Mirenje je jasna i poželjna alternativa

Rasprava o praktičnim i teoretskim pitanjima mirenja na stručnom skupu doprinos je daljnjoj afirmaciji mirenja kao alternativnog načina rješavanja privatnopravnih sporova, istaknula je Jasminka Trzun, potpredsjednica HGK za pravne poslove i unutarnji ustroj, otvarajući okrugli stol „Privatnopravno mirenje u Republici Hrvatskoj – anatomija i perspektiva mirenja“, održan 21. ožujka u HGK u organizaciji Centra za mirenje pri HGK.

Predsjednik Centra za mirenje pri HGK, prof.em.dr.sc. Krešimir Sajko istaknuo je kako mirenje u odnosu prema parničnom postupku te arbitraži uvelike ovisi o samim strankama jer u ovom načinu alternativnog rješavanja sporova dolazi do izražaja autonomija stranaka. Mirenja se provode na osnovi zakona donesenog prije dvije godine, koji je implementirao smjernice i direktive EU o rješavanju privatnopravnih sporova mirenjem. Te se smjernice ne primjenjuju izravno, već su implementirane u zakonodavstvo, što je Hrvatska već i učinila, a primjenjivat će se ulaskom RH u EU, kazao je prof. dr. Sajko.       

 

Govoreći o medijaciji u Hrvatskoj sudac Visokog trgovačkog suda RH i predsjednik Hrvatske udruge za mirenje mr.sc. Srđan Šimac istaknuo je postojeću praksu te uzroke tihom otporu mirenju. Vlada je uočila probleme koji postoje u sustavu rješavanja sporova te nastoji izvan pravosuđa pronaći rješenja kao što su predstečajne nagodbe te mirenja.

Tanja Hučera, sutkinja i voditeljica Odjela za mirenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, rekla je da rezultati pokazuju kako ipak mogu biti zadovoljni postignutim. Mirenje na njihovom sudu postoji od srpnja 2006., sada imaju 18 sudaca, a ukupno je kroz mirenje prošlo 40 sudaca. Do sada su imali 1984 parnična predmeta, a 597 riješeno je nagodbom, što je 31,4 posto uspješnosti. Ove je godine od 52 predmeta nagodbom riješen 21 predmet, što je 40 posto uspješnosti. Mirenje je pokazalo bolje rezultate od mogućnosti nagodbe u parnicama, kazala je Hučera te je napomenula zakonske izmjene koje će nastati od 1. travnja, u kojima se izbacuje pojam suca kao izmiritelja, smatra problematičnim jer snagu i značaj sudske nagodbe daje osoba suca koja jamči strankama