Osiguranje od poplave ugovara tek oko 6% građana

Tek se zbrajaju pravi razmjeri i iznosi ukupnihšteta od poplava u Slavoniji i Baranji, a trenutni je prioritet spašavanjeimovine i prevencija mogućih budućih šteta. Iako je za sve osiguranike zakonskirok za prijavu šteta tri dana od dana saznanja o njenom nastanku, CROATIAosiguranje je kao i do sada produžila rok za prijavu. Visinu šteta određujuprocjenitelji CROATIA osiguranja, a nesporni dio štete isplaćuje se u roku od30 dana.

Dok broj šteta od poplava iz godinu u godinuraste, samo oko 6% građana i tvrtki kojiimaju osiguranje imovine imaju i zaštitu od rizika poplave. Temeljemdopunskog osiguranja od poplave, bujice i visoke vode u 2008. godini isplaćenoje 190 šteta vrijednih 1,75 milijuna kuna. Broj isplaćenih šteta u 2009.povećan je za 70 posto na čak 326 a za njih je isplaćeno 5,96 milijuna kuna. Uprva tri mjeseca 2010. godine za poplave je isplaćeno 130 šteta vrijednih 1,22milijuna kuna.

Osiguranje poljoprivrednih nasada od poplavei oluje u Hrvatskoj je simbolično. Poljoprivredni se nasadi najčešće osiguravajusamo od osnovnih rizika - tuča, požar i udar groma. No, broj poljoprivrednihpolica osiguranja usjeva i nasada u CROATIA osiguranju raste i povećan je u 2009.godini za 62 posto. Oko 13.300 poljoprivrednih domaćinstava i gospodarstavabilo je osigurano policom čija je ukupna vrijednost iznosila 91,2 milijuna kuna.U 2009. godini CROATIA je isplatila 77,2 milijuna kuna odštetnih zahtjeva izosiguranja usjeva i nasada. Najviše odšteta odlazi na rizik tuče.

CROATIAosiguranja lider je u poljoprivrednim osiguranjima s oko 90 posto udjela natržištu.

Svjetska iskustva pokazuju da su poplave lani postale prve na topljestvici među čak 133 prirodne katastrofe. Zatim slijede oluje, potresi tesuše i požari. Prirodne katastrofe čine preko 46 posto svih katastrofa, aneminovno uzimaju ljudske živote i nose velike ekonomske gubitke zemljama kojesu pogodile.