OKRUGLI STOL O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU: Privatni osiguravatelji za promjene u zdravstvu

Sustav obveznog i dobrovoljnog osiguranja potrebno je jasno razgraničiti, te izjednačiti uvjete poslovanja HZZO-a i privatnih, komercijalnih osiguravatelja koji, za razliku od javne zdravstvene institucije u dobrovoljnom zdravstvenom osiguranja posluju po tržišnim principima. Rečeno je to na prvom okruglom stolu časopisa Banka o zdravstvenim osiguranjima, koji je uz čelnike osiguravajućih društava i HZZO-a okupio i predstavnike strukovnih udruga i liječnika.

Hrvatsko tržište dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja vrijedno je tek oko 250 milijuna kuna, ali ima veliki potencijal rasta. Najava ulaska HZZO-a na tržište dodatnog zdravstvenih osiguranja koje se odnosi na viši standard zdravstvene zaštite uzburkala je tržište komercijalnih osiguravatelja, čega su se na okruglom stolu dotakli predsjednici uprava Croatia zdravstvenog osiguranja, Sunce i Uniqa osiguranja Kristian Podrug, Ivana Bratanić i Saša Krbavac. Osiguravatelji su javnosti  najavljenu HZZO-ovu ponudu dodatnog osiguranja proglasili nelojalnom konkurencijom, a Hrvatski ured za osiguranje, kazao je njegov direktor Hrvoje Pauković, već se obratio Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, Hanfi, Ministarstvu financija te Ustavnom sudu.

“Lojalna konkurencija je dobrodošla, a pravila igre moraju biti ista za sve“, kazao je  Podrug.

Rastući troškovi javnog zdravstvenog sustava potaknuti sve dužom životnom dobi stanovništva i skupim dijagnostičkim i terapijskim postupcima nameću potrebu da u budućnosti veći dio troškova zdravstva financiraju sami građani.

Kako je u svojoj prezentaciji istaknula Krbavac, Hrvatska je danas pri dnu ljestvice europskih zemalja po udjelu privatnih osiguranja u financiranju troškova zdravstva, ali je ukupna potrošnja na zdravstvo u Hrvatskoj na razini EU i iznosi 8,2% BDP-a. Pritom, na privatnu potrošnju na zdravstvo otpada samo 13,9% ukupne potrošnje, dok u EU to 26,1 posto. 

Prema riječima Šime Smolića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, gorući problem zdravstvenog sustava je proces  starenja stanovništva. Dok je 2000. u Hrvatskoj bilo 16% stanovnika starijih od 65 godina, 2030. bit će ih 24 posto. To je stanovništvo s pravom glasa koje može utjecati na donošenje političkih odluka, pa tako i na povećanje zdravstvene potrošnje. Najveći su troškovi za zdravstvo oko 75 godine života i te skupine stanovnika stvaraju najveći pritisak na zdravstvenu potrošnju.