Hrvatski učenici bez osnova financijske pismenosti

Hrvatski učenici bez osnova financijske pismenosti

PISA  (Programme  for  International  Student  Assessment)  najveće  međunarodno  obrazovno istraživanje OECD-a  koje  ispituje  znanja  i  kompetencije  učenika  u  dobi  od  petnaest  godina o financijske pismenosti,  predstavljeno je u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja u Zagrebu. 

Financijska pismenost ispitivala se u 18  zemalja  sudionica,  među  kojima  je   i  Hrvatska.  U  procjeni  financijske  pismenosti sudjelovalo je 1145 hrvatskih učenika iz 163 srednje škole,  rekla je Michelle Braš Roth,voditeljica PISA centra za Hrvatsku. Na  ukupnoj  ljestvici  financijske  pismenosti  Hrvatska  zauzima  14.  mjesto.  Prosječni  hrvatski rezultat iznosi 480 bodova, što Hrvatsku svrstava u skupinu zemalja s rezultatom statistički značajno nižim  od  prosjeka  OECD-a.   Iz toga proizlazi i preporuka da se u hrvatski obrazovni sustav što prije uvede financijsko obrazovanje učenika, ali i stručno usavršavanje nastavnika kako bi se osnovne i srednje škole mogli nositi sa sve više financijskih informacija koje ih okružuju. 

Najbolji rezultat postigli su učenici iz Šangaja–Kine (603 boda), a slijede Belgija (541 bod) i Estonija (529 bodova) kao nabolje europske zemlje. Od susjednih zemalja Slovenija postiže rezultat viši tek za 5 bodova od Hrvatske, dok Italija s prosječnih 266 bodova postiže statistički značajno lošiji rezultat u financijskoj pismenosti  od  Hrvatske.  Na  začelju  ljestvice  rangiranih  rezultata  nalazi  se  još  samo Kolumbija (379 bodova).

Postignuća  učenika prikazuju se  na  ukupnoj  ljestvici  financijske pismenosti koja sadrži pet razina znanja  i  sposobnosti.   Na  toj  ljestvici  15,5%  hrvatskih  učenika  ne posjeduje  osnovne  vještine  u  financijskoj  pismenosti, naglasila je Braš Roth.   S  druge  strane,  nešto  više  od  10%  hrvatskih učenika postiže rezultat na razini najviše razine izvrsnosti (5. razina) u ovome području.

Odabrana je dob od petnaest godina jer se u većini zemalja članica OECD-a učenici u toj dobi bliže kraju obveznog obrazovanja pa se želi ispitati u kojoj su mjeri usvojili znanja i vještine  neophodne za potpuno  i  aktivno  sudjelovanje  u  današnjem  društvu.  PISA  je  usmjerena  na  to  koliko  dobro  učenici mogu  primjenjivati znanja  i  te  vještine  u  novim  situacijama  i  nepoznatim  okruženjima u  školi  i izvan  nje. Takav  pristup  temeljen  je  na  činjenici  da  današnja  moderna  društva  ne  nagrađuju pojedince  za  ono  što  znaju,  već  za  ono  što  mogu  činiti  sa  svojim  znanjem.  Iz  tog  je  razloga  PISA usmjerena  na  kompetencije  koje  će učenicima  biti  potrebne  u  budućnosti  te ispituje kako primjenjuju ono što su naučili.

Prosječna postignuća učenika prema kategoriji zaposlenja roditelja pokazuju da učenici čiji su roditelji zaposleni  u  najkvalificiranijim  zanimanjima (VSS) najuspješniji  u  financijskoj  pismenosti.  Slični  rezultati dobiveni su i u drugim zemljama sudionicama. Drugi kontekstualni indikator koji ima mogući učinak na postignuće u financijskoj pismenosti je  razgovor  o  financijama  između  učenika  i  roditelja. Ovaj  indikator  podrazumijeva  učestalost razgovora  o  financijskim  pitanjima  poput  štednje,  potrošnje,  ulaganja  te  bankarstva.  Najveći  udio hrvatskih učenika (40%) s roditeljima razgovara o financijama jednom do dvaput mjesečno, iako je i udio  onih  koji  razgovaraju  o  ovoj  problematici  nekoliko  puta  tjedno  također  relativno  visok  (32%). Svakodnevno razgovara 16% učenika, a nikada ili izrazito rijetko 12,5%.

Iako možda  ne  razgovaraju  učestalo o  financijskim pitanjima  sa  svojim  roditeljima,  hrvatski učenici u relativno velikom udjelu od 40% posjeduju bankovni račun i/ili bankovnu  karticu. Ipak, ovaj ih  udio  smješta  relativno  nisko  u  usporedbi  s  ostalim  zemljama  sudionicama,  a  posebice  sa susjednom Slovenijom u kojoj 90,5% učenika posjeduje vlastiti bankovni račun ili  bankovnu  karticu. Prema OECD-ovu prosjeku 54% učenika posjeduje račun u banci i/ili bankovnu karticu.

Iako je općeniti trend da učenici koji posjeduju i bankovni račun i karticu postižu bolji rezultat od  onih  koji  posjeduju  samo  jedno  od  navedenog  ili  niti  jedno,  u  Hrvatskoj  je  zabilježen  suprotan trend.  Naime,  hrvatski  učenici  koji  posjeduju  samo  jedno  od  navedenog  postižu  bolji  rezultat  (515 bodova) od učenika koji posjeduju oboje (482 bodova) i od onih koji ne posjeduju niti jedno (498). Drugim riječima, hrvatski učenici koji posjeduju i bankovni račun i  bankovnu  karticu postižu  najlošiji rezultat u financijskoj pismenosti. Sličan rezultat dobiven je i za učenike iz Izraela pri čemu su njihovi općeniti prosjeci niži nego hrvatski.