Osiguranje otplate kredita

Kredit je velika odgovornost i obveza i kada je sve u najboljem redu. Stoga je u slučaju neželjenih životnih situacija poput dugotrajnog bolovanja, prestanka radnog odnosa ili radne nesposobnosti jedna od prvih stvari koje se zapitamo: kako sada ispunjavati financijske obveze?

Lako se pripremiti za nepredviđene financijske situacije
Sigurnost koju pruža Osiguranje otplate kredita znači očuvanje vašeg životnog standarda i prije svega ekonomsku sigurnost vaše obitelji. Ovaj proizvod pokazao se kao zaista dobar “osigurač” u stvarnim životnim situacijama te su korisnici koji su osigurali otplatu svojih kredita lakše i bezbolnije prošli kroz ta izazovna razdoblja.

Što konkretno znači osigurati otplatu kredita?
Ako vam se dogodi da npr. izgubite posao, a imate kreditne obaveze, mi se, kao vaš osiguravatelj, obvezujemo preuzeti otplatu kredita na razdoblje od jednog do šest anuiteta. Tako vi dobivate “prostor za disanje” te ne morate razmišljati o kreditu dok tražite novi posao. Nažalost, takvi su događaji dio svakodnevice te je dobro razmišljati unaprijed.

Što sve mogu “pokriti” ovim osiguranjem?
Uz policu Osiguranja otplate kredita možete imati pokrića za:

  • ostatak duga kredita u slučaju smrti (bolest ili nesretni slučaj)
  • ostatak duga u slučaju trajne potpune nesposobnosti za rad
  • u slučaju bolovanja isplata do 12 anuiteta po osiguranom slučaju, najviše do tri osigurana slučaja (ovisno o vrsti kredita)
  • u slučaju otkaza isplata do 6 anuiteta po osiguranom slučaju, najviše do tri osigurana slučaja (ovisno o vrsti kredita)

Širina pokrića se definira u odnosu na pojedini kredit te se najbolje raspitati u banci u kojoj podižete kredit.

Koliko se plaća osiguranje?
Premija osiguranja izračunava se kao postotak iznosa ili rate kredita koji otplaćujete. Točan iznos ovisi o vrsti kredita i njegovu iznosu. 

Sve prednosti Osiguranja otplate kredita:

  • ekonomska sigurnost za obitelj i očuvanje standarda u nepovoljnim životnim situacijama
  • brz i jednostavan postupak osiguranja, bez liječničkog pregleda
  • pokrivanje mjesečnih anuiteta tijekom liječenja ili traženja novog posla
  • isplata naknade štete bez obzira na postojanje drugih polica 

Kako mogu ugovoriti ovo osiguranje?
Osiguranje otplate kredita veže se uz kredit koji ugovarate u banci. Croatia osiguranje trenutno ima sklopljene partnerske odnose sa sljedećim bankama:

  • Zagrebačka banka
  • Privredna banka Zagreb
  • Addiko Bank d.d.
  • Slatinska banka

Kad razgovarate s bankarom o gotovinskom i/ili stambenom kreditu, zatražite informacije i o Osiguranju otplate kredita te detaljno saznajte na koji način možete zaštititi sebe i svoju obitelj u slučaju nepredvidljivih životnih situacija.

Rječnik — pojmovi s ove stranice

Izjava osiguravatelja da smatra ponuđeni rizik osiguranim. Početak pokrića ne mora biti jednak početku osiguranja.
1. u osiguranju imovine, osoba na koju glasi ugovor o osiguranju. Kod osiguranja za vlastiti račun ujedno i ugovaratelj osiguranja, a kod osiguranja za tuđi račun jedna ili više više trećih osoba; 2. u osiguranju života i u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, osoba na čiji život je zaključeno osiguranje. Osoba kojoj se isplaćuje naknada ne mora biti osiguranik. Ako osiguranik i ugovaratelj nisu iste osobe, za valjanost ugovora o osiguranju potrebna je pismena suglasnost osiguranika; 3. kod društva uzajamnog osiguranja često se umjesto ugovaratelj osiguranja upotrebljava izraz osiguranik.
Obveza izvršenja zadatka uz zadovoljavajuće rješenje. Biti odgovoran znači odgovarati nadležnom za svoj posao. U organizaciji mora postojati ravnoteža između autoriteta i odgovornosti. Autoritet je ograničeno pravo korištenja sredstava organizacije i usmjeravanja napora ljudi u izvršenju zadataka.

U funkciji naknade šteta i isplate ugovornih iznosa, djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Ne postoji mogućnost da se osiguranjem provede ekonomska zaštita od svih opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove plaćanjem premije osiguranja, a ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete on prenosi na osiguravatelja. Ima značajno mjesto u gospodarstvu svake zemlje. Uz gospodarstvo, značenje osiguranja je i socijalno i psihološko (materijalna sigurnost pojedinca). Potreba osiguranja datira od prvih početaka poduzetničkih aktivnosti, a današnji stupanj razvoja tehnologije i znanosti ne bi bio moguć bez osiguranja (disperzije velikih i kumuliranih rizika). Rizici koji se danas pokrivaju osiguranjem uključuju rizike koji su postojali u samom početku osiguranja, ali i rizike najnovijih tehnologija. Iz tog razloga se i razvijenost osiguranja usko povezuje s razvijenosti gospodarstva jedne zemlje. Gospodarsko značenje osiguranja ogleda se na sljedećim temeljnim područjima: pokriću i izravnanju rizika koji se ne mogu izbjeći, kvalitetnom preuzimanju rizika i poduzimanju mjera za smanjenje rizika te akumulaciju sredstava, koja se koriste za daljnji razvoj gospodarstva. Osnovne podjele osiguranja su na: 1. životna i neživotna osiguranja, 2. grane osiguranja, 3. dobrovoljna i obvezna osiguranja, 4. zasebna (individualna) i socijalna (društvena briga za socijalnu sigurnost). Ugovorom o osiguranju, te općim, dopunskim i posebnim uvjetima utvrđuju se prava i obveze osiguravatelja te ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

Ustupanje određene svote novčanih sredstava od strane financijske organizacije (banke i dr.) kao kreditora (vjerovnika, zajmodavca) nekoj osobi (debitoru, dužniku, zajmoprimcu), uz obvezu da mu ih ovaj vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuću naknadu - kamatu. općenito: pojam obuhvaća profesionalne novčane  bankovne kredite, pozajmljive imovine u bilo kojem obliku, dužničke vrijednosne papire - obveznice, note, blagajničke zapise, komercijalne zapise, nenovčane kredite u obliku akcepta, avala i sl., kreditna pisma, standby sporazume, otvorene račune, međusobne poslovne aranžmane poduzeća s prodajom robe, usluga i izvođenja radova uz odgođenu naplatu, potrošačke kredite, izvoz robe s naplatom preko 60 (90) dana i sl. Uobičajene vrste: robni i novčani (prema predmetu kreditiranja), bankovni i komercijalni (prema subjektima), kratkoročni i dugoročni (prema roku, odnosno ekonomskoj funkciji), proizvođački i potrošački (prema svrsi), kretiti za obrtna sredstva i investicijski (prema namjeni), otvoreni i pokriveni (prema osiguranju), tuzemni i inozemni (prema domicilu) i sl. Osim standarnih kreditnih oblika, primjenjuje se i mnoštvo sofisticiranih kreditnih konstrukcija, kao i brojni varijeteti dužničkih vrijednosnih papira.

Mogućnost materijalnog i/ili nematerijalnog gubitka. Pojam rizika u širem značenju označava i pojam opasnosti. U osiguranju pojam rizika podrazumjeva osigurani rizik od određenih mogućih opasnosti, npr. požar, nezgoda i sl. Osiguravatelj uvjetima osiguranja ili ugovorom o osiguranju utvrđuje: 1. koje rizike pokriva određenim standarnim osiguranjem, 2. koji rizici se preuzimaju uz određene povećane premijske stope (npr. uvećani rizici), 3. za koje rizike ograničava osiguranu svotu do određenog iznosa, 4. kod kojih rizika pojedinom odredbom ograničava širinu pokrića, npr. vremenski, 5. koji su rizici isključeni, npr. ratni rizici. O preuzetim rizicima osiguravatelji vode statistiku rizika. Na statističkim podacima i primjenom teorije rizika osiguravatelji temelje poslovnu politiku. Osiguravatelji imaju mogućnost rizike prihvatiti u osiguranje ili odbiti (izuzetak su obvezna osiguranja od odgovornosti). Kod prihvata ili odbijanja rizika cilj je održavanje tehničke (odnos premija i šteta) i financijske (solventnost) stabilnosti osiguravatelja, odnosno optimiranje preuzetih rizika.

Pravna osoba koja se bavi osiguranjem. Mogući su slijedeći organizacijski oblici osiguratelja: društvo uzajamnog osiguranja, dioničko društvo, vlastito društvo za osiguranje i javno društvo za osiguranje.

Novčani iznos koji ugovaratelj osiguranja plaća osiguravatelju, na temelju sklopljenog ugovora o osiguranju. Premija se sastoji iz funkcionalne premije i režijskog dodatka. Funkcionalna premija obuhvaća dio premije za funkciju naknade šteta i isplatu ugovorenih iznosa, a taj dio premije naziva se tehnička premija i dio premije za preventivu. dio premije za preventivu predstavlja iznos koji služi za kreditiranje i financiranje poduzimanja mjera radi otklanjanja i smanjenja nepovoljnog djelovanja uzroka koji mogu izazvati štete. režijski dodatak je dio premije koji služi za pokriće troškova obavljanja djelatnosti osiguranja. Na polici o osiguranju premija se iskazuje u bruto iznosu. Izraz potječe od latinske riječi premium (nagrada) ili od izraza premium što znači prvi, jer je ugovaratelj osiguranja obvezan najprije ispuniti obvezu uplate premije da bi osiguravatelj prihvatio obvezu iz sklopljenog ugovora. Uplatom premije koja predstavlja činidbu osiguranika osiguravatelj preuzima snošenje rizika, tj. isplate obveze iz ugovora o osiguranju ako nastupi ugovoreni slučaj (protučinidba osiguravatelja). Protučinidba osiguravatelja je prema tome preuzimanje rizika, a isplata iz osiguranja je pravo isplate osigurnine onom osiguraniku kod kojeg nastupi osigurani slučaj. Prema tome je premija osiguranja činidba osiguranika koju osiguravatelj prima u zamjenu za obećanu prestaciju (lat. praestatio ili davanje, naknada) kad nastupi osigurani slučaj. Premija je karakteristična samo za premijsko osiguranje po kojem uplatom premije osiguranik stječe potpuna prava iz ugovora o osiguranju za razliku npr. od uzajamnog osiguranja u kojem svaki član uplaćuje određeni doprinos u osiguranje (a ne premiju osiguranja) s time da se konačna visina doprinosa članova uzajamnog osiguranja utvrđuje na kraju ugovorenog poslovnog razdoblja kad se utvrde i sve obveze uzajamnog osiguranja. Kod uzajamnog osiguranja ne zna se u početku sklapanja ugovora kolika će biti obveza osiguranika.
Dužničko-vjerovnički odnos u kojem je jedna osoba - dužnik u obvezi izvršiti dužnu radnju prema drugoj osobi - vjerovniku. U osiguranju najuobičajena obveza nastaje iz ugovora o osiguranju u kojem se ugovaratelj obvezuje uplatiti premiju osiguranja u ugovorenim rokovima, a osiguravatelj isplatiti odštetu sukladno uvjetima osiguranja, zatim iz ugovora o kreditnim poslovima, iz ugovora o obračunu i isplati provizija posrednicima u osiguranju, iz ugovora s dobavljačima o isporukama dobara i usluga. Obveze se u osnovi dijele prema vremenu izvršenja na kratkoročne (do godine dana) i dugoročne.