Bond Life II

Osiguranje s dodatnim prinosom

Investicijsko osiguranje života BOND LIFE II jedinstvena je kombinacija police životnog osiguranja croatia osiguranja i ulaganja sredstava na tržište državnih obveznica putem PBZ Bond fonda, investicijskog fonda PBZ Investa, a u želji za ostvarivanjem prinosa. Pruža vam financijsku sigurnost u slučaju nepredviđenih životnih okolnosti jer uključuje osiguranje za slučaj smrti i zaštitu vas i vaše obitelji.

U slučaju vaše smrti korisnik kojeg ste naveli na polici ostvaruje:
- isplatu osiguranog iznosa za slučaj smrti nastale uslijed bolest
- isplatu dvostrukog osiguranog iznosa za slučaj smrti nastale zbog nesretnog slučaja
- isplatu trostrukog osiguranog iznosa za slučaj smrti nastale zbog prometne nezgode

Investicijski cilj PBZ Bond fonda jest sigurno plasirati prikupljena sredstva te osigurati stalnu likvidnost uloga imatelja, uz što veću profitabilnost ulaganja. Investicijska politika Fonda primarno je ulaganje u dužničke vrijednosne papire izdane od Republike Hrvatske i tijela javne vlasti Republike Hrvatske te u novčane depozite kod kreditnih institucija.

Tko može ugovoriti policu osiguranja BOND LIFE II?
Osobe u dobi od 18 – 65 godina.

Na koje se razdoblje ugovara polica BOND LIFE II?
Polica se ugovara na razdoblje od pet godina.

Koliki je minimalni iznos ulaganja?
Minimalni je iznos ulaganja 2.500 EUR, u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja. Premija se plaća jednokratno. Uplaćena premija osiguranja umanjena za osigurateljne troškove u visini 3,95% uplaćene premije upotrebljava se za kupnju udjela u investicijskom fondu.

Prinose i kretanje cijene udjela fonda tijekom trajanja osiguranja možete pratiti na web stranicama  www.pbzinvest.hr.

Više

Primjer izračuna police osiguranja Bond Life II

Uplata 5.000 EUR 5.000 EUR 5.000 EUR
Trajanje osiguranja (godina) 5 5 5
Pristupna dob (godina) 30 40 50
Isplata za slučaj doživljenja Vrijednost referentnog broja udjela*
Osigurana svota za slučaj smrti** 9.147 EUR 5.592 EUR 2.341 EUR
Osigurana svota za slučaj smrti, nesretni slučaj** 18.294 EUR 11.184 EUR 4.682 EUR
Osigurana svota za slučaj smrti, prometna nezgoda** 27.441 EUR 16.776 EUR 7.023 EUR

* Vrijednost referentnog broja udjela jednaka je umnošku referentnog
broja udjela i cijene udjela fonda na taj datum.
** U slučaju smrti osiguranika na svote navedene u primjeru isplaćuje se i
vrijednost referentnog broja udjela.

Primjeri isplata uz različite projekcije prinosa PBZ Bond fonda

Pretpostavka prinosa fonda Raste 2% godišnje
Primjer isplate po isteku osiguranja (uplaa 5.000 EUR) 5.302 EUR
Primjer isplate za smrt u 3. godini osiguranja (pristupna dob 40 g., uplata 5.000 EUR) Osigurana svota Vrijednost referentnog broja udjela Ukupno
Prirodna smrt 5.592 EUR 4.997 EUR 10.589 EUR
Smrt uslijed nezgode 11.184 EUR 4.997 EUR 16.181 EUR
Smrt uslijed prometne nezgode 16.776 EUR 4.997 EUR 21.773 EUR

Primjeri isplata uz različite projecije prinosa PBZ Bond fonda

Pretpostavka prinosa fonda Raste 5% godišnje
Primjer isplate po isteku osiguranja (uplata 5.000 EUR) 6.129 EUR
Primjer isplate za smrt u 3. godini osiguranja (pristupna dob 40 g., uplata 5.000 EUR) Osigurana svota Vrijednost referentnog broja udjela Ukupno
Prirodna smrt 5.592 EUR 5.295 EUR 16.479 EUR
Smrt uslijed nezgode 11.184 EUR 5.295 EUR 16.479 EUR
Smrt uslijed prometne nezgode 16.776 EUR 5.295 EUR 22.071 EUR
Pretpostavka prinosa fonda Pada 5% godišnje
Primjer isplate po isteku osiguranja (uplata 5.000 EUR) 3.716 EUR
Primjer isplate za smrt u 3. godini osiguranja (pristupna dob 40 g., uplata 5.000 EUR) Osigurana svota Vrijednost referentnog broja udjela Ukupno
Prirodna smrt 5.592 EUR 4.334 EUR 9.926 EUR
Smrt uslijed nezgode 11.184 EUR 4.334 EUR 15.518 EUR
Smrt uslijed prometne nezgode 16.776 EUR 4.334 EUR 21.110 EUR

Dokumenti za preuzimanje

Rječnik — pojmovi s ove stranice

Najopćenitije umnožak cijene i količine neke imovine, odnosno neke utržive investicije. Može biti knjigovodstvena, tržišna, likvidacijska, ekonomska, raskomadana, going concern, reprodukcijska ili neka druga vrijednost.
1. Izvorno sposobnost imovine poduzeća da cirkulira u reprodukcijskom procesu bez zastoja, odnosno u planiranom obujmu i planiranom dinamikom; 2. Likvidnost imovine - unovčivost imovine, dakle njezina sposobnost transformacije u novčani oblik bez gubitaka. Najčešće se prikazuje brojem metamorfoza koje imovina mora proći u kružnom toku reprodukcijskog procesa da bi se pretvorila u novčani oblik; 3. Ponekad se izjednačava s platežnom sposobnošću poduzeća odnosno solventnošću. Pod likvidnim kapitalom podrazumjevaju se sva sredstva koja se u kratkom roku mogu podići i unovčiti.
Razdoblje od 0, 12 i 24 sata prvog dana osiguranja do 0, 12 ili 24 sata posljednjeg dana osiguranja. Razlikuju se tri vrste trajanja: a) formalno trajanje - razdoblje od dana zaključenja ugovora o osiguranju do dana završetka osiguranja zbog isteka, prekida ili nekog drugog razloga (razdoblje od formalnog početka do formalnog isteka osiguranja); b) trajanje pokrića - razdoblje za koje je osiguravatelj preuzeo rizik (razdoblje od početka pokrića do isteka pokrića). Primjerice u nekim osiguranjima početak pokrića je dan označen kao početak osiguranja na polici, ali ne prije 24. sata dana kada je plaćena prva premija; c) tehničko trajanje - razdoblje za koje je izračunata premija (razdoblje od tehničkog početka do tehničkog isteka osiguranja). Može biti višegodišnje (uobičajeno kod osiguranja života), jednogodišnje (uobičajeno kod osiguranja imovine i osiguranja od posljedica nesretnog slučaja) i ispodgodišnje s trajanjem od nekoliko dana ili mjeseci (uobičajeno kod osiguranja pošiljaka u prijevozu). Kod imovinskih, kreditnih i osobnih osiguranja trajanje osiguranja se u pravilu određuje fiksno prema kalendarskim danima, npr. jedna ili više godina i sl. Početak osiguranja je od 00 sati sljedećeg dana od dana kad je sklopljen ugovor o osiguranju. Kod transportnih osiguranja, osim fiksno kalendarskog trajanja osiguranja, može se ugovoriti trajanje osiguranja i prema vremenskom trajanju putovanja, npr. osiguranje broda na jedno putovanje. Kod osiguranja robe u transportu trajanje osiguranja određuje posebna klauzula o prijevozu (engl. transit clause) koja određuje da osiguranje stupa na snagu od trenutka kad roba napusti skladište prodavaoca te traje do isporuke robe u skladište primatelja, odnosno najkasnije istekom roka od 60 dana od dana iskrcaja robe s broda u odredišnoj luci. Ova klauzula poznata je i pod nazivom "od skladišta do skladišta" ili "od vrata do vrata" (engl. door to door).
Svako polaganje gotovine uz popunjenu uplatnicu u korist žiro, tekućeg ili nekog drugog računa vjerovnika preko banke, pošte ili ustanove platnog prometa. Uplatom se smatra i plaćanje gotovim novcem na vjerovnikovoj blagajni. Koristi se u dužničko-vjerovničkim odnosima između fizičkih i pravnih osoba. Dužnička obveza se smatra izvršenom kada uplaćena sredstva sjednu na vjerovnikov račun.
Izdvajanje s ciljem investiranja u nematerijalnu, materijalnu i financijsku imovinuradi stjecanja koristi u budućnosti: kamate, dividende, ulozi itd. Osiguravatelji mogu ulagati u druga poduzeća koja se prodaju u postupku pretvorbe na tržištu, zatim u ona gdje žele ostvariti određeni sudjelujući interes. Ulaže se i sa svrhom poboljšanja i modernizacije materijalne podloge za rad, zatim u nove produkte, u stručnjake itd. interes od ulaganja čine kamate, dividende i dr., s ciljem poboljšanja financijskog rezultata a time i većim dividendama dioničarima osiguravateljnih društava, modernizacije sustava osiguranja, kvalitetnih stručnjaka itd.
Osiguranje života s funkcijom zaštite od mogućnosti smrti za vrijeme ugovorenog razdoblja. Osiguranje za slučaj smrti je riziko osiguranja, a osiguravatelj je u obvezi ako se ispuni osigurani slučaj u ugovoreno vrijeme, tj. kod osiguranja za slučaj smrti ako osiguranik umre za trajanja ugovorenog osiguranja osiguravatelj je u obvezi isplate osigurane svote, a ako osiguranik doživi rok na koji je osiguranje sklopljeno, obveza osiguravatelja prestaje. Karakteristika tog osiguranja su relativno male premije za visoke ugovorene svote. Obično se zaključuje za određenu svrhu, primjerice kreditno osiguranje života, osiguranje za zaštitu hipoteke, osiguranje ključnog čovjeka. Postoji više oblika osiguranja za slučaj smrti, a osnovni su konstantno osiguranje za slučaj smrti, opadajuće osiguranje za slučaj smrti i osiguranje obiteljskog prihoda. Kod osiguranja za slučaj smrti nisu uobičajene mogućnosti kapitalizacije ili otkupa osiguranja. Moguće je i doživotno osiguranje za slučaj smrti.
U pravilu dugoročno svotno osiguranje u kojem se ugovorena svota isplaćuje korisniku osiguranja ako osiguranik umre za trajanja osiguranja (riziko osiguranje) ili na kraju ugovorenog trajanja osiguranja ako je osiguranik na životu (osiguranje doživljenja) ili u oba slučaja (mješovito osiguranje). Uz isplatu ugovorene svote moguće je ugovoriti i sudjelovanje u dobitku koji je osiguravatelj ostvario poslovima osiguranja života. Kod osiguranja doživljenja i mješovitog osiguranja moguće je u toku trajanja osiguranja napraviti otkup ili kapitalizaciju osiguranja. Postoji mnogo različitih oblika osiguranja života s obzirom na odnos trajanja osiguranja i trajanja plaćanja premije (jednokratno plaćanje premije, tijekom cijelog trajanja osiguranja ili kraće), trenutka i načina isplate ugovorene svote (u trenutku prijave smrti ili na kraju ugovorenog trajanja osiguranja). Posebno je velika fleksibilnost u izboru visine ugovorene svote i premije. Osiguranje života može biti na jedan život ili na više života, pojedinačno ili grupno. Cjenici se temelje na tablicama smrtnosti i aktuarskoj matematici. Pod osiguranjem života u širem smislu smatra se i osiguranje rente. Moguće je uz osiguranje života ugovoriti i dopunska osiguranja (dopunsko osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, dopunsko osiguranje odricanja od premije, dopunsko osiguranje kritičkih bolesti). U razvijenim zemljama osiguranje života je gospodarski i socijalno najvažniji vid osiguranja, zbog velike akumulacije kapitala (i više od polovice ukupne premije osiguranja su premije osiguranja života) i bitnih činilaca ekonomske sigurnosti pojedinca kao člana obitelji ili poslovnog subjekta. Zbog veličine sredstava i dugoročnosti ugovora stroži je nadzor države nad osiguravateljima.
Ili zadužnica (obligacija), dužnički vrijednosni papir koji izdavaoca obvezuje na povrat pozajmljenih sredstava u određenom roku s određenom kamatom, koja se isplaćuje periodično ili se pribraja glavnici i isplaćuje o dospjeću. Obveznica je kreditni instrument i u biti je ugovor o kreditu. U slučaju da je izdavalac država, može služiti i kao platežno sredstvo prema državi za poreze i druge dažbine. Može glasiti na ime i na donosioca, a izdaje se u gotovim apoenima. U razvijenim zemljama  razvio se golem broj različitih vrsta obveznica koje osim države izdaju i banke, te razne financijske kuće. Osiguravajuća društva u svojem financijskom poslovanju često ulažu u obveznice s ciljem da se zaštite i oplemene novac prikupljen iz premije osiguranja i ostalih vrsta prihoda. Obveznica je, u pravilu, vrsta dugoročnog vrijednosnog papira. To je pisani dokument koji nalaže izdavaocu (emitentu) obveznice da plati njezinu imaocu određeni iznos novca naznačen na obveznici i ugovorene kamate, na samo jedan budući datum (datum dospjeća) ili na niz budućih datuma. U prvom slučaju radi se o obveznici bez kupona (jednokratno isplativoj obveznici). Obveznica bez kupona (zero cupon bond) je ona kojom se emitent obvezuje da će izvršiti samo jednu isplatu na određeni budući datum i ta isplata jednaka je nominalnoj vrijednosti obveznice. Prednost za emitenta je što nema godišnjih isplata, ali međutim kada obveznica dospije, u slučaju nedostatka novčanih sredstava, emitent može doći u stanje nelikvidnosti i nesolventnosti. Ukoliko se prodaju prije dospjeća, prodaju se uz duboki diskont. Ako je riječ o obveznici s kuponom, emitent se obvezuje isplaćivati kamate u ugovorenim (polugodišnjim ili godišnjim) iznosima, dok se glavnica podmiruje na dan dospjeća. Postoje i tzv. obveznice sa serijskim dospjećem, kod kojih se i glavnica i kamate plaćaju u periodičnim iznosima. Načešća vrsta obveznice je obveznica s fiksnim prinosom, koji označava kuponska stopa. Umjesto fiksne kamatne stope u toku tra
Skup pokazatelja uspješnosti, uspoređuje financijski rezultat s investiranim novcem, prodajom i dividendnim pokrićem. Vršni princip efikasnosti poslovanja poduzeća. Traži se maksimalizacija financijskog rezultata (dobitka) u odnosu na angažirana sredstva i kapital. Drugim riječima, uz što manja angažiranja ostvariti što veći financijski rezultat. Kod nas se često koristi izraz rentabilnost za označavanje ovoga principa, a i za označavanje pokazatelja kojima se iskazuje ostvarivanje ovoga principa. Usporedba dobiti s investiranim novcem:                                               dobit koja pripada dioničarima povrat vlasničke glavnice = --------------------------------------------------- x 100                                                        vlasnička glavnica                                                                               bruto dobit + plaćene kamate povrat ukupnog kapitala prije oporezivanja = -------------------------------------------------------------                                                                         vlasnička glavnica + posuđeni novac                                                   dobit koja pripada dioničarima Usporedba dobiti s prodajom = ------------------------------------------------- x 100                                                                   prodaja Povoljniji su veći pokazatelji jer govore o isplativosti uloženih sredstava dioničara i povratu sredstava preko ostvarene dividende.                                          dobit Dividendno pokriće = ----------------------- , označava udio dividende u ukupno ostvarenoj dobiti.                                       dividenda
Prema definiciji propisa o sigurnosti prometa na cestama takav događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojemu je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili je izazvana materijalna šteta. S aspekta osiguranja može se reći da je to rizik koji nastaje kao posljedica iznenadnih i od volje vozača nezavisnih događaja, kao što su sudar, udar, prevrnuće, iskliznuće, survavanje i sl. Prometna nezgoda je jedan od važnijih rizika u potpunom kasko osiguranju motornih vozila.
Novčani iznos koji ugovaratelj osiguranja plaća osiguravatelju, na temelju sklopljenog ugovora o osiguranju. Premija se sastoji iz funkcionalne premije i režijskog dodatka. Funkcionalna premija obuhvaća dio premije za funkciju naknade šteta i isplatu ugovorenih iznosa, a taj dio premije naziva se tehnička premija i dio premije za preventivu. dio premije za preventivu predstavlja iznos koji služi za kreditiranje i financiranje poduzimanja mjera radi otklanjanja i smanjenja nepovoljnog djelovanja uzroka koji mogu izazvati štete. režijski dodatak je dio premije koji služi za pokriće troškova obavljanja djelatnosti osiguranja. Na polici o osiguranju premija se iskazuje u bruto iznosu. Izraz potječe od latinske riječi premium (nagrada) ili od izraza premium što znači prvi, jer je ugovaratelj osiguranja obvezan najprije ispuniti obvezu uplate premije da bi osiguravatelj prihvatio obvezu iz sklopljenog ugovora. Uplatom premije koja predstavlja činidbu osiguranika osiguravatelj preuzima snošenje rizika, tj. isplate obveze iz ugovora o osiguranju ako nastupi ugovoreni slučaj (protučinidba osiguravatelja). Protučinidba osiguravatelja je prema tome preuzimanje rizika, a isplata iz osiguranja je pravo isplate osigurnine onom osiguraniku kod kojeg nastupi osigurani slučaj. Prema tome je premija osiguranja činidba osiguranika koju osiguravatelj prima u zamjenu za obećanu prestaciju (lat. praestatio ili davanje, naknada) kad nastupi osigurani slučaj. Premija je karakteristična samo za premijsko osiguranje po kojem uplatom premije osiguranik stječe potpuna prava iz ugovora o osiguranju za razliku npr. od uzajamnog osiguranja u kojem svaki član uplaćuje određeni doprinos u osiguranje (a ne premiju osiguranja) s time da se konačna visina doprinosa članova uzajamnog osiguranja utvrđuje na kraju ugovorenog poslovnog razdoblja kad se utvrde i sve obveze uzajamnog osiguranja. Kod uzajamnog osiguranja ne zna se u početku sklapanja ugovora kolika će biti obveza osiguranika.

U ugovorima o osiguranju redovito se navodi iznos osiguranja, odnosno vrijednost osiguranog predmeta. Često se polica osiguranja u kojoj je navedena ugovorena vrijednost osiguranog predmeta naziva valutirana polica (engl. valued policy). Ako vrijednost nije ugovorena, izdana polica naziva se nevalutiranom policom (engl. unvalued policy), što je danas u praksi gotovo napušteno. U praksi se vrijednost osiguranog predmeta  označava tako da se u polici izričito navede da se radi o ugovorenoj vrijednosti stavljanjem riječi "so valued" (tako procijenjeno) kod robe, odnosno riječi "valued at" (procjenjeno na) kod osiguranja brodova. Najčešće će u praksi biti situacija da je vrijednost osiguranog predmeta jednaka njegovoj stvarnoj vrijednosti, ali moguća su i odstupanja od tog načela.

U funkciji naknade šteta i isplate ugovornih iznosa, djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Ne postoji mogućnost da se osiguranjem provede ekonomska zaštita od svih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove plaćanjem premije osiguranja, a ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete on prenosi na osiguravatelja. Ima značajno mjesto u gospodarstvu svake zemlje. Uz gospodarstvo, značenje osiguranja je i socijalno i psihološko (materijalna sigurnost pojedinca). Potreba osiguranja datira od prvih početaka poduzetničkih aktivnosti, a današnji stupanj razvoja tehnologije i znanosti ne bi bio moguć bez osiguranja (disperzije velikih i kumuliranih rizika). Rizici koji se danas pokrivaju osiguranjem uključuju rizike koji su postojali u samom početku osiguranja, ali i rizike najnovijih tehnologija. Iz tog razloga se i razvijenost osiguranja usko povezuje s razvijenosti gospodarstva jedne zemlje. Gospodarsko značenje osiguranja ogleda se na sljedećim temeljnim područjima: pokriću i izravnanju rizika koji se ne mogu izbjeći, kvalitetnom preuzimanju rizika i poduzimanju mjera za smanjenje rizika te akumulaciju sredstava, koja se koriste za daljnji razvoj gospodarstva. Osnovne podjele osiguranja su na: 1. životna i neživotna osiguranja, 2. grane osiguranja, 3. dobrovoljna i obvezna osiguranja, 4. zasebna (individualna) i socijalna (društvena briga za socijalnu sigurnost). Ugovorom o osiguranju, te općim, dopunskim i posebnim uvjetima utvrđuju se prava i obveze osiguravatelja te ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

Ostalo iz kategorije Životno