VII - VIII / 2010

Vlada je u posljednji čas popustila s predloženim Zakonom o mirovinskomosiguranju koji je povučen iz hitne procedure. Usprkos ranijim najavama,produljen je rok za izjednačeni odlazak žena i muškaraca u mirovinu. Također,ublažen je koeficijent „penalizacije“ ranijeg umirovljenja.

U novom brojupročitajte ...

UVODNIK

Solvency II sve bliže

Vlada je u posljednji čas popustila s predloženim Zakonom o mirovinskomosiguranju koji je povučen iz hitne procedure. Usprkos ranijim najavama,produljen je rok za izjednačeni odlazak žena i muškaraca u mirovinu. Također,ublažen je koeficijent „penalizacije“ ranijeg umirovljenja. Usprkos tome,izvjesno je da će s 1. listopada, kada je sporni Zakon trebao stupiti na snagu,u prijevremenu mirovinu otići vrlo velik broj radnika, umirovljeničke udrugeprocjenjuju 25 tisuća, odnosno 15 tisuća više od prosjeka prijašnjih godina.Ove procjene ne govore u prilog mirovinskih fondova, koji će zbog neplanirane„vojske“ novih umirovljenika pretrpjeti određene gubitke. Više o mirovinskoj reformii stajalištima fond menadžera možete pročitati na sljedećim stranicama.

„Fancy“ temaosigurateljnog sektora svakako je Solvency II. Prijelaz s dosad poznatimmodelima upravljanja rizicima nije nimalo jednostavan ni jeftin. UvođenjeSolvency II, najkasnije do 31. prosinca 2012. godine, važna je tema nekih dosadodržanih radionica i očekivanih Dana osiguranja, koji će se po prvi putaodržati u Zadru. Osiguratelji odavno nisu bili suočeni s ovolikom razinomnesigurnosti i složenosti tržišta. Da bi na njemu opstali moraju se pripremitiza novi sustav obuhvata i procjene rizika, razviti svoje interne modele, pa seu ovom i sljedećim brojevima bavimo i tim temama.

Na kraju,tek, podsjetit ću na to da smo posljednjih mjeseci svjedoci brojnih kadrovskihtransfera u osigurateljnom sektoru. Gotova da i nema društva čija uprava nijedobila nekog novog člana.

Imena nećuspominjati, svakome tek želim puno uspjeha u radu i fer borbu na tržištu. 

Nensi Botica Jukić, glavna urednica

TEMA BROJA: MIROVINSKA REFORMA

Hrvatska treba više od povećanja dobnegranice umirovljenja

Gospodarska kriza, rast nezaposlenosti i kronične rupe u državnim proračunimasamo su ubrzali neminovnost reformi u velikom broju europskih zemalja. Grčka iŠpanjolska je tek najavljuju, dok je Francuska i Slovenija usprkos prosvjedimauvode. Njemačka, Italija i Češka su je već napravile, Finska bi željelareformu, a Velika Britanija o njoj za sada samo razmišlja.

U Hrvatskoj trenutnonije glavni problem dobna granica umirovljenja iako će njeno pomicanjedugoročno utjecati na poboljšanje cijelog sustava. Naš problem je što je teksvaki peti umirovljenik odradio puni radni staž. Hrvatska ima gotovo 200 tisućapovlaštenih mirovina, a više od 90 tisuća umirovljenika mlađe je od 49 godina.Jednog umirovljenika uzdržava danas samo 1,28 radnik.

Za isplatu milijun i 187tisuća mirovina u 2010. treba osigurati 34,4 milijarde kuna, čak devetmilijardi kuna ili 35 posto više nego prije šest godina.

INTERVJU

Dubravko Štimac, PBZ Croatia Osiguranje OMF

S povećanjem doprinosa imovina članova raste20 posto

Vlada bi do kraja godine trebala predložiti daljnju reformu mirovinskog sustava.Prijedlozi koji se tiču obveznih mirovinskih fondova za sada se kreću odsmanjenja naknada za upravljanje, uvođenja podportfelja za različite strategijeulaganja članova, pa sve do otvaranja mogućnosti izlaska članova iz fondova injihova povratka u sustav HZMO-a. O pravcima nove reforme razgovaramo saDubravkom Štimcem, predsjednikom Uprave PBZ Croatia Osiguranje obveznogmirovinskog fonda.

Veronika Šapina Pezelj, Croatia osiguranje DMF

Ukidanje porezniholakšica je negativna mjera

Od svih mjera koje su najavljene, a odnose se na mirovinsku reformu za sada jeprovedeno samo ukidanje poreznih olakšica za uplate u treći mirovinski stup.Istodobno su uvedene porezne olakšice za uplate poslodavaca, što su mirovinskifondovi tražili od početka uvođenja reforme. Koji je stvarni učinak ovih mjerai koja je budućnost dobrovoljne štednje za starost kroz mirovinske fondoverazgovaramo sa Veronikom Šapinom Pezelj, direktoricom Croatia osiguranjadobrovoljnog mirovinskog društva.

Berislav Matijević, dipl.iur.

Pješaci: kroz propise i sudsku praksu

Kretanje po cestovnimprometnim površinama, čovjeka "pretvara" u aktivnog sudionikaprometa, u pješaka. Pješaci su takva kategorija sudionika prometa koja sobzirom na mogućnost ozljeđivanja predstavljaju "najslabiju kariku"cestovnog prometa. Stoga su pješaci jedna od najzaštićenijih kategorijasudionika prometa. Međutim, to nipošto ne znači da svojim sudjelovanjem uprometu imaju pravo ometati ili ugrožavati njegovu sigurnost.

Zaštitapješaka predmet je zanimanja i EU. Ključni korak u tom pogledu je bilaRezolucija Vijeća Europe od 26. lipnja 2000. o jačanju prometne sigurnosti,kojom se konstatira da su troškovi prevencije stradavanja pješaku u prometuminorni u odnosu na troškove posljedica njihova stradavanja.

dr. sc. Gordana Mršić, HGK

Zlouporaba osiguranja kao kazneno djelo

Poseban osvrt na slučaj iz sudske prakse

Kazneno djelo zlouporaba osiguranja iz članka 225. Kaznenog zakona pripadaskupini kaznenih djela protiv imovine. U takozvani klasični kriminalitetubrajaju se kaznena djela protiv imovine, čiji se oblik i struktura kroz povijestmijenjao ovisno o razlikovanju pojma «imovina».

U radu su prikazanipojavni oblici kaznenog djela zlouporabe osiguranja i prijevare, te konkretnislučaj s izraženim stajalištima sudova glede dvojbenih situacija utvrđenjaobilježja kaznenog djela zlouporabe osiguranja (čl. 225. KZ) i  kaznenog djela prijevare (čl. 224. KZ, tekonkretni slučaj iz sudske prakse).

INTERVJU

Marin Matijaca, predsjednikUprave Triglav osiguranja

U Hrvatskoj želimo deset postotržišta

Donedavni član Uprave Triglav osiguranje, nedavno je promaknut u novogpredsjednika Uprave. Ujedno obnaša funkciju pomoćnika direktora Upravnog odboraHrvatskog ureda za osiguranje. Tim povodom razgovarali smo o strateškim ciljevima društva i predstojećim planovima. Što se tičeTriglava, Matijaca nam otkriva da žele osvojiti deset posto tržišta u roku dopet godina, te dostići milijardu kuna zaračunate godišnje bruto premije. Uzprijenos produkata iz matične kuće, široku paletu životnih i neživotnihosiguranja, te uz jačanje prodajne mreže, u kojoj trenutno radi 350 ljudi, držida njihovih 600 zaposlenika to može. Više o tome, svakako pročitajte u novombroju.

dr. sc. Vladimir Njegomir

Upravljanje operativnim rizikom osiguravajućih društava

Poslovanje osiguravajućih društava ugrožavaju brojni drugi rizici kao što surizik financijskog tržišta, kreditni, operativni, rizik likvidnosti ireputacije. Zbog odsustva adekvatnih podataka, kao i tradicionalnih pristupakvantificiranju rizika, upravljanje operativnim rizikom još uvijek nije naadekvatan način razvijeno i implementirano u procese integralnog upravljanjarizikom.

Upravljanje operativnimrizikom posebno je značajno s aspekta financijskih institucija, imajući u vidučinjenicu da je ostvarenje operativnih rizika u zadnjih 20-ak godina koštaloindustriju financijskih usluga oko 200 mlrd $.

MOJ PORTRET

Milan Krizmanić, predsjednik Uprave Merkur osiguranja

Fokusirani smo na čovjeka i njegove potrebe

Milan Krizmanić imenovan je 1. srpnja 2010. za novog predsjednika Uprave Merkurosiguranja. Karijeru u toj osigurateljnoj kući započeo je prije 11 godina kaovoditelj računovodstva, a od 2003. član je Uprave Merkur osiguranja d.d.,zadužen za računovodstvo i kapitalna ulaganja.

- Nastavljamo tradicijunaše matične kuće iz Austrije, dugu već 212 godina. S udjelom od 10,6 posto uzaračunatoj bruto premiji prošlu godinu završili smo na trećem mjestu u životnimosiguranjima u Hrvatskoj, istaknuo je novi predsjednik Uprave.