U što vjeruju hrvatski građani

Rezultati ekskluzivnog istraživanja Nacionalnog indeksa sreće pokazuju da se razina povjerenja u državu i Vladu značajno smanjila u odnosu na prošlu godinu i da su građani sve nezadovoljniji. S druge strane, građani ne vjeruju ni sami sebi. Naime, samo 16% Hrvata govori istinu, a petina je poštena, proizlazi iz njihovih odgovora.

Najveće nezadovoljstvo, ali i pad u odnosu na lani, vidljiv je u tome da čak 59 posto građana (lani 45 posto) u Hrvatskoj ne vidi budućnosti za sebe i svoje bližnje. Ovaj pad povjerenja u odnosu na prošlu godinu prof. dr. sc. Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objašnjava prisutnošću ekonomske krize i izostankom reformi i poboljšanja ekonomskih trendova. U ovom su istraživanju daleko najnižu ocjenu dobile političke stranke: 75 posto građana smatra da političke stranke ne rade u interesu građana, a samo je njih 3 posto zadovoljno njihovim radom. 

U drugoj  grupi pitanja građani su izrazili svoje stavove o Hrvatima. Poslovati i upravljati državom u kojoj je samo 16 posto građana iskreno, petina poštena, a 17 posto nezavidno, izuzetno je teško. Ostali su podaci veoma porazni: 44 posto smatra da Hrvati lažu, a čak 48 posto ispitanika složilo se s tvrdnjom da su zavidni.

"Najveća boljka hrvatskog društva je zavist i to ne uobičajena ljubomora kad nekoga volite pa ste malo i ljubomorni, nego patološka zavist. Jalni smo na bilo kakav pozitivan rad nekog drugog, eliminiramo ili usporavamo sposobne, propulzivne  i uspješne, jer ih se bojimo“, kaže prof. dr. sc. Veljko Đorđević, predstojnik Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.