Okrugli stol: E-zdravstvo

E-zdravstvo je važan alat, ali sam po sebi nije cilj. Ministarstvo zdravlja je istaknulo jasne ciljeve (npr.skraćivanje liste čekanja na medicinski prihvatljive rokove), a da bismo ih ostvarili koristit ćemo i informatizaciju, izjavio je Siniša Varga, v.d. ravnatelj HZZO-a na drugom okruglom stolu Analize zdravstvenog sustava koju organiziraju magazin Banka i Ekonomski institut, Zagreb.

Varga, koji je objavio da se prijavio na natječaj za ravnatelja HZZO-a, naglasio je među ostalim kako postojeći informatizacijski sustav u zdravstvu nitko ne nadzire na nacinalnoj razini, kako je sustav parcijaliziran, a najslabije je povezan bolnički sustav. Varga je najavio radikalne promjene u slučaju da ostane na čelu HZZO-a, a prvi korak je integriranje bolničkog sustava.

«To namjeravam napraviti što milom, što silom», najavio je Varga uz opasku da se u ICT u zdravstvu nedovoljno ulaže, tek oko 2% zdravstvenog budžeta.

Prema procijeni Gordane Kovačević, predsjednice Uprave Ericcson Nikole Tesla, Hrvatska bi zahvaljujući implementaciji informatičko-komunikacijske opreme u razdoblju od 10 godina mogla uštediti oko 5 milijardi dolara.

Zvonimir Pavić, pomoćnik ravnatelja za informatičku tehnologiju HZZO-a, kazao je da se zahvaljujući e-receptru već sada samo na papiru uštedi 2,5 milijuna kuna godišnje, a ako se uračunaju i manipulativni troškovi vezani uz recepte, direktne godišnje uštede penju se na pet do osam milijuna kuna.

Prema Pavićevoj ocijeni, uvođenje e-kartona i e-naručivanja, uz povezivanje bolnica donijet će deset puta veće benefite u odnosu na prvu fazu informatizacije zdravstva. Rekao je da je uvođenje e-recepta uspijelo zato što je poslovni proces bio jako dobro definiran, a na to se informatizacija samo nadovezala i ubrzala poslovne procese.

Mario Malnar, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, naglasio je, međutim, da je cijeli sustav zbog hitroće krenuo u krivom smjeru. On se založio i za definiranje kriterija i normi kako bi se u informatizaciju zdravstvenog sustava mogli uključiti svi na tržištu koji zadovoljavaju te norme.

U okviru Euro Health Consumer Indexa (EHCI), Hrvatska je 2009. u kategoriji e-zdravlje prikupila 54 boda od maksimlanih 75 bodova. U tome Hrvatska stoji dosta dobro, ali ne treba očekivati da će pomacima u kategoriji e-zdravlje značajno popraviti svoj indeks zdravstvne zaštite. U EHCI-u za 2012., koji će biti objavljen u svibnju, mogu se očekivati pomaci u kategorijama informatizacije zdravstva, pravima pacijenata i njihovom informiranju, dok će se i dalje morati mnogo raditi na dostupnosti usluga i osobito na, istaknula je dr. Vehovec, ishodu lječenja.

Prezentacije sudionika okruglog stola i ostale informacije o Analizi zdravstvenog sustava možete pronaći na http://www.banka.hr/Projekti/Analizazdravstvenogsustava.aspx