X / 2009

Trebaju li pušači i debeli plaćati skuplje zdravstvo? Odnosno, trebaju lizdravi i bolesni jednako participirati u troškovima zdravstvenog osiguranja,pitanje je koje se sve češće  nameće ujavnosti. Razvoj privatnog zdravstvenog osiguranja pokazao je da ljudi žele„viši standard zdravstvenih usluga“ i „bržu i kvalitetniju medicinsku uslugu“,„drugo liječničko mišljenje“ i ostale privilegije koje nude privatniosiguravatelji.

U novom broju pročitajte ....

Uvodnik

Recesivna 2009.godina

Trebaju li pušači i debeli plaćati skuplje zdravstvo? Odnosno, trebaju lizdravi i bolesni jednako participirati u troškovima zdravstvenog osiguranja,pitanje je koje se sve češće  nameće ujavnosti. Razvoj privatnog zdravstvenog osiguranja pokazao je da ljudi žele„viši standard zdravstvenih usluga“ i „bržu i kvalitetniju medicinsku uslugu“,„drugo liječničko mišljenje“ i ostale privilegije koje nude privatniosiguravatelji. Postalo je sasvim jasno da zdravstvena skrb košta i da onaj tkoima novaca da je plati, ima i bolji tretman od onog koji taj novac nema. I međuonima koju tu uslugu plaćaju privatnim osiguravateljima, opet postoje razlike,jer kod ugovaranja police zdravstvenog osiguranja ispunjavate upitnik u kojembudući osiguranik unosi sve relevantne zdravstvene podatke, pa oni boljegzdravlja polica dođe i do desetak posto jeftinije.

Drugim riječima, zdravstveni sustav u Hrvatskoj koji počiva na solidarnostizdravih i bolesnih, više nema budućnosti, tvrde stručnjaci.  

Treba li ograničiti pravo glasa građanima iznad 70 ili 80 godina, jednakokao što je ograničeno mlađima od 18 godina? Zbog takve jedne nespretne izjavekoja je povrijedila umirovljenike i starije građane, jedan se naš stručnjakjavno ispričao. A sve u okviru rasprave o ekonomskim poteškoćama gospodarstvazbog razmišljanja o „skupinama koje stvaraju pritisak na proračun“. Naravno,radi se o umirovljenicima i omjeru prema zaposlenima koju je došao na 1,35:1.Sve duži život umirovljenika postao je, kažu naši osigurateljni stručnjaci, sveveći problem države. I tu sustav solidarnosti pada, jer sve reforme,racionalizacije, štednje, porezi i ne znam koje već mjere, posustaju pred činjenicomda novaca više nema.

Pritisak krize u Hrvatskoj sve je opipljiviji. Osjećaju to i hrvatskiizvoznici, koji su na nedavno održanom okruglom stolu zatražili drastičnosmanjenje subvencija, državnih potpora i poticaja. Ne znam jesu li najnovijenajave iz neslužbenih osigurateljnih krugova istinite, no, čini se da su iosiguratelji dotaknuli dno krize, da se tako izrazim. Osim mjera štednje ismanjenja plaća, koja su provedena i još se provode u osiguravajućim društvima,najavljuju se, naime, mjere otpuštanja zaposlenih u osigurateljnom sektoru. Ujednom stranom društvu riječ je o 70- tak ljudi, u drugom 40-tak. Recesivna2009. godina bliži se kraju, no, nazire li se kraj financijske krize, reći ćenam na Danima osiguranja prof. dr. Drago Jakovčević, dok će glavni ekonomistSwiss Rea Thomas Hess govoriti o tome kako će financijska kriza promijenitisustav osiguranja.

Srdačan pozdrav,

Nensi Botica Jukić

Vilma Učeta - Duzlevska

Stanje i perspektive osiguravateljne industrije uregiji u vrijeme svjetske ekonomske krize

U Ohridu je održana Konferencija za osiguranje i reosiguranje, kojoj suprisustvovali predstavnici makedonske Vlade i Ministarstva financija, domaćih iinozemnih nadzornih i stručnih tijela u osiguranju, te osiguravajućih ibrokerskih društava i agencija za zastupanje u osiguranju.

U svom osvrtu  na osigurateljnuindustriju Makedonije predsjednik Savjeta eksperta Agencije za supervizije uosiguranju, mr. Klime Popovski, kazao je kako problem slabe reguliranosti ovogsektora od strane zakonodavnih tijela dobiva na težini s formiranjem iosnivanjem Agencije (26.08.2009. godine). Iako je Agencija tek počela s radom,započela je projekte koji će omogućiti ubrzani i adekvatan nadzorosiguravajućih društva u Makedoniji. Prije svega, spomenuo je Projekt REPARIS,čiji je cilj financijsko i računovodstveno izvještavanja osiguravajućihdruštava, brokera i agencija.

Glavna je odlika makedonskog osiguranja relativno nisko učešće brutopoliciranih premija u GDP-u, koje je u 2008 godinu iznosilo samo 1,64% pa je uusporedbi sa zemljama regije Makedonija na dnu ljestvice (Srbija 1,8%; Hrvatska3,2%; Slovenija 5,4%; Bugarska 2,8%, Rumunjska 1,8%). Slabu razvijenost sektorailustrirao je i podacima o niskoj prosječnoj premiji po stanovniku u 2008.godini od svega 50 eura.

Berislav Matijević, dipl. iur.

Odgovornost zaštetu u djelatnosti lovstva

Dana 8. srpnja 2009. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakonao lovstvu koji je unio temeljite promjene u pitanju naknade štetaprouzrokovanih naletom motornih vozila na divljač. Iz čl. 37. st. 3. Zakonaproizlazi da odgovornost za tako nastalu štetu snosi pravna osoba kojagospodari prometnicom na kojoj je šteta nastala, a ne kao do sada ovlaštenikprava lova, osim u slučaju skupnog lova.

Sve štete nastale poslije 8. srpnja nisu plative po policama osiguranja ododgovornosti lovačkih društava, nego po policama osiguranja od odgovornostipravne osnove koja gospodari prometnicom, pa su osiguravajuća društva prionulapromjenama u izradi uvjeta i cjenika.

mr. sc. Vesna Kocijančić

Elektronički potpis ielektronički dokumenti kao izlaz iz poslovnih procesa elektroničkog poslovanja

U članku se opisuje pojam i tehnologija elektroničkog potpisa (ePotpis)koji se sve više nameće kao dio suvremenog elektroničkog poslovanja(ePoslovanje). Elektronski dokumenti postaju sve zastupljeniji i u Hrvatskoj. Opisuju se pojmovielektroničkog i sigurnog elektroničkog potpisa, način njegovog kreiranja iprovjere, certifikata i pravne problematike. Prava primjena elektroničkogpotpisa očekuje se u ePoslovnoj suradnji i B2B (business to business)procesima.

dr. sc. Mirjana Babić

Intelektualni kapitalu funkciji unapređenja korporativnog imidža osiguravajućeg društva

Pretpostavka uspješnog poslovanja osiguravajućih društavaje osvajanje i zadržavanje osiguranika. S obzirom na jaku tržišnu utakmicuprednost se najuspješnije može ostvariti diferencijacijom korporativnog imidža.Naime, jedina stvar koju konkurenti ne mogu imitirati je dobro osmišljenkorporativni imidž. Stoga, pozicioniranost imidža postaje vrlo važan indikatorkonkurentnosti.

Intelektualni kapital predstavlja neopipljivuvrijednost, koja proistječe iz primijenjenih znanja u području organizacije,procesa i menadžmenta, te sposobnosti i efikasnosti zaposlenika i odnosa premaklijentima, kojima se kreiraju konkurentske prednosti.

mr.sc. Vanja NjavroKern, licencirani fond-menadžer

U što ulažu obvezni mirovinskifondovi

Na kraju rujna 2009. godine četiri OMF upravljali su s neto imovinom od27.518.000.000 kuna. Od toga na AZ OMF se odnosi 10.927.151.000 kuna ili39,71%; na Raiffeisen OMF 8.396.615.000 kuna ili 30,51%; na PBZ/CO OMF4.570.269.000 kuna ili 16,61%; te Erste Plavi OMF 3.624.208.000 kuna ili13,17%. U odnosu na kolovoz 2009. godine mjesečna promjena neto imovineiznosila je kako slijedi: za AZ OMF povećanje neto imovine je 3,12%; RaiffeisenOMF 3,56%; PBZ/CO OMF 3,41%; te Erste Plavi OMF 3,86%. Razlika u postocimapovećanja je posljedica strukture zaposlenih i njihovih primanja, te samim timi izdvajanja u pojedini fond. Gotovo jednu milijardu kuna mjesečno građani,koji su obveznici II. stupa uplaćuju u jedan od obveznih mirovinskih fondova.

Priredio: Berislav Matijević, dipl.iur.

Novi propisi: Zakono kombiniranom prometu

Donošenje i usvajanje Zakonapredstavlja daljnje usklađivanje zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU.Zakonom definiraju temeljni pojmovi u kombiniranom prijevozu, pravila vezana zaoslobađanje od obveze plaćanja godišnje naknade, kao i dokumenti koje vozačteretnog automobila u kombiniranom prijevozu mora imati.