Krug Života – doživotno osiguranje za slučaj smrti

Osigurajte svoju obitelj u slučaju da Vas više nema i bezbrižno nastavite uživati u životu.

Osigurajte financijsku stabilnost svojih najmilijih u situaciji kad su financije zadnja stvar o kojoj bi oni trebali razmišljati. Ova polica pruža osiguranje i isplatu osigurane svote za slučaj smrti uz mjesečnu premiju već od 8 EUR.

Zašto Krug života?

  • Olakšajte financijsku situaciju svojoj obitelji u slučaju vaše smrti
  • Premija već od 8€ mjesečno
  • Pružanje usluge pokopa po povoljnijim uvjetima od tržišnih
  • Nema ocjene rizika prihvata u osiguranje
  • Mogućnost sudjelovanja u raspodjeli ostvarenog dobitka Croatia osiguranja
Više
Vrsta osiguranja Doživotno osiguranje samo za slučaj smrti
Minimalna pristupna dob 18 godina
Maksimalna pristupna dob 70 godina
Maksimalna dob po prestanku uplate 75 godina
Minimalna osigurana svota 1.000 EUR uz uvjet da mjesečna premija ne može biti manja od 8,00 EUR
Maksimalna osigurana svota 10.000 EUR
Trajanje uplate 5 – 20 godina
Dinamika uplata Godišnje, polugodišnje, kvartalno i mjesečno
Prestanak osiguranja Nastupom osiguranog slučaja (smrt)
Neplaćanjem premije
Otkupom osiguranja (nakon prve 3 godine)

Informativni izračun za doživotno osiguranje života - Krug života

Polja su obavezna
Pristupna dob
Trajanje uplate premije
Način plaćanja
Premija
Osigurana svota za slučaj smrti
Osigurana svota za slučaj smrti

Rječnik — pojmovi s ove stranice

Svako polaganje gotovine uz popunjenu uplatnicu u korist žiro, tekućeg ili nekog drugog računa vjerovnika preko banke, pošte ili ustanove platnog prometa. Uplatom se smatra i plaćanje gotovim novcem na vjerovnikovoj blagajni. Koristi se u dužničko-vjerovničkim odnosima između fizičkih i pravnih osoba. Dužnička obveza se smatra izvršenom kada uplaćena sredstva sjednu na vjerovnikov račun.

U funkciji naknade šteta i isplate ugovornih iznosa, djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Ne postoji mogućnost da se osiguranjem provede ekonomska zaštita od svih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove plaćanjem premije osiguranja, a ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete on prenosi na osiguravatelja. Ima značajno mjesto u gospodarstvu svake zemlje. Uz gospodarstvo, značenje osiguranja je i socijalno i psihološko (materijalna sigurnost pojedinca). Potreba osiguranja datira od prvih početaka poduzetničkih aktivnosti, a današnji stupanj razvoja tehnologije i znanosti ne bi bio moguć bez osiguranja (disperzije velikih i kumuliranih rizika). Rizici koji se danas pokrivaju osiguranjem uključuju rizike koji su postojali u samom početku osiguranja, ali i rizike najnovijih tehnologija. Iz tog razloga se i razvijenost osiguranja usko povezuje s razvijenosti gospodarstva jedne zemlje. Gospodarsko značenje osiguranja ogleda se na sljedećim temeljnim područjima: pokriću i izravnanju rizika koji se ne mogu izbjeći, kvalitetnom preuzimanju rizika i poduzimanju mjera za smanjenje rizika te akumulaciju sredstava, koja se koriste za daljnji razvoj gospodarstva. Osnovne podjele osiguranja su na: 1. životna i neživotna osiguranja, 2. grane osiguranja, 3. dobrovoljna i obvezna osiguranja, 4. zasebna (individualna) i socijalna (društvena briga za socijalnu sigurnost). Ugovorom o osiguranju, te općim, dopunskim i posebnim uvjetima utvrđuju se prava i obveze osiguravatelja te ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

1. u Hrvatskoj podjela rizika unutar grupe osiguranja; 2. prema smjernicama Europske ekonomske zajednice rizici neživotnih osiguranje dijele se na slijedeće vrste: 1) nezgoda, 2) bolest, 3. cestovna vozila - kasko, 4) tračna vozila - kasko, 5) zračne letjelice - kasko, 6) pomorski, riječni i jezerski kasko, 7) roba u prijevozu, 8) požar i prirodne sile, 9) ostale štete na imovini, 10) automobilska odgovornost, 11) odgovornost za zračne letjelice, 12) odgovornost za brodove, 13) opća odgovornost, 14) kredit, 15) jamstvo, 16) različiti financijski gubici, 17) pravna zaštita. Životna osiguranja klasificiraju se na slijedeće vrste: 1) a) osiguranje života, odnosno ona koja podrazumjevaju osiguranje doživljenja, osiguranje za slučaj smrti, miješano osiguranje, osiguranje života s povratom premije, b) osiguranje rente, c) dopunska osiguranja koja provode osiguravatelji životnih osiguranja, a posebno osiguranje tjelesnih ozljeda uključujući profesionalnu nesposobnost, osiguranje za slučaj smrti zbog nesretnog slučaja, osiguranje invaliditeta zbog nesretnog slučaja ili bolesti, kada su ugovorena kao dodatna osiguranja uz osiguranje života; 2) osiguranje za slučaj udaje, osiguranje za slučaj rođenja; 3) osiguranje iz točke 1 a) i b) povezana s investicijskim fondovima; 4) trajno zdravstveno osiguranje; 5) tontinierski poslovi; 6) poslovi kapitalizacije koji se temelje na aktuarskoj tehnici prema kojoj se za jednokratnu ili periodičnu unaprijed definiranu uplatu izvršavaju obveze definiranog trajanja i iznosa; 7) poslovi upravljanja zajedničkim mirovinskim fondovima s osiguravateljnim jamstvom i bez njega u pogledu očuvanja kapitala ili isplata uz minaimalnu kamatu; 8) poslovi koje obaljaju osiguravatelji, poput onih navedenih u Francuskom zakoniku o osiguranju; 9) poslovi ovisni o trajanju ljudskog života predviđeni u zakonodavstvu o socijalnom osiguranju kad ih provode ili obavljaju u skladu sa zakonodavstvom države poduzeća za osiguranje na vlastiti rizik.
U ugovorima o osiguranju redovito se navodi svota osiguranja, odnosno vrijednost osiguranog predmeta. Često se polica osiguranja u kojoj je navedena ugovorena vrijednost osiguranog predmeta naziva valutirana polica (engl. valued policy). Ako vrijednost nije ugovorena, izdana polica naziva se nevalutiranom policom (engl. unvalued policy), što je danas u praksi gotovo napušteno. U praksi se vrijednost osiguranog predmeta  označava tako da se u polici izričito navede da se radi o ugovorenoj vrijednosti stavljanjem riječi "so valued" (tako procijenjeno) kod robe, odnosno riječi "valued at" (procjenjeno na) kod osiguranja brodova. Najčešće će u praksi biti situacija da je vrijednost osiguranog predmeta jednaka njegovoj stvarnoj vrijednosti, ali moguća su i odstupanja od tog načela.
Ustupanje određene svote novčanih sredstava od strane financijske organizacije (banke i dr.) kao kreditora (vjerovnika, zajmodavca) nekoj osobi (debitoru, dužniku, zajmoprimcu), uz obvezu da mu ih ovaj vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuću naknadu - kamatu. općenito: pojam obuhvaća profesionalne novčane  bankovne kredite, pozajmljive imovine u bilo kojem obliku, dužničke vrijednosne papire - obveznice, note, blagajničke zapise, komercijalne zapise, nenovčane kredite u obliku akcepta, avala i sl., kreditna pisma, standby sporazume, otvorene račune, međusobne poslovne aranžmane poduzeća s prodajom robe, usluga i izvođenja radova uz odgođenu naplatu, potrošačke kredite, izvoz robe s naplatom preko 60 (90) dana i sl. Uobičajene vrste: robni i novčani (prema predmetu kreditiranja), bankovni i komercijalni (prema subjektima), kratkoročni i dugoročni (prema roku, odnosno ekonomskoj funkciji), proizvođački i potrošački (prema svrsi), kretiti za obrtna sredstva i investicijski (prema namjeni), otvoreni i pokriveni (prema osiguranju), tuzemni i inozemni (prema domicilu) i sl. Osim standarnih kreditnih oblika, primjenjuje se i mnoštvo sofisticiranih kreditnih konstrukcija, kao i brojni varijeteti dužničkih vrijednosnih papira.

Ostalo iz kategorije Životno