Okrugli stol: Nova arhitektura mirovinskog sustava

Očekuje nas liberalizacija ulaganja u II. stupu U sklopu projekta Financijska industrija i korporativno upravljanje magazin Banka je organizirao okrugli stol "Nova arhitektura mirovinskog sustava" na kojem je ministar rada Mirando Mrsić najavio liberalizaciju ulaganja mirovinskih fondova.

"Cilj nam je da se povećaju izdvajanja u drugi mirovinski stup, no ove godine to izdvajanje ostaje na 5 posto. Prije povećanja stope izdvajanja trebamo provesti široku javnu raspravu", kazao je ministar rada Mirando Mrsić, najavljujući izmjene zakona kojima su uređeni drugi i treći mirovinski stup.

Dodaje kako se o promjenama još raspravlja, odnosno one još nisu pretočene u zakonske prijedloge. Tako će i jedna od promjena koju obvezni mirovinski fondovi željno očekuju - povećanje ograničenja koncentracije ulaganja u vrijednosne papire jednog izdavača, koje je sada na 10 posto - također tek biti predmet rasprave.

S druge strane, gotovo sigurnim čini se uvođenje tri podportfelja, s tim da bi svi novozaposleni automatizmom ulazili u podportfelj srednjeg rizika, uz priliku da ih Regos i mirovinski fond uvjere u to da im se isplati ulagati i u rizičniji portfelj, radi većeg očekivanog prinosa.

Ideja je da se tako omogući veći povrat, ali i dugotrajno neutraliziraju rizici, budući da će osiguranici pred kraj ulaganja novac moći povlačiti u sigurniji podportfelj, koji je izrazito konzervativan, pojasnio je Pierre Matek, ravnatelj Hanfe.

Dokup mirovine

Društvima za upravljanje fondovima drugog stupa omogućilo bi se upravljanje dobrovoljnim fondovima, što bi moglo smanjiti troškove, ali i povećati konkurentnost na tržištu, smatra Matek, jer je teško očekivati da se na malom tržištu pojave novi ulagači u nova mirovinska društva.

Mrsić je najavio kako se izmjenama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima uvodi program mirovinske rente, novi institut koji bi omogućio jednokratnu uplatu, ali i program isplate rente na temelju dokupa mirovine, koji i danas postoji u Hrvatskoj.

"Imamo jedno trgovačko društvo koje se bavi time i mislimo da institucijski treba riješiti taj problem, da pravni okvir za to napokon bude definiran u Zakonu o MOD-u. Ideja je da se ta društva mogu registrirati za cijeli spektar isplata, ili za samo jedan od tih instituta", pojasnio je Mrsić.

Za MOD-ove se podiže temeljni kapital, s pet na 15 milijuna kuna, s tim da na 31. 12. 2016. godine ne smije bit manji od 26,25 milijuna, u skladu s propisima EU.  Uvode se i nove odredbe koje se odnose na osiguranje financijske stabilnosti,  pojačava se nadzor sustava i obveze  Hanfe u tom nadzoru.