VI / 2009.

Iz novog broja časopisa Osiguranje izdvajamo:

UVODNIK

Naknada štete

 Hrvatski osiguravatelji isplate građanima više od 700 milijuna kuna godišnje za neimovinsku štetu, dok ukupno isplate odšteta u iznosu od oko 1,6 milijardi kuna. Velik iznos? Svakako. Naknada štete upravo je tema ovog našeg broja, u kojem sutkinja Vrhovnog suda Jasna Brežanski pojašnjava pogodnosti za osobe koje su prometnu nezgodu doživjele u inozemstvu, čijim se sudovima obraćaju radi naknade štete. Igor Komorski iz Hrvatskog ureda za osiguranje izražava pak, nezadovoljstvo što niti nakon više od dvije godine od donošenja Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, tek ove godine imamo usvojene Izmjene i dopune. Pa ipak, iako Ministarstvo financija prihvaća načelne promjene zbog zaključivanja poglavlja Prometa u okviru pregovora s EU ponovo nije postojala dostatna volja za veće izmjene. Po svemu sudeći, postoji načelni dogovor da će se ove jeseni formirati radna skupina koja bi radila na temeljitijim Izmjenama i dopunama ZOOP-a.

 Vitomir Boić posebno se osvrće na poziciju osiguranika kao umješača, sagledavajući sve specifične aspekte tog instituta kod primjene u osigurateljnom poslu. Nadasve su zanimljive i korisne pojedine rješidbe iz sudske prakse koje predstavljaju dobar putokaz za ponašanje djelatnika obrade i likvidacije šteta, pravnika u osiguranju, ali i odvjetnika i sudaca. 

 Bili smo na promociji nove knjige prof. dr. Drage Pavića, koji je neiscrpni izvor znanja i čini se, rekorder po napisanim knjigama o osiguranju. A budući da možete mnogo pročitati na ovim stranicama i o knjizi i o prof. Paviću, ovdje tek digresija. Vjerojatno malo tko zna, a eto, podijelio je to sa mnom, a ja s vama, otišao je u mirovinu sa punih 53 godine i 7 mjeseci radnog staža. Što drugo nego čestitati mu na još jednoj knjizi, a čestitamo i pripravnicima iz svih društava koji su položili edukacijski seminar CEDOH-a.

Želim Vam ugodan zasluženi odmor,

mr. sc. Jasna Brežanski

Nadležnost sudova u sporovima s elementom inozemnosti

U ovome radu autor se bavi pitanjem međunarodne nadležnosti za rješavanje sporova koji proizlaze iz izvanugovornih odnosa odgovornosti za štetu. Povod za razmatranje ovog pitanja su stajališta Vrhovnog suda RH, pri čemu se u jednom od tih sporova kao tužena stranka javlja strano osiguravajuće društvo, što pokazuje u kojim okvirima ta pitanja mogu biti od interesa i za područje osiguranja.

Međunarodna nadležnost u postupcima s međunarodnim obilježjem, u građanskim i trgovačkim predmetima u Europskoj uniji je uređena Uredbom (EZ) 44/2001 od 20. prosinca 2000. Uredbe propisuje, da osoba s prebivalištem u nekoj državi članici može biti tužena u drugoj državi članici pred sudom mjesta gdje se štetni događaj dogodio.

Igor Komorski

Izmjene Zakona o obveznim osiguranjima u prometu

Nakon više od dvije godine od donošenja Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, ove su godine usvojene Izmjene i dopune istog. Zbog zaključivanja poglavlja Prometa u okviru pregovora s EU, Ministarstvo financija prihvatilo je tek načelne promjene Zakona. Ipak, dogovoreno je kako će se već ove jeseni formirati rad­na skupina koja bi radila na temeljitijim Izmjenama i dopunama ZOOP-a

Vitomir Boić

Osiguranik kao umješač

Veliki broj neregistriranih odnosno neosiguranih vozila predstavlja ozbiljan društveni problem koji ima negativni utjecaj na poslovanje društva za osiguranje. Oštećena osoba kojoj je šteta nanesena korištenjem takvog vozila, može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje. HUO ima pravo na naknadu od osobe koja je odgovorna za konkretnu štetu i to za isplaćeni iznos štete, pripadajuće i obračunate kamate, te troškove postupka.

Obični umješač je procesni subjekt koji ima mogućnost stupiti u parnicu na strani jedne od stranaka, kako bi joj pomogao da uspije u parnici, zbog svog pravnog interesa. Umješač s položajem jedinstvenog suparničara je procesni subjekt koji nakon što stupi u parnicu stječe svojstvo jedinstvenog suparničara, pa se pravni učinak presude treba odnositi i na njega. Umješač kao jedinstveni suparničar u naravi je izjednačen sa strankom.

Dražen Jakovina

Teret dokazivanja u postupcima naknade štete

U ovom radu autor obrađuje neka pitanja primjene pravila o teretu dokazivanja u postupcima radi naknade štete u kojima kao tuženici sudjeluju osiguratelji. Problematika dokazivanja u tim postupcima nije posebice dvojbena, ali u praksi nailazimo na situacije koje zahtijevaju njezino ponovno sagledavanje. Stoga je i namjera ovoga rada podsjetiti sve temeljne procesne subjekte na njihova prava i obveze u postupku dokazivanja i primjene pravila o teretu dokazivanja.

Postupak dokazivanja iznimno je složen, a nerijetko i dugotrajan. Stoga je prvenstveno potrebno odrediti značaj i relevantnost tvrdnji o činjenicama koje se u njemu iznose

Doc. dr. sc. Davor Babić

Pravo mjerodavno za cestovne prometne nezgode prema Uredbi Rim II. i Haškoj konvenciji iz 1971.

Kolizijska pravila o izvanugovornoj odgovornosti za štetu u Europskoj uniji unificirana su Uredbom (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. Kako Uredba predstavlja nastavak projekta ujednačavanja kolizijskih pravila za obveznopravne odnose koji je započet usvajanjem Rimske konvencije o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze iz 1980., Uredba se skraćeno naziva Rim II. Stupila je na snagu 11. siječnja 2008. Uredba se primjenjuje u svim državama članicama, s iznimkom Danske.

Donošenjem Uredbe Rim II. u pogledu određivanja mjerodavnog prava za cestovne nezgode ipak nije postignuta potpuna unifikacija. Naime, u državama članicama koje su ugovornice Haške konvencije o pravu mjerodavnom za cestovne prometne nezgode iz 1971., ta konvencija i dalje je na snazi i ima prednost pred Uredbom.

Kako se kolizijska pravila Konvencije i Uredbe znatno razlikuju, tužitelj može izborom suda pred kojim će pokrenuti postupak postići za sebe povoljniji materijalnopravni rezultat. Zbog svega toga, korisno je usporediti sličnosti i razlike u uređenju prava mjerodavnog za cestovne prometne nezgode prema Konvenciji i Uredbi te ispitati izglede za buduće ujednačavanje kolizijskih pravila u ovom području.

Berislav Matijević, dipl. iur.

Novi propisi: Zakon o općem upravnom postupku

U Narodnim novinama broj 47. od 16. travnja 2009., objavljen je Zakon o općem upravnom postupku, nastavno Zakon, a stupa na snagu 1. siječnja 2010.

Javna uprava u RH danas prolazi kroz važne reforme tijekom procesa pristupanja Europskoj uniji. Novi sustav službeničkog zakonodavstva, upravna i fiskalna decentralizacija, novo uređenje upravnog postupka, upravno pojednostavljenje i primjena načela "sve na jednom mjestu" (one-stop shop), e-uprava, samo su neke od njih. Temeljni cilj tih reformi je jačanje upravnih kapaciteta do razine na kojoj ce javna uprava biti u stanju učinkovito provoditi domaće zakonodavstvo i pravnu stečevinu Europske unije.

Temeljni reformski obrazac označava usmjerenje javne uprave prema građanima, poduzetnicima i društvu u cjelini. Služba građanima i usmjerenje prema njima jedno je od glavnih obilježja reforme javne uprave koja se odvija u Hrvatskoj sukladno Strategiji reforme državne uprave za razdoblje 2008. – 2011. koju je Vlada RH donijela 19. ožujka 2008. godine.

Zakon ima jedanaest dijelova u kojima se sustavno ureduju važna područja upravnog postupka. Također, u potpunosti su uređeni neki vrlo značajni pravni instituti koji predstavljaju važnu novinu u hrvatskom upravno-pravnom sustavu. U tom smislu, Zakon s manjim brojem odredaba, na moderniji i suvremeniji način, uređuje veći broj pravnih instituta. Za uspješnu primjenu odredaba Zakona od iznimne je važnosti i reformiranje sustava sudske kontrole upravnih akata.

Prof. dr. sc. Drago Pavić, doajen hrvatskog osiguranja

Znanje i vještine treba nadograđivat

Što reći o živoj legendi hrvatskog osiguranja, prof. dr. Dragi Paviću, gospodarstveniku, nastavniku, znanstveniku? Osim što je niz godina obnašao visoke funkcije u gospodarstvu, sustavno se bavio znanstveno-istraživačkim radom na području prava osiguranja i pomorskog prava,  što je potvrdio brojnim publiciranim radovima.  Autor je više priručnika, a objavio je više od 400 znanstvenih i stručnih radova, rasprava, stručnih prikaza, enciklopedijskih članaka i izlaganja s područja prava osiguranja i pomorskog prava. Nedavno je iz tiska izašle njegova najnovija knjiga Ugovorno pravo osiguranja, što je bio neposredan povod našem razgovoru.

Na pitanje kako je i zašto je nastala ova knjiga, odgovorio je:

- Neposredan povod za nastanak ove knjige je najnovija reforma ugovornog prava osiguranja kojom je Hrvatska u cijelosti dobila kodificirano ugovorno pravo osiguranja, odnosno autentičan, hrvatski pravni sustav ugovornog prava osiguranja. Pojava takvog, do kraja definiranog sustava bila je izazov za mene, velikog zanesenjaka u osiguranje, da na stručno-znanstveni način objasnim značenje tih nota. Reformom ugovornog prava osiguranja tj. izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, Pomorskog zakonika i drugih zakona koji uređuju ugovor o osiguranju, na suvremenim osnovama u cijelosti i sustavno je kodificirano hrvatsko ugovorno pravo osiguranja. Tom je reformom završena najznačajnija faza u izgradnji autentičnog hrvatskog ugovornog prava osiguranja, koje danas čini vrlo važan segment hrvatskog pravnog sustava. To je samo po sebi nametnulo potrebu da se znanstveno – stručno analiziraju i objasne pojedine zakonske odredbe. Za mene, kao vječnog zanesenjaka u osiguranje, to je bilo u toj mjeri izazovno da nisam mogao odoljeti a da za potrebe poslovne i nastavne prakse ne objasnim značenje pojedinih zakonskih odredbi. Zadatak nije bio nimalo lak. Na knjizi sam radio s velikom upornošću i strašću, svjestan koju korist i vrijednost za struku ima takav rad.

Ostatak ovog zanimljivog razgovora pročitajte u novom broju časopisa Osiguranje.