OKRUGLI STOL O ŽIVOTNIM OSIGURANJIMA

Oko 35 % hrvatskih kućanstava usprkos krizi štedi,a čak 42 % onih koji štede bira životna osiguranja. Štednja u životnim osiguranjima odmah je iza one u bankama koju preferira 49 % građana. Na trećem je mjestu tradicionalno čuvanje novca u čarapi ili kod kuće koju bira 18 posto. Pokazuje to najnovije istraživanje Gfk za časopis Banka, posvećeno tržištu osiguranja. Istraživanje je provedeno u rujnu 2011. godine među tisuću ispitanika starijih od 15 godina.

Magazin Banka je tim povodom organizirao peti okrugli stol u okviru projekta Tržište osiguranja s temom značaj životnog osiguranja u usporedbi s ostalim vrstama ulaganja građana. Istraživanje je pokazalo da oko 15% hrvatskih građana ima ugovoreno životno osiguranje,a gotovo svi (89%) namjeravaju i dalje ulagati. Oko 66% ispitanika zadovoljno je s takvim ulaganjem,dok 23% odgovara kako nisu zadovoljni,ali znaju da im se ne isplati raskinuti ugovor,pa iz tog razloga nastavljaju ulagati.  

Oko 22 posto građana štedi prije svega za nepredvidive okolnosti i hitne slučajeve,17 posto za djecu,13 posto za mirovinu,6 posto za obitelj i isto toliko za liječenje. Životna osiguranja pokrivaju sve te rizike i prioritete,naglasila je Snježana Bertoncelj,predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK i predsjednica Uprave Erste osiguranja VIG. Prof. dr. Marijana Ivanov

sa zagrebačkogEkonomskog fakulteta, Katedre za financije, naglasila je da mladi ljudi ne razmišljaju o starosti nego da traže likvidna sredstva i kratkoročni cilj ulaganja. Predložila je osiguravateljima formiranje petogodišnjih polica životnog osiguranja. Što se tiče edukacije o nužnosti štednje za starost predložila je reklame koje će šokom osvijestiti građane tipa želite li starost na prosjačkom štapu.

Željko Jukić,direktor Sektora životnih osiguranja Croatia osiguranja istaknuo je da građani raskidaju police samo u slučaju krajnje nužde – gubitka posla,bolesti,rasta kredita no da su osiguravatelji svojim fleksibilnim ponudama uspjeli zaustaviti raskid polica osiguranja. Posebno ističe smanjenje premije ali i zajmove temeljem polica,a koji su povoljniji od onih koji nude banke. Osiguranja pored toga,naglasio je,ulažu direktno u državne obveznice oko milijardu eura matematičke pričuve,što govori o značaju za cijelo gospodarstvo i državu.