VII - VIII / 2009.

Kao što smo u prošlom broju pisali o naknadi štete, u ovom broju nastavljamo s ovom temom i radovima koji se bave problemima naknade i naplate neimovinske štete, koja izaziva mnoge nedoumice među osiguranicima i osiguravateljima. Kao rješenje, podsjećamo na mogućnosti mirenja, kojim je prošle godine riješeno čak sedam puta više sporova o neimovinskoj šteti nego 2007.

Uvodnik

Jedinstvenim tablicama do pravičnih naknada

Kao što smo u prošlom broju pisali o naknadi štete, u ovom broju nastavljamo s ovom temom i radovima koji se bave problemima naknade i naplate neimovinske štete, koja izaziva mnoge nedoumice među osiguranicima i osiguravateljima. Kao rješenje, podsjećamo na mogućnosti mirenja, kojim je prošle godine riješeno čak sedam puta više sporova o neimovinskoj šteti nego 2007. Osim mirenja, struka poziva i na izradu jedinstvenih tablica za utvrđivanje posljedica povrede i kriterija za određivanje naknade štete, što bi donijelo veću pravnu sigurnost oštećenima, osiguravateljima i sudovima, ubrzanje postupka naknade i smanjenje troškova odšteta koje su osigurateljima postali veliki problem.

Primjena odredbi „starog“ Zakona o obveznom osiguranju i orijentacijskih kriterija za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete koje je Vrhovni sud donio 2002. godine, kada je vrijedio spomenuti ZOO iz 1978. godine stvara dodatnu zbrku i odudara od prakse zemalja Europske unije u kojoj se primjenjuje tri sustava naknade neimovinske štete. Problem je i u samoj terminologiji koja se koristi u medicinskom vještačenju neimovinske štete, a na koju upozorava Anton Marović.

Uz još mnogo zanimljivih tema, do sljedećeg broja srdačan pozdrav,

Nensi Botica Jukić

Dr. sc. neurolog Anton Marović

Invalidnost, invaliditeti i ostali nazivi za medicinsko vještačenje

U tekstu su obuhvaćeni izrazi sa kojima se pravnici i vještaci medicinske struke gotovo svakodnevno susreću u području nematerijalna/neimovinske štete kod procjene ozljeda i njihovih posljedica kako u sudskom tako i u izvansudskom postupku. Dodatne poteškoće čini to što su takvi izrazi sadržani i u sudskim nalozima za vještačenje, bilo usmenim ili pisanim, a isto tako i u sudskim odlukama. Svaki od ovih izraza je specifičan i odnosi se na određena područja koja su određena zakonskom legislaturom. Cilj rada je upozoriti da je obveza pravnika i vještaka pridržavati se zakonske terminologije kod procjene nematerijalne/neimovinske štete, kako one koja je  propisana u Zakonu o obveznim odnosima iz g. 1991. a isto tako i onih izraza po Zakonu iz 2005 godine.

Nepridržavanje zakonske terminologije stvara zbrku i nesigurnost u sudskoj praksi i dovodi do različitih procjena što za posljedicu ima različito tretiranje građana pred zakonom i sudovima

Siniša Štimac, dipl.iur.

Mogućnosti mirnog rješavanja sporova u predmetima naknade štete

Mirenje (posredovanje, medijacija, koncilijacija) je svaki postupak, bez obzira na njegov naziv, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti svoj spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja, koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje (čl. 2. st. 1. točka a. Zakona o mirenju). Ono je kao alternativni način rješavanja sporova pronašlo veoma široku i uspješnu primjenu u praksi rješavanja sporova u modernim zapadnim državama. To je specifičan oblik posredovanja u sporu između stranaka nad kojim one imaju potpunu kontrolu, a posebice nad njegovim rezultatom. Dakle, stranke su odgovorne za uspjeh odnosno neuspjeh mirenja. Mirenje je ujedno i prilika za rasterećenje pravosuđa, a isto tako preventivnog djelovanja u pravcu postizanja nagodba, odnosno izbjegavanja dugotrajnog sudskog spora.

Berislav Matijević, dipl. iur.

Medicinska dokumentacija i odgovornost za štetu

Područje odgovornosti u djelatnosti zdravstva danas predstavlja jedno od najznačajnijih područja u kojemu dolazi do posebnog izražaja tzv. socijalni kontakt između jedne usluge koja se obavlja kao javna služba i njezinih konzumenata, fizičkih osoba – pacijenata.

Tom socijalnom kontaktu, značajno doprinosi i medicinska dokumentacija, koja je u interesu i pružatelja zdravstvene usluge i pacijenta. Vođenje medicinske dokumentacije obveza je zdravstvenih djelatnika, koja se smatra sastavnim dijelom stručnog medicinskog rada. Pacijent ima pravo na pristup vlastitoj medicinskoj dokumentaciji.

U socijalnom kontaktu zdravstveni djelatnik – pacijent, medicinska dokumentacija predstavlja ujedno i tipično dokazno sredstvo u slučaju eventualnog spora, gdje dolazi do izražaja kao isprava koja "osigurava" pisano svjedočanstvo o relevantnim događajima koji su obilježili odvijanje zdravstvene usluge.

Prim. doc. dr. sc. Zvonimir Lovrić

Povreda prava osobnosti: dvojbe i tajne u kirurškom vještačenju

Povreda prava osobnosti jest vrlo često sastavnica štetnog događaja. Procjena sudskog vještaka bilo koje medicinske struke temelji se na tome. Kirurško vještačenje jest najčešći vid vještačenja u postupku dokazivanja i ocjenjivanja povrede prava osobnosti. Radi se o neimovinskoj šteti, a opravdanost naknade neimovinske štete u novčanom obliku leži u ljudskoj nemogućnosti pronalaženja pravih i objektivnih načina naknade (ili vraćanja) povrijeđenoga prava na osobnost. Moralne vrijednosti nije moguće popraviti novcem, ali on osigurava pribavljanje drugih dobara i ugodnosti koje mogu pomoći u prebrođivanju duševne krize, te kompenzirati izgubljena zadovoljstva.

Dvojba se javlja u procjeni prava osobnosti kada nakon ozljeđivanja nije ostalo trajnog funkcijskog deficita (invaliditeta) koji je inače temelj za procjenu neimovinske štete kod ugovornog osiguranja od nezgode. Osim umanjenja radne sposobnosti, postoji i umanjenje raznih životnih mogućnosti: napredovanja u struci, užitaka u slobodnom vremenu, psihičke tegobe u smislu "življenja sa spoznajom o stradavanju".

Trpimir Gugić, dipl. iur.

Dokazna sredstva u postupcima naknade štete – korištenje službenih zabilješki policije

Službene zabilješke o obavijesnim razgovorima sa sudionicima i svjedocima prometne nezgode sastavni su dio policijskog spisa. Društvo za osiguranje kao tuženik u parničnim postupcima posebnu pozornost treba posvetiti pribavi policijskih službenih zabilješki, a s obzirom na moguće nedosljednosti u sadržaju istih i iskazima tužitelja i svjedoka u parničnom postupku.

Policijske službene zabilješke, bez obzira što ne mogu predstavljati dokaz u kaznenom postupku, predstavljaju ravnopravno dokazno sredstvo u parničnom postupku radi naknade štete.

Policijska uprava obvezna je na zahtjev suda dostaviti sve službene zabilješke o obavljenim obavijesnim razgovorima povodom prometne nezgode. Tada je lako usporediti iskaz tužitelja i svjedoka u parničnom postupku s iskazima danim policiji, te u slučaju promjena iskaza, valja inzistirati na dokaznoj vrijednosti policijske službene zabilješke kao isprave

Gordan Gardašanić, dipl. iur.

Uporaba lijekova kao razlog gubitka prava na osiguranje

Među gubicima prava iz osiguranja između ostalih, prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu i prema Uvjetima za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti nalazi se vožnja pod utjecajem alkohola, droga, psihoaktivnih lijekova i ostalih psihoaktivnih tvari.

Članak govori o gubitku prava zbog uporabe lijekova i pri tome upozorava da se ovom problemu pridaje premalo pozornosti, s obzirom na činjenicu da petina lijekova mogu biti izuzetno opasni pod određenim okolnostima.

Također su prikazane kazne predviđene u Republici Hrvatskoj i u europskim državama u koje češće putujemo

mr. sc. Darijan Štambuk, dipl. iur.

Pristup nepopravljenim štetama i odgođenim popravcima štete u osiguranju brodova

Institut naknade nepopravljenih šteta poznaje hrvatski Pomorski zakonik, englesko pravo i uvjeti osiguranja. Princip je da se osiguraniku nadoknadi šteta koja u toku osiguranja, odnosno za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju nije popravljena. Priznavanje nepopravljene štete važno je kad se osiguranje ne obnavlja s istim osiguravateljem ili se brod otuđi prije popravka štete. U slučaju da se ugovor o osiguranju ne obnavlja s istim osiguravateljem interes osiguranika i osiguravatelja je da se nastala a nepopravljene šteta likvidira i time se stranke rješavaju međusobnih obveza. Preduvjet za isplatu nepopravljenih šteta je da stranke neće nastaviti poslovnu suradnju ili da osigurani objekt u ovom slučaju brod neće više biti osiguran kod istog osiguravatelja.

Sličan oblik isplate šteta je isplata za naknadu odgođenih šteta. Šteta se ne popravlja prvom prilikom mogućnosti popravka već se odgađa za kasnije. Osiguravatelju je u interesu da se s popravkom štete ne odugovlači već da se popravak izvrši što ranije (obično zbog povećanja troškova popravka i cijene materijala) pa je bolje s osiguranikom nagoditi cijenu popravka iako šteta nije popravljena nego čekati ( u pomorstvu i po nekoliko godina) stvarni popravak.

mr.sc. Vanja Njavro Kern, licencirani fond-menadžer

Kako odabrati mirovinski fond?

Pratite li rad Vašeg obveznog mirovinskog fonda (II. stup)? Reći ćete, možda, da ste premladi da bi mislili o mirovini. Vjerojatno i jeste, ali treba biti oprezan. Pojedini izračuni pokazuju da ukoliko se istovjetna visina novčanih sredstva ulože na duže razdoblje (koliko se inače i ulaže u mirovinski fond) prinos veći za samo 1% može dovesti do povećanja mirovine i preko 1.000,00 kuna (tako da nije nebitno hoće li vaša mirovina biti 3.000,00 kuna ili 4.000,00 kuna).

Sa stanjem na kraju srpnja 2009. godine u II. mirovinskom stupu zabilježeno je 1.500.052 članova. Znači, preko milijun i pol građana Hrvatske ulažu svoje novce u jedan od četiri obvezna mirovinska fonda.

(Ostatak ovog analitičkog priloga pročitajte u časopisu Osiguranje)