XI / 2012

Nismo se u deset godina pomaknuli s mrtve točke, kaže članica upravnog vijeća Hanfe Gordana Letica kada govori o udjelu bruto premije osiguranja od 2,62 posto u ukupnom BDPu i slabom rastu životnih osiguranja. Za to je, kaže, krivo  makroekonomsko okruženje bankocentrični financijski sektor te nedostatna svijest i financijska (ne)pismenost hrvatskih građana o potrebi štednje kroz dugoročna osiguranja. Kako se može štedjeti putem životnih osiguranja, lijepo je prikazano u radu pod nazivom Oblici životnog osiguranja u štednji za mirovinu. Društva za osiguranje u Europskoj uniji prepoznata su kao ravnopravni nositelji dobrovoljne mirovinske štednje i povlaštene državne porezne i poticajne politike. No, inicijativa osiguravatelja koju je pokrenuo Hrvatski ured za osiguranje nije naišao na plodno tlo u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Iz novog broja časopisa Osiguranje izdvajamo:

UVODNIK

Nismo se pomakli s mrtve točke

Nismo se u deset godina pomaknuli s mrtve točke, kaže članica upravnog vijeća Hanfe Gordana Letica kada govori o udjelu bruto premije osiguranja od 2,62 posto u ukupnom BDPu i slabom rastu životnih osiguranja. Za to je, kaže, krivo  makroekonomsko okruženje bankocentrični financijski sektor te nedostatna svijest i financijska (ne)pismenost hrvatskih građana o potrebi štednje kroz dugoročna osiguranja. Kako se može štedjeti putem životnih osiguranja, lijepo je prikazano u radu pod nazivom Oblici životnog osiguranja u štednji za mirovinu. Društva za osiguranje u Europskoj uniji prepoznata su kao ravnopravni nositelji dobrovoljne mirovinske štednje i povlaštene državne porezne i poticajne politike. No, inicijativa osiguravatelja koju je pokrenuo Hrvatski ured za osiguranje nije naišao na plodno tlo u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Barem se o tome ništa nije moglo čuti od ministra Miranda Mrsića na inicijalnom predstavljanju izmjena regulative koja bi ubuduće trebala regulirati rad mirovinskih osiguravajućih društava Drugog i Trećeg stupa, o čemu također donosimo detaljno izvješće.

Jedna od mnogima neželjenih novosti je najavljena mogućnost ukidanja državnih poticaja na mirovinsku štednju, a o promjeni formule za izračun osnovne mirovine koja je restriktivna i nepovoljna za članove Drugog stupa nema ni govora. Također, nema povećanja stope izdvajanja za Drugi stup. Ipak, najavljena mini mirovinska reforma ići će u korist željenog formiranja triju portfelja jer ovo zakonsko rješenje će omogućiti kako kažu autori mirovinske reforme veće prinose i konačno, veće mirovine članovima fondova. Također, novina je da će fondovi Trećeg stupa moći biti i investicijski fondovi, jačanje sustava nadzora i još neke manje naglašene promjene.

Za sada je neizvjesna jedna od promjena koju obvezni mirovinski fondovi željno očekuju a to je povećanje ograničenja koncentracije ulaganja u vrijednosne papire jednog izdavača, koje je sada ograničeno na 10 posto.

Srdačan pozdrav,

DANI HRVATSKOG OSIGURANJA 2012.

Novi ZOOP jedino uz međusobni dijalog

Osigurateljna struka treba zajednički pronaći kompromisno rješenje vezano uz donošenje novog Zakona o obveznim osiguranjima u prometu te ga obavezno predstaviti Ministarstvu financija jer u protivnom postoji velika opasnost da se usvoji zakon koji ne ide u prilog osigurateljskoj struci, glavna je poruka s 10. jubilarne konferencije osiguratelja Dani hrvatskog osiguranja 2012., održane u Rovinju od 4. do 6. studenoga 2012. u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i pod pokroviteljstvom Ministarstva financija Republike Hrvatske.

USUSRET IZMJENAMA ZAKONA O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

Umjesto potpune, mini reforma mirovinskog sustava

Umjesto cjelovite i zaokružene reforme mirovinskog sustava Hrvatska će u idućoj godini provesti samo mini reformu ili neznatni redizajn II. i III. mirovinskog stupa, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na okruglom stolu časopisaBanka pod nazivom Nova arhitektura novog mirovinskog sustava. 

Prijedlozi mirovinskih fondova koji su se iskristalizirali u zadnjih nekoliko godina učestalih rasprava, djelomično su usvojeni. Neizvjesno je hoće li opstati sadašnji sustav državnih poticaja od 750 kuna na uplate od 5000 kuna godišnje, na što ukazuje studija stara gotovo 10 godina, koja obrazlaže koristi njihova povećavanja za generacije budućih umirovljenika. 

Nakon javne rasprave koja tek slijedi za očekivati je da će Hrvatska iduće godine dobiti dva posebna zakona o mirovinskim fondovima - obveznim i dobrovoljnim.

OSOBNA OSIGURANJA

mr.sc. Željko Jukić: Oblici životnog osiguranja u štednji za mirovinu

Društva za osiguranje i životno osiguranje značajni su za gospodarsko i financijsko okruženje u dijelu funkcije osiguranja, alokacijsko-mobilizacijske funkcije te ostalih važnih društvenih i socijalnih funkcija. Životno osiguranje je također jedan od važnih nositelja dobrovoljne štednje za mirovinu i isplate kapitaliziranih mirovina. Kako su gospodarski sustavi razvijenih i nerazvijenih zemalja suočeni s problemom održivosti mirovinskog sustava poticanje dobrovoljne štednje za mirovinu nameće se kao jedan od prioriteta ekonomske i socijalne politike države. Društva za osiguranje u Europskoj uniji prepoznata su kao ravnopravni nositelji dobrovoljne mirovinske štednje i povlaštene državne porezne i poticajne politike.

U radu se prikazuje važnost životnog osiguranja u razvijenim i nerazvijenim zemljama, krizno okruženje mirovinskih sustava, oblici životnog osiguranja i percepcija potrošača o pojedinim oblicima štednje za mirovinu. Radom se potiče prepoznavanje proizvoda životnog osiguranja kao jednog od oblika dobrovoljne štednje za mirovinu i isplate kapitaliziranih mirovina te njegovo primjereno porezno poticanje.

mr.sc. Branka Erdelji - Štivić, dr. med.

Upravljanje rizicima u dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju

Autorica se u svom radu bavi  upravljenim  rizicima u dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, koje je obilježeno nizom specifičnosti u odnosu na druge vrste osiguranja. Riječ je o rizicima vezanim za razvoj proizvoda, posebnosti preventive kao preuzetog rizika, rizicima povezanim s prodajnim aktivnostima, kao i onim prilikom korištenja prava po polici.

PRAVO OSIGURANJA – PRIMJER NJEMAČKE

prof. dr.sc. Marijan Ćurković: Rizik grube nemarnosti u njemačkom pravu osiguranja

Autor piše o novom njemačkom Zakonu o ugovoru o osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. i uveo mnoge novine u odnosu na Zakon iz 1908. godine. Sve te novine imale su za cilj poboljšanje položaja osiguranika.

Među njih spada i uvođenje novoga načela – „više ili manje“ ili načela kvotiranja za slučajeve grubog kršenja ugovornih obveza od strane osiguranika, što je rješenje koje bi trebalo biti putokaz za buduću promjenu našega Zakona o obveznim odnosima.

Priredio: Berislav Matijević, dipl. iur.

Ovršni zakon

U Narodnim novinama broj 112. od 11. listopada 2012., objavljen je Ovršni zakon, koji je stupio na snagu 15. listopada 2012., osim odredaba za koje je određeno da stupaju na snagu danom prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

U prethodnom razdoblju ovršni postupak unaprijeđen je izvansudskom ovrhom, uvođenjem javnih bilježnika, javnih komisionara i Financijske agencije u obavljanje radnji određivanja i/ili provedbe u ovršnom postupku.

Uvažavajući Smjernice za provedbu postojećih preporuka Vijeća Europe za bolju provedbu ovrhe ukazuje se potrebnim uspostaviti jasni pravni okvir za ovršni postupak. Ovršni zakon je u postupku ovrhe, uz javne bilježnike i sud, predvidio javne ovršitelje kao ovršna tijela s nadležnošću provedbe ovrhe. Zakonom o izmjenama Ovršnog zakona odgođena je primjena odredbi Ovršnog zakona kojima se uvode javni ovršitelji zbog potrebe cjelovitog preispitivanja postojećeg sustava ovrhe s razmatranjem smjernica za uređenje i unaprjeđenje toga sustava.