Konferencija „Dani hrvatskog osiguranja“ u Opatiji okupila više od 400 sudionika

Konferencija „Dani hrvatskog osiguranja“ u Opatiji okupila više od 400 sudionika

U organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje i Hrvatske gospodarske komore, u partnerstvu s Hrvatskim aktuarskim društvom, te brojnim medijskim pokroviteljima, među kojima je i naš časopis Osiguranje, od 5. do 7. studenog 2014. godine  u Opatiji je održana međunarodna znanstveno-stručna konferencija o osiguranju “Dani hrvatskog osiguranja”. Konferencija je okupila više od 400 sudionika s ciljem afirmacije struke osiguranja kroz različite forme međusobnog prenošenja znanja, vještina, najboljih praksi, mišljenja i iskustava.

Otvarajući konferenciju, Damir Zorić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskoj ureda za osiguranje istaknuo je da se osigurateljna industrija uslijed snažne tržišne utakmice i uznapredovale gospodarske krize suočava s brojnim izazovima. S uvodnog izlaganja uputio je poruku institucijama da osiguratelje ne gledaju samo kao izvor poreznih prihoda, nego kao poduzetnike i investitore koji daju doprinos razvoju gospodarstva.  Dobrovoljno zdravstveno osiguranje i životna osiguranja poslodavcima treba priznati kao porezno priznati izdatak, čime bi značajno porastao investicijski potencijal društava za osiguranje, a to bi značajno doprinijelo rastu cijelog tržišta, smatra Zorić.

Gordana Letica, članica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, predstavljajući tržište osiguranja godinu dana nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, osvrnula se na trendove i kontinuiran pad ukupne bruto premije osiguratelja, koja je odraz ukupnog gospodarskog stanja. Nedovoljna osviještenost građana o nužnosti osiguranja, kako privatnih osoba tako i poslovnih subjekata, dodatno je potvrđena i u primjeru posljednjih katastrofalnih poplava.  Samo sveobuhvatnost osiguranja jamči dugoročnu stabilnost osigurateljnog tržišta. Uslijed liberalizacije tržišta autoosiguranja, zaračunata bruto premija u devet mjeseci ove godine bilježi pad od 415 milijuna kuna, odnosno 18% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Poruka je to osigurateljima, kako je istaknula Letica, da je nužno upravljati rizikom dostatnosti premije, sačuvati adekvatnost premije, kvalitetu i razine usluge, a očuvanje stabilnosti u segmentu autoosiguranja svakako je jedan od temelja stabilnosti društava za osiguranje, zaključila je Letica.

Mirovinski i zdravstveni sustav: prilika za partnerstvo osiguravatelja i države

Na panelu pod nazivom Gospodarstvo i osiguranje, kao podsjetniku na doprinos osigurateljne industrije razvoju gospodarstva i njezinih potencijala za svladavanje izazova aktualnog gospodarskog trenutka, Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja naglasio je da u Hrvatskoj nedostaje projekata, posebno energetskih, u koje bi oni kao investitori mogli ulagati. Smatra da bi podržavanje takvih infrastrukturnih projekata bila win-win situacija za fondove i državu, međutim kvalitetnih projekata, koji su uvjet za pokretanje hrvatskog gospodarstva, nedostaje.  

Sanel Volarić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, naglasio je kako sadašnji mirovinski i zdravstveni sustav nisu održivi te da država u osigurateljima ima i treba tražiti saveznike za dugoročna rješenja. Složio se s konstatacijom da su investitorima nužni kvalitetni projekti ali i kvalitetan, profesionalan menadžment koji će te investicije provoditi.

"Državi nedostaje oko 15 milijardi kuna za mirovine zbog čega se zadužuje, ali zašto se ne okrene osiguravateljima?", upitao je  Volarić. Kroz privatno zdravstveno osiguranje mogli bismo zaustaviti izvoz doktora iz Hrvatske i ponuditi našim građanima kvalitetniju zdravstvenu uslugu, odgovorio je te  dodao da Croatia osiguranje u svojem portfelju ima sva tri osiguranja, mirovinsko, zdravstveno i životno, te da žele biti partner državi u sva tri segmenta.
Volarić se također, komentirajući rezultate ankete provedene među sudionicima konferencije, složio s time da je glavni doprinos osiguravatelja u tome da osiguranjem doprinose sigurnosti i stabilnosti poslovanja, što je odgovorilo dvije trećine prisutnih.

Naime, s gotovo 100 milijardi kuna kapitala mirovinci i osiguravatelji mogu preporoditi Hrvatsku, ali potreban im je i kvalitetan menadžment koji će upravljati investicijskim projektima, zaključak je panelista.

Kristijan Buk, član Uprave Allianz Zagreb naglasio je potencijal imovinskih osiguranja. Procjenjuje se da je tek svaki peti fizički vlasnik osigurao svoju kuću ili stan, a slično je i u poslovnom sektoru, kazao je Buk. Smatra da je rješenje u podizanju financijske pismenosti građana i poduzetnika, kao i kontinuiranoj edukaciji o koristima i mogućnostima osiguranja imovine, koja spadaju u cjenovno povoljna osiguranja.

Nužnost edukacije građana o važnosti i mogućnostima osiguranja imovine, kao i razvoju kvalitetnih proizvoda osiguranja imovine istaknuta je i na panelu Katastrofalne štete od poplava i osiguranje, na kojem je sudjelovao Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede RH.

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, istaknuo je kako bi poduzetnici i to naročito manji i srednji  trebali znati više o mogućnostima osiguranja te da rješenja treba tražiti u boljoj i kontinuiranoj komunikaciji, smanjenju trenutne prereguliranosti koja stvara poteškoće napretku i razvoju tržišta. Također, Majetić je istaknuo da poslodavci nisu svjesni prednosti osiguranja, što je prilika za osiguratelje da proaktivnim pristupom pripomognu sami sebi.

Ono što nedostaje poslodavcima, su informacije i kvalitetna informacija, pa su se panelisti složili da će svi zainteresirani ubuduće više napora uložiti u informiranje poduzetnika o osigurateljnim proizvodima i mogućnostima koje pruža osiguranje u zaštiti poslovanja poslodavaca kako bi oni proizvode osiguranja ugradili u svoje poslovne planove i aktivnosti. Premija osiguranja nije trošak, nego investicija u sigurnost, pri čemu se i osiguravatelji i poslodavci i država trebaju ponašati partnerski u rješavanju gospodarskih problema.

Životna osiguranja pokretač rasta gospodarstva

O krizi mirovinskog sustava i njegovoj nužnoj reformi govorio je Željko Jukić iz Croatia osiguranja. Istaknuo je kao Hrvatska ima najveći udio umirovljeničke populacije prema broju zaposlenih u Europskoj uniji.  Čak 47% generacijske solidarnosti financira se iz poreza i proračuna. Rješenja za ovakvo dugoročno neodrživo stanje, kako je istaknuo, leže u financijskom opismenjavanju o važnosti i individualnoj odgovornost pojedinca i brizi za treću za životnu dob, zatim u podizanju razine povjerenja u institucije, što znači veću transparentnost osiguratelja, dugoročnu sigurnost i očuvanje realne vrijednosti uloženog kapitala, a treće rješenje su proizvodi individualne mirovinske štednje, odnosno životno osiguranje i mirovinsko osiguranje.  Zaključio je kako su životna osiguranja institucionalni  investitor i pokretač rasta i razvoja u gospodarstvu te kako osigurateljna industrija može odigrati vrlo važnu ulogu u tranziciji trenutnog stanja mirovinskog sustava u održivo stanje.

Na panelu o distribucijskim kanalima kojima je zaključena konferencija, naglašena je uloga bankoosiguranja, koji će prema riječima člana Uprave Croatia osiguranja Nikole Mišetića, biti u sve većem fokusu Društva. Kriza je, kazao je, natjerala banke da potraže dodatni izvor prihoda pa su se okrenule distribuciji osigurateljnih proizvoda, a uskoro možda distribucijski kanali budu predmetom distribucije nekih drugih proizvoda, ne samo osiguranja.

Galerija