X / 2011

Iz novog broja časopisa Osiguranje izdvajamo:

Uvodnik, Nensi Botica Jukić

Bankarski sustav je siguran

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček izjavio je kako je bankarski sustav u Hrvatskoj vrlo siguran i stabilan te da je bilo kakva panika ili povlačenje depozita potpuno suvišno.

Hrvatske banke imaju adekvatnost kapitala koja je čak i dva puta pa veća nego propisije EU. Čak i slabljenje eura ne znači ništa, jer vrijednost eura i kune trebala bi ostati ista, sukladno svim najavama HNB-a, moglo se čuti nakon slučaja Credo banke u likvidaciji.

Niti jedna od banaka, kažu, nema problema ni s likvidnošću, niti s poslovanjem, nego neke imaju nižu adekvatnost kapitala nego druge. Štoviše, ocjenjeno je da su naše banke čak bitno sigurnije nego europske i da apsorbiraju moguće gubitke i moguće napade na stabilnost. Po privremenim nerevidiranim podacima za kreditne institucije, koje je sredinom studenoga objavila Hrvatska narodna banka, prosječna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala hrvatskih banaka krajem rujna iznosila je 19,42 posto. No, jedna je banka „kihnula“, a to su osjetila i neka osiguravajuća društva.

Da se i osiguravatelji teško nose s teretom krize pokazao je primjer jednog osiguravatelja koji nije osigurao i održao iznos raspoloživog kapitala, odnosno, jamstvenog kapitala u skupini životnih osiguranja, odnosno, nije donijelo i prihvatilo plan sanacije (reorganizacije) s konkretnim mjerama, efektima i rokovima, sve dakako, po Hanfinu nalogu. Situacija je riješena dokapitalizacijom, kojom je ojačana pozicija društva na tržištu.

Na Danima hrvatskog osiguranja u Rovinju osiguravatelji su ukazali na brojne rizike, o čemu više pišemo u radu o operativnim rizicima. Solventnost II predstavlja vrlo važan korak prema još boljoj procjeni i prepoznavanju rizika, kako osiguratelja tako i nadzornih tijela. U tom smjeru neka su društva aktivno krenula, među ostalim, i uvođenjem kontrolne funkcije usklađenosti.

Srdačan predblagdanski pozdrav,

 

Dani hrvatskog osiguranja 2011.

Teži uvjeti poslovanja osiguravatelja ulaskom u EU

Tržište osiguranja nakon ulaska Hrvatske u EU, financijska pismenost i zaštita potrošača, upravljanje rizicima, prodaja i marketing i trendovi u razvoju novih proizvoda. Najvažnije su to teme o kojima se raspravljalo na ovogodišnjim 9. Danima hrvatskog osiguranja koji su od 13. do 15. studenog održani u Rovinju. Konferencija je okupila preko 230 sudionika.

Predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK Snježana Bertoncelj je prvog dana konferencije ekskluzivno predstavila rezultate ankete provedene među vodećim ljudima 27 osiguravajućih društava na temu utjecaja ulaska Hrvatske u EU na tržište osiguranja.

U anketi su sudjelovali predsjednici i članovi Uprava 22 osiguratelja. Zaključci istraživanja pokazali su da 93 posto ispitanika očekuje povećanje konkurencije zbog ulaska u EU te da spajanja i pripajanja osiguravajućih društava očekuje 89 posto ispitanika među postojećim društvima na tržištu. Oko 75 posto svih ispitanih očekuje da će ulazak u EU imati pozitivan učinak, a uz to se očekuje pojačani nadzor te stroža kontrola poslovanja osiguratelja. Najveći potencijal osiguratelji vide u životnim i zdravstvenim osiguranjima i očekuju veći rast prodaje putem banaka i interneta.

O budućnost prodajnih kanala u Republici Hrvatskoj govorili su na posebnom panelu Svemir Kalinić iz Croatia osiguranja, Hrvoje Smiljanić iz Allianza, Zlatko Pozaić iz Grawea, Anđela Šutija u ime AON brokera i Pepo Piškor iz Lider-sic agencije.

 

mr.sc. Darija Ivandić Vidović

Upravljanje operativnim rizicima i poslovnim procesima u osiguranju

Ovim radom se naglašava nužnost sustavnog upravljanja operativnim rizicima u osiguravajućim društvima. Postalo je očito kako ekstremno velike gubitke u organizaciji mogu prouzročiti poslovne aktivnosti kao što su pad IT sustava, gubitak ključnog osoblja i/ili prijevarne radnje. Operativni rizici postaju vrlo kompleksni i njihovi razmjeri značajni, a najnovija kriza, nazvana „credit crunch“, koja je domino efektom zahvatila cijelo svjetsko gospodarstvo, potvrda je značajnosti potrebe upravljanja operativnim rizikom.

U radu je prikazano uvođenje sustava upravljanja operativnim rizicima u osiguravajućem društvu kojem je baza uspostavljen sustav upravljanja poslovnim procesima na ARIS tehnološkoj platformi korištenjem ARIS Risk & Compliance Manager rješenja temeljenih na ARIS Value Engineering (AVE) metodologiji.

 

Arlena Štulić, dipl.oec.

Solvency II – uvođenje kontrolne funkcije usklađenosti

Autorica je kroz zakonski okvir pojasnila uvođenje funkcije usklađenosti u osiguravajuće društvo, kao i sam opis pripadajućih poslova i procesa rada funkcije usklađenosti. Uspostavom Ureda za usklađenost, Croatia osiguranje i Allianz Zagreb su među prvim osiguravateljima koji su uspostavili kontrolnu funkciju usklađenosti.

Ured za usklađenost Croatia osiguranja započeo je s radom 1. lipnja 2011., a formiran je u svrhu usklađivanja s Direktivom Europske unije o pokretanju i obavljanju poslova osiguranja i reosiguranja (Solventnost II)

 

Intervju: Danijel Nestić, znanstvenik Ekonomskog instituta u Zagrebu

Sadašnji sustav mirovina poziva na akciju

Lošiji odnos plaće i mirovine od Hrvatske danas u Europi imaju samo četiri zemlje: Cipar, Bugarska, Rumunjska i Estonija. No, da može bit i gore, govori podatak da ćemo 2050. godine biti zadnji na ljestvici, s najsiromašnijim umirovljenicima, čija će prosječna mirovina iznositi tek 38 posto zadnje plaća, dok je danas taj omjer oko 55 posto. Tako zbori Danijel Nestić, voditelj studije Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj, koju je izradio Ekonomski institut u Zagrebu:

- Pojam primjerene, odnosno neadekvatne mirovine se počeo nedavno primjenjivati. U tom su smislu europske međunarodne institucije razvijale strateške dokumente, što je postalo vrlo popularno. Međutim, taj pojam nije potpuno operativan, ali je intuitivno vrlo jasan, a znači da je primjerena mirovina ona mirovina koja nam omogućava normalan život. Prije se u stručnoj literaturi pojam primjereno vezivao uz pojam siromaštva, dakle da stariji ljudi ne žive u siromaštvu. Međutim, vremenom se počelo smatrati da ideja mirovinskog sustava nije samo da ljudi izbjegnu siromaštvo u starosti, već da lagano ili ugodnije, bez stresa iz svijeta rada prijeđu u mirovinu, odnosno u vrijeme kada više ne rade.

U tom smislu se počeo koristiti i pojam primjerene mirovine. Sad se naravno, postavlja pitanje neke prijelomne točke primjerene mirovine.

(Ostatak intervjua pročitajte u najnovijem broju časopisa Osiguranje)

 

dr. sc. Vesna Sitar-Srebočan, spec. med. rada

Zdravo radno mjesto za zdravo gospodarstvo

Promocija zdravlja i zdravog radnog mjesta kao i sprječavanje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti omogućava zdravo gospodarstvo i razvoj zajednice. Neizostavni sudionici takvih aktivnosti su liječnici specijalisti medicine rada koji su u Hvaru od 28. rujna do 2. listopada 2011. održali 5. hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem. Kongres je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića i Vlade RH, a jedan od sponzora je bila i Croatia osiguranje.

U okviru naslova kongresa „Zdravlje, rad i zajednica“ obrađeno je 15 tematskih cjelina, između ostalih: Psihosocijalni radni okoliš i učinci na zdravlje, Profesije u športu-aspekti medicine rada i športa, Profesionalna rehabilitacija-povratak na posao, Tjelesna aktivnost u zaštiti i unaprjeđenju zdravlja zaposlenih, Kvaliteta unutarnjeg okoliša, Kvaliteta rada u službama medicine rada, Napori na radu.

 

Priredio: Berislav Matijević, dip. iur.

Novi propisi: Kazneni zakon

U Narodnim novinama broj 125. od 07. studenog 2011., objavljen je Kazneni zakon, (nastavno Zakon). Zakon stupa na snagu 01. siječnja 2013. godine.

Kazneni zakon Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: KZ97) donesen je 1997., a stupio na snagu 1998. godine. KZ97 je doživio brojne parcijalne izmjene i dopune koje su rezultirale neskladom između pojedinih odredaba Zakona koje nije moguće uskladiti izmjenom, već izradom novog Kaznenog zakona. Osim toga, proteklih je godina Ministarstvo pravosuđa zaprimilo niz primjedbi na pojedine odredbe KZ97 od strane sudova, državnog odvjetništva, tijela državne uprave, nevladinih organizacija te europskih i međunarodnih organizacija. Iz njih je vidljivo da postoji niz razloga zbog kojih je bilo potrebno krenuti u sustavnu izmjenu kaznenog materijalnog zakonodavstva kako bi Hrvatska dobila novi, suvremeni i europski Kazneni zakon koji će pružiti učinkovitu osnovu za borbu protiv suvremenih oblika kriminaliteta.