VII - VIII / 2011

Naleti automobila na divljač nisu rijetkost na domaćim prometnicama. Samim time značajan je broj šteta na autima, koje prema nekim procjenama prelaze 20 milijuna kuna godišnje. Samo u 2009. godini, dok je Ministarstvo unutarnjih poslova vodilo statistiku po vrsti životinja, zabilježeno je devet slučajeva naleta na medvjeda, čiji broj ne prelazi tisuću. Današnja podjela pak, razlikuje životinje na domaće i divlje te ptice.

Iz novog broja časopisa izdvajamo ...

UVODNIK

Kad naletite na divljač

Naleti automobila na divljač nisu rijetkost na domaćim prometnicama. Samim time značajan je broj šteta na autima, koje prema nekim procjenama prelaze 20 milijuna kuna godišnje. Samo u 2009. godini, dok je Ministarstvo unutarnjih poslova vodilo statistiku po vrsti životinja, zabilježeno je devet slučajeva naleta na medvjeda, čiji broj ne prelazi tisuću. Današnja podjela pak, razlikuje životinje na domaće i divlje te ptice.

Mnogobrojne zakonske promjene stvarale su kaos po pitanju krivnje i odštete u slučajevima, kako se to stručno kaže, „kontakta“ između životinja i automobila. Zbog toga što su Zakon o lovstvu i Zakon o javnim cestama različito tretirali istu problematiku, nije bilo jasno tko bi vozačima trebao platiti odštetu. Prema najcrnjem scenariju, vozač je štetu morao platiti lovcima, pa se tako iznos za stradalog medu kreće i do 20 tisuća eura. Dakle, morali bi, recimo, platiti vrijednost jednog novog Golfa.

Hrvatski sabor nedavno je donio novi Zakon o cestama, koji je promijenjen u dijelu o naknadama štete od divljači, odnosno naknadama štete kod naleta na divljač i to na prijedlog  Hrvatskog lovačkog saveza. Da bi mogao zahtijevati štetu nastalu naletom na divljač, vozač mora dokazati da je lovačko društvo napravilo povredu propisa, dakle, da nije postavilo prometni znak i ogradu. Zanimljivo gledanje na ovu problematiku, u dijelu koji se odnosi na fazu prije nastanka štete,  a koja stvara temelj kasnijem utvrđivanju odgovornosti za nastanak ove nesvakodnevne prometne nezgode, donosimo u ovom broju. Za osiguratelje, očito, još ima prostora za neka bolja rješenja.

Srdačan pozdrav,

Nensi Botica Jukić, glavna urednica 

prof.dr.sc. Marijan Ćurković

Francuski sustav naknade šteta nastalih u cestovnom prometu - (uz 25. godišnjicu « Badinterova zakona»)

Francuska je svojim Zakonom od 5. srpnja 1985. o poboljšanju situacije žrtava cestovnog prometa i o ubrzanju postupka obeštećenja (dalje: Badinterov zakon) uvela novi sustav zaštite žrtava cestovnog prometa , koji je po mnogočemu specifičan među europskim zemljama . Glavna mu je posebnost to  što je napustio tradicionalni sustav odgovornosti temeljem krivnje za štete nastale u cestovnom prometu, nekim kategorijama oštećenih . Zakon je stupio na snagu 1.1.1986. g., a 25. godišnja primjena Zakona pokazala je da sustav vrlo dobro funkcionira, iako je bilo poteškoća oko shvaćanja i prihvaćanja novih pojmova odgovornosti, koji se nisu poklapali s tradicionalnim rješenjima utemeljenim na tradiciji rimskog prava i odredbama klasičnih građanskih zakonika drugih europskih zemalja. U oživotvorenju svrhe koju je zakonodavac postavio donošenjem samostalnog zakona o odgovornosti za štete iz prometnih nesreća (poboljšanje položaja žrtava cestovnog prometa kroz uvođenje novog sustava odgovornosti za štetu i novog postupka obeštećenja) , glavnu ulogu imala je sudska praksa i to praksa Kasacijskog suda, koja je polako ali uporno nametala rješenja  čiji je cilj bio udovoljiti svrsi samog Zakona .

OSIGURANJE ODGOVORNOSTI

Ana Kalauz: Odgovornost za štetu pri kontaktu vozila i divljači

Stupanjem na snagu novog Zakona o cestama, za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovora se po osnovi krivnje. ( čl.50. st.1. Zakona o cestama ).

Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar, odgovarati će za štetu nastalu na javnoj cesti samo ukoliko javna cesta na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima ( čl.50.st.2. Zakona o cestama ).

Kako je stupanjem na snagu novog Zakona o cestama 28.07.2011. godine odredbom čl. 142. prestao važiti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, a kojim je pak, prestala važiti odredba čl. 86. st. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, to se ponovo u odnosu na spornu problematiku “vratio” u primjenu i ukinuti čl. 86.st.3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu prema čijoj odredbi odgovornost za nastalu štetu na vozilu snosi vozač ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, tako da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku, a u protivnom pravna osoba koja gospodari prometnicom na kojoj je šteta nastala.

dr. sc. Vladimir Njegomir

Obveznice za katastrofalne štete

U ovom radu autor ukazuje na nastanak, osnovne karakteristike, sadašnje stanje i perspektive razvoja obveznica za katastrofalne štete, kao jednog od najznačajnijih oblika alternativnog transfera rizika osiguranja Ove obveznice su dužnički financijski instrumenti putem kojih se vrši sekuritizacija rizika osiguranja, čime je omogućeno njihovo transferiranje na tržište kapitala

U uvjetima ograničenih kapaciteta tržišta reosiguranja i retrocesija za prihvat rizika osiguranje, došlo je do razvoja alternativnih oblika transfera ovih rizika u cilju osiguranja njihovog pokrića na tržištu kapitala. Obveznice za katastrofalne štete predstavljaju najznačajniji alternativni mehanizam transfera rizika osiguranja.

Sekjuritizacijom rizika koje su osiguravajuća ili reosiguravajuća društva prihvatila u pokriće omogućeno je njihovo transferisanje na tržište kapitala. Iako još uvijek u samim počecima primjene,  njihov potencijal za  prihvat katastrofalnih rizika je ogroman o čemu svjedoči slučaj nakon sezone uragana iz 2005. godine. Njihov nagli razvoj rezultat je prednosti koje nude u pogledu osiguranja pokrića sponzorima transakcija ali i prednosti koje nude investitorima u vidu efikasne diverzifikacije investicijskog portfelja. U ovom radu, ukazuje se na nastanak, osnovne karakteristike, suštinu rada, sadašnje stanje i perspektive razvoja jednog od najznačajnijih oblika alternativnog transfera rizika osiguranja – njegovog transfera emisijom obveznica za katastrofalne štete.

ZANIMLJIVOSTI

doc. dr.sc. Ivo Jakovljević, dipl.ing: Prijedlog korištenja tunela Sv. Rok tijekom cijele godine

U članku autor opisuje današnje stanje makadamske ceste izgrađene 1932. godine od Obrovca preko prijelaza Alan do mjesta Sv. Rok. Ova cesta jedna je od najkraćih prometnih veza Dalmacije s unutrašnjošću Hrvatske, pa autor ukazuje na mogućnost spajanja ove ceste s tunelom Sv. Rok kao alternativa za prometovanje kod jačih udara bure

U zimskim uvjetima prometovanja na Dalmatini, odnosno na autocesti A1, dolazi do zastoja radi jakog udara bure na Masleničkom mostu, te dolazi do prekida prometa preko mosta. Stoga se dionica bivše makadamske velebitske ceste, koja danas ima oznaku županijske ceste, koristi za promet svih kategorija cestovnih vozila u zimskim uvjetima.

NOVI PROPISI

Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika

U Narodnim novinama broj 61. od 3. lipnja 2011., objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, nastavno Zakon.

Pomorski zakonik, donesen u prosincu 2004. godine, izmijenjen i dopunjen 2007. i 2008. godine, predstavlja cjelovit i sustavan pomorski zakonodavni zbornik kojim su uređeni svi značajniji javnopravni i imovinskopravni odnosi povezani s morem, pomorskom plovidbenom djelatnošću i pomorskim brodovima. Hrvatski je zakonodavac, između ostalog, slijedio pomorsku politiku Europske unije koja je nastojala privući sigurno i profitabilno brodarstvo pod domaće zastave država članica i to na način da se u zakonodavstvima zemalja članica brodarstvu uvjeti poslovanja približe onima kakve imaju brodari pod tzv. zastavama pogodnosti.