Financijska imovina Hrvata dvostruko veća od prosjeka regije

Financijska imovina Hrvata dvostruko veća od prosjeka regije

Neto financijska imovina građana u srednjoj i istočnoj Europi više je nego udvostručena od 2004. godine te je lani dosegnula gotovo 780 milijardi eura. Unatoč tome, udio neto financijske imovine kućanstava u SIE u  BDP-u  prosječno i dalje iznosi otprilike četvrtinu usporedivog udjela u velikim razvijenim zemljama, što ukazuje da u tom pogledu postoji značajan prostor za dodatno približavanje regije zapadnoj Europi.  Usporedbe radi, neto financijska imovina građana Austrije, Njemačke i Italije u 2013. iznosila je 6.800 milijardi eura. Ovo su neki od ključnih rezultata nove studije koju je objavio odjel UniCredita za strateške analize u SIE. 

Globalna financijska kriza 2008.-2009., donekle i dužnička kriza u Europi 2011., uzrokovali su privremeno smanjenje financijske imovine, uglavnom zbog gubitaka na tržištima kapitala te promjena u sastavu financijske imovine. Financijska imovina građana Hrvatske s udjelom u BDP-u od 97,5% na kraju 2013. bila je relativno najveća među zemljama SIE regije. Zapravo, bila je čak dvostruko veća od prosjeka regije, odnosno za trećinu veća od prosjeka regije bez Rusije i Turske, te je tako dosegla gotovo polovinu usporedivog udjela financijske imovine građana u BDP-u Austrije, Njemačke i Italije. Značajno je povećana i u odnosu na stanje (72,7% udjela u BDP-u) s kraja 2008., posljednje pretkrizne godine,  ponajviše zahvaljujući porastu imovine građana u mirovinskim fondovima i bankovnim depozitima. No, jednim je dijelom na povećanje udjela utjecalo i nominalno smanjenje BDP-a  od 4,4% u tom razdoblju.

S druge strane, udio financijskih obveza hrvatskih građana u BDP-u od 39,2% je također na kraju 2013. bio relativno najveći među zemljama SIE regije, ali je razlika u odnosu na prosjek regije ipak bila nešto manja  u usporedbi s financijskom imovinom.  U odnosu na udio zaduženosti građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u (58%), zaduženost hrvatskih građana relativno je bila samo za trećinu manja. Valja, međutim, naglasiti da je u razdoblju od 2008. do 2013. došlo do značajnog razduživanja hrvatskih građana, te su njihove ukupne financijske obveze na kraju 2013. bile čak i nominalno niže za 2,2% u odnosu na stanje zabilježeno na kraju 2008. godine. Udio zaduženosti u BDP-u ipak je nešto povećan (s  38,3% na 39,2%) zbog spomenutog istodobnoga nominalnog smanjenja BDP-a.

Neto financijska imovina hrvatskih građana je zahvaljujući opisanim kretanjima bruto imovine i obveza na kraju 2013. s udjelom u BDP-u od 58,3% bila ne samo najveća među državama SIE regije, nego je u razdoblju nakon 2008. i rasla znatno brže od prosjeka regije, te je dosegla gotovo 40%  usporedivoga udjela neto financijske imovine građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u. 

Općenito, jaz u zastupljenosti financijskih usluga između zemalja SIE i razvijenijih tržišta vidljiviji je na strani imovine, nego na strani obveza. „U budućnosti će se približavanje neto financijske imovine građana u SIE zapadnoeuropskim standardima postupno nastaviti, uglavnom potaknuto ubrzanjem rasta štednje i ulaganja“, smatra Gianni Franco Papa, direktor UniCredita za srednju i istočnu Europu. 

Gotov novac i depoziti  će i dalje prevladavati
Promatrajući sastav financijske imovine, primjetno je da „novčana imovina“ koja se sastoji od gotovog novca u optjecaju i depozita u domaćoj i stranoj valuti i dalje prevladava.  Posljedica globalne financijske krize u 2008.-2009. bilo je prebacivanje  znatnog dijela kapitala kućanstva u novčanu imovinu. No potom je započeo  postupni povratak institucionaliziranim oblicima imovine kao što su investicijski i mirovinski fondovi te životna osiguranja sa štednom komponentom, potvrđujući povećani optimizam i ponovno opredjeljivanje građanaa za dugoročnija ulaganja. „Umjereni pomak prema institucionaliziranim ulaganjima nastavit će se u narednim godinama“, istaknula je Carmelina Carluzzo, potpredsjednica odjela UniCredita za strateške analize u SIE. „Novčana će imovina ipak ostati dominantna klasa imovine, uz određene razlike od zemlje do zemlje.“
U tom se kontekstu potiče osnaživanje domaćih tržišta kapitala, kako bi građani imali više mogućnosti za diverzifikaciju portfelja, a banke mogućnost optimiziranja domaćih izvora financiranja.

Stambeni krediti rastu brže od potrošačkih zbog niže stope zastupljenosti
„Na strani obveza, unatoč razlikama među zemljama, unatrag nekoliko godina stambeni su krediti općenito rasli brže od potrošačkih“, izjavio je Gianni Franco Papa te dodao: „Očekujemo nastavak tog trenda, iako će građani u nekim zemljama SIE i dalje prilagođavati svoje razine duga.” Između 2004. i 2008. stambeni su krediti rasli po prosječnojgodišnjoj stopi (CAGR) od 37,8 posto, dok je u razdoblju od 2008. do 2013. taj rast iznosio 8,2 posto. Prosječne godišnje stope rasta potrošačkih kredita iznosile su 31,6 odnosno 0,8 posto. Lani je na stambene kredite otpadalo 57 posto ukupnih financijskih obveza građana u SIE[i]
[i] Ovi se podaci odnose na SIE ne uključujući Rusiju i Tursku

U cjelini, ukupne financijske obveze u 2013. predstavljale  su 21 posto BDP-a regije srednje i istočne Europe, dok je u Austriji, Njemačkoj i Italiji taj udio iznosio 59 posto. Nasuprot tome stoji još veća razlika u imovini građana: ukupna financijska imovina u regiji SIE dosegla  je  tek 48 posto BDP-a,  u usporedbi  s čak 207 posto BDP-a u Austriji, Njemačkoj i Italiji. 

Banke i dalje ostaju važni financijski posrednici
U konačnici, čini se da se građani i dalje oslanjaju na tradicionalne bankovne proizvode. Stoga će  banke i dalje biti ključni financijski posrednici u srednjoj i istočnoj Europi. „Postoji doista prostor za dodatno unapređenje uloge banaka kao financijskih savjetnika kućanstava u SIE“, sažela je Carmelina Carluzzo te dodala sljedeće: „To bi građanima omogućilo da pronađu pravu individualnu ravnotežu između financijskih ulaganja i zaduženosti, čime bi se osnažila i ona gospodarstva koja su se tek nedavno počela oporavljati.“ 

Prvi u srednjoj i istočnoj Europi po stručnosti i rasprostranjenosti mreže
Unatoč nekoliko izazova, UniCredit regiju SIE i dalje smatra svojim pokretačem razvoja te želi biti dugoročni ulagač u regiji. Bankovna grupa posjeduje široku mrežu s gotovo 3600 poslovnica u 14 zemalja, koja generira približno 30 posto ukupnih prihoda Grupe. Kroz svoje međunarodne centre UniCredit opslužuje više od 19.000 međunarodnih klijenata koji posluju u regiji SIE. Zahvaljujući stručnosti i poznavanju različitih političkih konteksta, lokalnih propisa i tržišnih praksi, klijentima pruža podršku u njihovu poslovanju i prepoznavanju novih mogućnosti. 

„U protekle dvije godine u srednjoj i istočnoj Europi privukli smo oko 1,4 milijuna novih klijenata“, pojašnjava Gianni Franco Papa, direktor UniCredita za srednju i istočnu Europu, te dodaje: „Kako bismo nastavili s ovim trendom trenutno ulažemo velike napore u provođenju bezbolne integracije stvarnog i virtualnog svijeta te preobrazbi našeg poslovanja u istinski sveobuhvatno (multi-channel) bankarstvo“. Izgrađujući održive odnose s klijentima UniCredit je usmjeren na klijente, jednostavne proizvode i procese te inovacije i nove tehnologije.