HGK: Gospodarstvo u dubokoj recesiji

HGK: Gospodarstvo u dubokoj recesiji

Hrvatsko je gospodarstvo, u okolnostima postupnog oporavka globalne i europske ekonomije i dalje u dubokoj recesiji. Već deseti kvartal bilježimo kontinuirani pad, koji je sve slabije dinamike. Iako se u prvih pet mjeseci 2014. bilježe pozitivni trendovi u industriji, trgovini na malo, turizmu i robnom izvozu koji daju određeni optimizam, oni su nedovoljni da bi ozbiljnije sugerirali izlazak iz sadašnje gospodarske situacije.

Pojedine su ekonomske varijable u Hrvatskoj nakon pet godina realno manje od 12 do 40 posto. Primjerice, BDP je realno manji za više od 12 posto, industrijska proizvodnja za 18 posto, promet u trgovini na malo koji odražava osobnu potrošnju koja čini oko 60 posto BDP-a, više od 16 posto, građevinarstvo 38 posto, robni izvoz za 6,8 posto, zaposlenost za 12 posto, uz povećanje nezaposlenosti za čak 46 posto, istaknuto je na 8. Sjednicu Skupštine Hrvatske gospodarske komore održanoj u utorak, 8. srpnja.

Stanje u hrvatskom gospodarstvu predstavila je Jasna Belošević-Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK. Kako je kazala, deficit proračuna je veći više od šest puta, a javni je dug zbog toga dinamično rastao i veći je 14 posto, kao i bruto inozemni dug koji je porastao za 12 posto i prelazi razinu ostvarenog BDP-a u svakoj od posljednjih pet godina i to svake godine sve više. 

 Realni sektor, za razliku od bankarskog i dalje prati nelikvidnost. Transmisija novca prema privatnom sektoru ostaje slaba te se na godišnjoj razini i dalje realizira pad kredita i kod stanovništva i kod trgovačkih društava, tako da jedino sektor država bilježi rast. Opće stanje gospodarstva najbolje ilustriraju podaci o stanju na tržištu rada koji se pod sezonskim utjecajem tijekom godine tek ublažavaju. Naime, u svibnju ove godine broj zaposlenih je na godišnjoj razini manji za 2,4 posto, uz pad nezaposlenih od 1,7 posto, dok je aktivno stanovništvo manje za 2,3 posto, izvijestili su  iz Komore.

Prihodi Komore gotovo su prepolovljeni, a članice očekuju bržu uslugu i efikasniji sustav. U 2009. godini prihodi su iznosili 268,5 milijuna kuna, dok je za ovu godinu predviđeno 176,8 milijuna kuna. Komora je samoinicijativno posljednjih godina četiri puta smanjivala članarinu te posljednji put u potpunosti ukinula financiranje iz doprinosa.