegova zaključenja, on može raskinuti ugovor, ali ako bi osiguravatelj ipak zaključio ugovor uz neku povećanu premiju, on može ugovaratelju predložiti novu premijsku stopu. U ovom slučaju ugovor prestaje po samom zakonu ako ugovaratelj osiguranja ne pristane na novu premijsku stopu u roku četrnaest dana od primitka osiguravateljeva prijedloga o tome. Ugovor će ostati na snazi i osiguravatelj se neće moći koristiti predlaganjem nove stope premije ili raskinuti ugovor ako to ovlaštenje ne iskoristi u roku mjesec dana od dana kad je doznao za povećanje rizika ili ako još prije toga na neki način pokaže da je suglasan s produženjem ugovora (ako npr. primi premiju, isplati naknadu za osigurani slučaj koji se dogodio nakon povećanja rizika i slično). Prema Pomorskom zakoniku promjena rizika poslije zaključenja ugovora o osiguranju do koje dolazi neovisno o osiguranikovoj volji ne utječe na važenje osiguranja i obveze stranaka. Ako je zbog postupka osiguranika ili po njegovu pristanku došlo do znatnog pogoršanja rizika, osiguravatelj nije obvezan nadoknaditi štetu koja se može pripisati takvoj promjeni rizika.

U funkciji naknade šteta i isplate ugovornih iznosa, djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Ne postoji mogućnost da se osiguranjem provede ekonomska zaštita od svih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove plaćanjem premije osiguranja, a ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete on prenosi na osiguravatelja. Ima značajno mjesto u gospodarstvu svake zemlje. Uz gospodarstvo, značenje osiguranja je i socijalno i psihološko (materijalna sigurnost pojedinca). Potreba osiguranja datira od prvih početaka poduzetničkih aktivnosti, a današnji stupanj razvoja tehnologije i znanosti ne bi bio moguć bez osiguranja (disperzije velikih i kumuliranih rizika). Rizici koji se danas pokrivaju osiguranjem uključuju rizike koji su postojali u samom početku osiguranja, ali i rizike najnovijih tehnologija. Iz tog razloga se i razvijenost osiguranja usko povezuje s razvijenosti gospodarstva jedne zemlje. Gospodarsko značenje osiguranja ogleda se na sljedećim temeljnim područjima: pokriću i izravnanju rizika koji se ne mogu izbjeći, kvalitetnom preuzimanju rizika i poduzimanju mjera za smanjenje rizika te akumulaciju sredstava, koja se koriste za daljnji razvoj gospodarstva. Osnovne podjele osiguranja su na: 1. životna i neživotna osiguranja, 2. grane osiguranja, 3. dobrovoljna i obvezna osiguranja, 4. zasebna (individualna) i socijalna (društvena briga za socijalnu sigurnost). Ugovorom o osiguranju, te općim, dopunskim i posebnim uvjetima utvrđuju se prava i obveze osiguravatelja te ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

Mogućnost materijalnog i/ili nematerijalnog gubitka. Pojam rizika u širem značenju označava i pojam opasnosti. U osiguranju pojam rizika podrazumjeva osigurani rizik od određenih mogućih opasnosti, npr. požar, nezgoda i sl. Osiguravatelj uvjetima osiguranja ili ugovorom o osiguranju utvrđuje: 1. koje rizike pokriva određenim standarnim osiguranjem, 2. koji rizici se preuzimaju uz određene povećane premijske stope (npr. uvećani rizici), 3. za koje rizike ograničava osiguranu svotu do određenog iznosa, 4. kod kojih rizika pojedinom odredbom ograničava širinu pokrića, npr. vremenski, 5. koji su rizici isključeni, npr. ratni rizici. O preuzetim rizicima osiguravatelji vode statistiku rizika. Na statističkim podacima i primjenom teorije rizika osiguravatelji temelje poslovnu politiku. Osiguravatelji imaju mogućnost rizike prihvatiti u osiguranje ili odbiti (izuzetak su obvezna osiguranja od odgovornosti). Kod prihvata ili odbijanja rizika cilj je održavanje tehničke (odnos premija i šteta) i financijske (solventnost) stabilnosti osiguravatelja, odnosno optimiranje preuzetih rizika.

Pregled osiguranika radi utvrđivanja njegova zdravstvenog stanja ako se osigurava na veći iznos osigurane svote koja je obično limitirana u uvjetima osiguranja. Uobičajeno je da se kod velikih osiguranih svota traže dva pa i tri liječnička atesta o zdravstvenom stanju osobe na čiji život se sklapa osiguranje. Obavlja se u osiguranju osoba prije prihvaćanja osiguranika u osiguranje kao dio procesa preuzimanja rizika. Važan je zbog sprečavanja antiselekcije, pravilnog određivanja premije i ne osiguranja osoba za koje je izvjesno ili postoji velika vjerojatnost smrti ili oboljenja. Potreba za liječničkim pregledom, kao i njegov obujam ovisi o odgovorima na pitanja o osiguranikovu zdravstvenom stanju na ponudi za zaključenje ugovora o osiguranju, o vrsti osiguranja, osiguranikovoj starosti i visini ugovorenih svota. Uvjete za koje je potreban liječnički pregled definira svaki osiguravatelj. Troškove liječničkog pregleda za zaključene ugovore o osiguranju obično snosi osiguravatelj.
U pravilu dugoročno svotno osiguranje u kojem se ugovorena svota isplaćuje korisniku osiguranja ako osiguranik umre za trajanja osiguranja (riziko osiguranje) ili na kraju ugovorenog trajanja osiguranja ako je osiguranik na životu (osiguranje doživljenja) ili u oba slučaja (mješovito osiguranje). Uz isplatu ugovorene svote moguće je ugovoriti i sudjelovanje u dobitku koji je osiguravatelj ostvario poslovima osiguranja života. Kod osiguranja doživljenja i mješovitog osiguranja moguće je u toku trajanja osiguranja napraviti otkup ili kapitalizaciju osiguranja. Postoji mnogo različitih oblika osiguranja života s obzirom na odnos trajanja osiguranja i trajanja plaćanja premije (jednokratno plaćanje premije, tijekom cijelog trajanja osiguranja ili kraće), trenutka i načina isplate ugovorene svote (u trenutku prijave smrti ili na kraju ugovorenog trajanja osiguranja). Posebno je velika fleksibilnost u izboru visine ugovorene svote i premije. Osiguranje života može biti na jedan život ili na više života, pojedinačno ili grupno. Cjenici se temelje na tablicama smrtnosti i aktuarskoj matematici. Pod osiguranjem života u širem smislu smatra se i osiguranje rente. Moguće je uz osiguranje života ugovoriti i dopunska osiguranja (dopunsko osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, dopunsko osiguranje odricanja od premije, dopunsko osiguranje kritičkih bolesti). U razvijenim zemljama osiguranje života je gospodarski i socijalno najvažniji vid osiguranja, zbog velike akumulacije kapitala (i više od polovice ukupne premije osiguranja su premije osiguranja života) i bitnih činilaca ekonomske sigurnosti pojedinca kao člana obitelji ili poslovnog subjekta. Zbog veličine sredstava i dugoročnosti ugovora stroži je nadzor države nad osiguravateljima.
reosiguranje tehničkog rezultata.
Zajedničko ime za osiguranje života, osiguranje rente, zdravstveno osiguranje i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja gdje se osigurani rizik odnosi neposredno na život ili tijelo neke osobe.

Ostalo iz kategorije Životno