HUO u projektu financijske pismenosti mladih u školamaM - U školskim kupama treba učiti i o osiguranju

HUO u projektu financijske pismenosti mladih u školamaM - U školskim kupama treba učiti i o osiguranju

Na stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje o značaju financijske pismenosti osigurateljima su se pridružili bankari, fond menadžeri, predstavnici leasinga, faktoringa i tržišta kapitala

Tin Bašić

Dobro je poznato kakva je financijska pismenost u Hrvata. Ocijenjena je s dovoljan dva,  pokazalo je posljednje istraživanje. No, za razliku od prijašnjih godina, o financijskoj pismenosti građana u posljednje se vrijeme itekako govori. Sve češće organiziraju se stručni skupovi, okrugli stolovi, predavanja i brojne edukacije o temi  financijske pismenosti i o tome kako ju poboljšati, unaprijediti i povećati. Činjenica jest da se o financijskoj pismenosti mora početi voditi računa još u školskim klupama. Djeca već od ranih dana moraju početi učiti o financijama, odnosno, moraju dobiti osnove koje će im u životu biti izuzetno važne.

Jedan ovakav stručni skup organizirala je i Agencija za odgoj i obrazovanje u sklopu provedbe programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole. Stručni skup o financijskoj pismenosti namijenjen je koordinatorima za provedbu Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole te voditeljima županijskih stručnih vijeća. Ministar znanosti Vedran Mornar u kolovozu prošle godine donio je Odluku o ovom programu, a stručno usavršavanje vodi Agencija za odgoj i obrazovanje. Taj program tiče se svih školskih uzrasta. Tako primjerice, u Programu stoji kako se financije, odnosno upravljanje financijama, integrira u predmet matematike, ali i u razrednu nastavu. Učenik bi nakon te edukacije trebao objasniti što je za njega novac i kako se stječe, kako se planira potrošnja i štednja (džeparac),  opisuje što je za njega reklama i kako utječe na njega te nabraja neka prava koja ima kao potrošač. Također, u izvannastavnoj aktivnosti u prvome razredu osnovne škole učenici bi, primjerice,  trebali posjetiti banku i dobiti odgovor na pitanje kako se raspoređuje štednja.

Financijska pismenost osigurateljima važna

Na stručnome skupu Agencije za odgoj i obrazovanje bilo je i riječi o osiguranju. Nives Grgurić, voditeljica pravnih poslova i tajnica Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje održala je predavanje  na temu financijske pismenosti u osiguranju s naglaskom na aktivnosti Centra za mirenje. Za osiguravatelje je financijska pismenost izuzetno važna jer povećava sposobnost i odgovornost pojedinca prilikom uzimanja rizika, bilo da je riječ o kreditu i štednji, bilo o osiguranju. Zapravo, osiguratelji su inicijatori ovog projekta. Financijski obrazovani potrošači doprinose sinergiji financijskog i realnog sektora te ima pozitivan učinak na ekonomski rast i razvoj, stoji u prezentaciji HUO-a. Ističe se i razlog važnosti povećanja financijske pismenosti u Hrvatskoj jer će građani imati veće znanje prilikom donošenja financijskih odluka, bit će svjesni svih rizika i mogućnosti te će znati odabrati ono što smatraju najbolje za sebe i obitelj.

S obzirom na to da svake godine u svijetu  bude novih 150 milijuna potrošača, kažu podaci Svjetske banke, potreba za njihovom zaštitom izuzetno je važna jer proizlazi iz „neravnoteže snaga, informacija i resursa“ između njih i pružatelja financijskih usluga koja potrošače dovodi u nepovoljan položaj.

A što potrošači žele i trebaju. Prvenstveno, kvalitetniji financijski savjet i informaciju te bolje financijsko obrazovanje, i naravno, zaštitu. Novi Zakon o osiguranju pridonio je većoj transparentnosti. No, već godinama postoji institut pri Hrvatskom uredu za osiguranje koji osiguranici mogu koristi, a da pri tome ne moraju podizati tužbe na sudu koje su u pravilu skupe i dugotrajne, a njihov ishod počesto je vrlo neizvjestan.

„U SAD-u se sporovi većim dijelom rješavaju mirenjem, odnosno bolji prijevod je medijacijom jer je tamo ulazak u sudski proces izuzetno skup poduhvat“, objašnjava  Nives Grgurić. Ističe kako u Hrvatskoj još uvijek prednjače sudski sporovi, a postoje dvije alternativne mogućnosti rješavanja sporova u segmentu osiguranja – Pravobranitelj i Centar za mirenje pri HUO-u koji godišnje ima između 70 i 100 provedenih postupaka. Ta dva instituta su takozvana „treća strana“ koja pomaže potrošaču i pružatelju usluge riješiti međusobni spor.

„Takvi postupci rješavanja sporova povećavaju povjerenje potrošača u tržište financijskih usluga pa tako i u tržište osiguranja“, kaže Grgurić i dodaje kako u Centru za mirenje rješavaju procese i sporove koji na sudovima traju više od deset godina, u jednom ili dva sastanka.

Na stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje predavanje su održali i bankari, fond menadžeri, predstavnici leasinga, faktoringa i tržišta kapitala. Svi oni imaju puno posla jer od ocjene dovoljan (2) treba puno truda i učenja ne bi li se ona povećala na barem vrlo dobar(4).