Poticaji za stambenu štednju smanjuju se na 10 posto

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje predloženo je smanjenje postotka državnih poticajnih sredstava od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u jednoj godini s 15 na 10 posto slijedom čega maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava po jednom stambenom štediši u jednoj kalendarskoj godini iznosi 500 kuna. Iznos osnovice za izračun državnih poticajnih sredstava ostao je isti, tj. 5.000 kuna. Smanjenje se primjenjuje na sve uplate nastale nakon 1. siječnja 2013. godine, objavilo je Ministarstvo financija na svojim internetskim stranicama.

S navedenim prijedlogom Zakona upoznate su i stambene štedionice koje uvažavaju i podržavaju napor Ministarstva financija kako bi se i u vrijeme nepovoljnih gospodarskih kretanja i sadašnjeg stanja javnih financija zadržalo povjerenje stambenih štediša u državno poticanje dugoročne namjenske štednje za stambeno kreditiranje.

Analiza sustava poticanja stambene štednje u Republici Hrvatskoj pokazala je „da sustav primarno ne služi stambenom zbrinjavanju građana, nego je prvenstveno unosan vid štednje za one građane koji nemaju namjeru rješavati svoje stambeno pitanje na ovaj način“, ističu u Ministarstvu.

U Ministarstvu najavljuju da će „sustav poticanja stambene štednje biti dublje analiziran tijekom 2013. godine te će se ovisno o tome donijeti i odluke o daljnjem statusu poticanja stambene štednje“.

U Hrvatskoj posluje pet stambenih štedionica - Prva stambena štedionica, Wüstenrot stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica, PBZ stambena štedionica i HPB stambena štedionica.