Rast odštetnih zahtjeva kao rezultat prirodnih katastrofa

Prosječnigodišnji troškovi za odštetne zahtjeve u slučaju prirodnih katastrofa poraslisu za osam puta od 1970. godine (od oko 5 milijardi dolara do preko 40milijardi u 2010. godini), pokazuju rezultati globalnog istraživanja koje je pod nazivom „Allianzov puls rizika: prirodne katastrofe“,proveo ovaj najveći europski osiguratelj.

Iako se čini dabroj razornih prirodnih katastrofa, od potresa na Haitiju, Čileu, Novom Zelandui Japanu, do poplava diljem Europe, Pakistana i Australije, iz dana u danraste, glavni razlog za tako drastično povećanje odšteta nalazi se ugospodarskom rastu: vrijednost imovine raste, a gustoća stanovništva ipenetracija osiguranja sve su veći, i to često u područjima visokog rizika.Takav trend sjedinjen je s brzim rastom pojedinih azijskih gospodarstava upodručjima sklonima prirodnim katastrofama. Naravno, globalne klimatskepromjene također su imale značajan utjecaj.

Potresi koji sutijekom proteklog desetljeća uzrokovali najveći broj žrtava nisu nužno bili oninajjačega intenziteta, primjećuju Allianzovi analitičari. Primjerice, potres naHaitiju 2010. godine oslobodio je petsto puta slabiju energiju nego potres kojije dva mjeseca kasnije pogodio Čile, no unatoč tome potres na Haitiju bio jeznatno razorniji. Čimbenici koji utvrđuju posljedice potresa kompleksni su, auključuju način i materijale gradnje te ozbiljnost sekundarnih efekata potresapoput tsunamija, požara i nepripremljenosti.

Hrvatskase nalazi na jednom od seizmološki najaktivnijih područja u svijetu, o čemusvjedoče brojni potresi od kojih su oni katastrofalnih razmjera zabilježeni uDubrovniku  još davne 1697., Zagrebu1880. godine, Makarskoj 1962. godine i posljednji veliki potres u Stonu iz1996. godine.

Adekvatnoupravljanje rizikom prije samog događaja i pripravnost u slučaju prirodnekatastrofe definirani su kao glavni faktori u smanjenju posljedica.