Krediti: naznake poboljšanja u eurozoni, stagnacija u Hrvatskoj

Krediti: naznake poboljšanja u eurozoni, stagnacija u Hrvatskoj

Kretanje nominalne vrijednosti kreditnog portfelja banaka  ove je godine u tijesnoj vezi s kretanjem tečaja franka i kune te s dinamikom zaduživanja države, dok realno zaduživanje privatnog sektora i dalje ostaje potisnuto. Naime, u mjesecima značajnijeg zaduženja države (siječanj, veljača i svibanj) te nagle i znatne deprecijacije kune prema švicarskom franku u siječnju (nakon što je švicarska centralna banka napustila fiksno vezanje tečaja franka uz euro), rasla je i nominalna vrijednost kreditnog zaduženja, dok je u preostalim mjesecima pala. Iste poluge definirale su i kretanje u svibnju: rast zaduženja države za 1,2 milijarde kuna uz deprecijaciju kune prema švicarskom franku od 1,4 %, rezultiralo je i podizanjem nominalne vrijednosti ukupnog kreditnog portfelja banaka (0,2 %). 

Privatni sektor je pritom ostao pasivan, s marginalnim rastom od 0,3 % kod stanovništva (što je u potpunosti prekriveno rastom tečaja kune prema franku) te marginalnim padom od 0,1 % kod sektora nefinancijskih poduzeća.

Pri godišnjim usporedbama ostaje efekt znatnog rasta tečaja švicarskog franka (u svibnju je CHF bio 18 % jači prema kuni nego prošlogodišnjeg svibnja) pa je pozitivna godišnja stopa rasta (1,1 %), koja se realizira od početka ove godine upravo pod utjecajem tečaja franka, zadržana kod sektora stanovništvo koje je najviše izloženo ovoj valuti. No, kod sektora nefinancijskih poduzeća istodobno je zadržan godišnji pad (-2,3 %) koji traje već 37 uzastopnih mjeseci. Skromni rast kod sektora stanovništva i države (1,3 %), nije bio dostatan za realizaciju rasta ukupnoga kreditnog portfelja banaka koji je treći uzastopni mjesec nominalno smanjen (-0,4 %). U nastavku godine vrlo je teško očekivati prevrat ovakvih kretanja, budući da se stanja tržišnih fundamenata ne mijenjaju značajnije, stoga ne očekujemo oporavak kreditne aktivnosti banaka, priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore.