Okrugli stol: Restrukturiranje javnih poduzeća

Restrukturiranje javnih poduzeća već se trebalo dogoditi, a planova restrukturiranja još uvijek nema za većinu javnih poduzeća koja su, ukupno gledajući, u 2012. poslovala s gubitkom, ocijenila je ekonomska analitičarka Suzana Košćak na okruglom stolu kojeg  je o poslovanju i restrukturiranju javnih poduzeća organizirao magazin Banka u okviru projekta Financijska industrija i korporativno restrukturiranje.

Košćak je procijenila da su javna poduzeća u 2012. generirala 34 milijarde ukupnih prihoda,  dok su ukupni rashodi iznosili 34,9 milijardi kuna, što je rast od 1,8 posto u odnosu na 2011. godinu. Posebno je zabrinjavajući trend rasta gubitaka, kao i činjenica da nema većih pomaka u danima izmirenja obveza prema dobavljačima – prosjek je 121 dan, naglasila je Košćak i dodala da se javna poduzeća i dalje dvostruko brže naplaćuju nego što plaćaju. 

Tezu kako se restrukturiranje javnih poduzeća više ne može odgađati podržali su svi sudionici skupa, a predsjednica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec otkrila je da cijena kašnjenja restrukturiranja brodogradilišta iznosi 20 milijardi kuna. Toliko se moglo uštedjeti, naglasila je, da se ranije krenulo u restrukturiranje tog sektora.

«Restrukturiranje je trebalo provesti u vrijeme konjunkture. Na žalost, više nemamo izbora pa u ovom razdoblju krize moramo tražiti partnere što proces čini još složenijim», rekao je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić i dodao da država želi do kraja godine imati jasnu sliku o svakom javnom poduzeću i njegovim mogućnostima djelovanja na tržištu.

Za HAC i ARZ izabran je savjetnik za monetizaciju koji bi trebao ponuditi pet do šest modela što, kako je rekao ministar Hajdaš Dončić, ne znači da će jedan od njih biti prihvaćen s obzirom da se od monetizacije može i odustati.

Ako ona ipak prođe, 60 lipa koje se izdvaja za HAC i ARZ iz svake prodane litre benzina moglo bi biti preusmjereno u HŽ infrastrukturu za izgradnju i obnovu željezničkih pruga te za Hrvatske ceste koje bi trebale više raditi na obnovi državnih cesta.

Član Uprave Zagrebačke banke, Marko Remenar, ustvrdio je kako još uvijek nedostaje kvalitetnih i dobro pripremljenih projekata te da banke žele dati svoj doprinos gospodarskom rastu jer samo tako možemo doći do novih investicija, a time i radnih mjesta.

«Ne stoji da banke ne žele kreditirati gospodarstvo, jer bi to bilo isto kao da pekaru koji iza sebe ima pune police kruha kažete da ga ne želi prodavati», slikovito je objasnio Remenar situaciju u kojoj se nalaze banke.