IV / 2012

Kako poboljšati mirovinski sustav? Pitanje je to na koje je odgovor pokušao dati još jedan javni skup. Razlika je u tome što je po prvi puta, barem mi tako kažu mirovinski znalci, konferenciju organiziralo nadležno ministarstvo! I ne samo to: ministar je održao predavanje s Power Point prezentacijom kao i završnu riječ. Svako malo pogledavali smo prema ministru rada Mirandu Mrsiću koji je sedmosatnu konferenciju sa svima nama mirno pratio iz prvog reda, ne vjerujući valjda, da je tako nešto moguće.

Iz novog broja časopisa Osiguranje izdvajamo:

Uvodnik

Miro(lo)vine

Kako poboljšati mirovinski sustav? Pitanje je to na koje je odgovor pokušao dati još jedan javni skup. Razlika je u tome što je po prvi puta, barem mi tako kažu mirovinski znalci, konferenciju organiziralo nadležno ministarstvo! I ne samo to: ministar je održao predavanje s Power Point prezentacijom kao i završnu riječ. Svako malo pogledavali smo prema ministru rada Mirandu Mrsiću koji je sedmosatnu konferenciju sa svima nama mirno pratio iz prvog reda, ne vjerujući valjda, da je tako nešto moguće.

Osiguratelji tako nešto nisu nikada doživjeli i mogu samo priželjkivati od ministarstva na svojoj redovnoj konferenciji koja nas čeka uobičajeno u mjesecu studenome. Ipak, pitanje mirovina je pitanje svih pitanja, pa je stoga i razumljivo da se u konferencijskoj dvorani tražila stolica više.

Vratimo se stoga problemu mirovina koji mi sve više nalikuje na neku „lovinu“ koja je sve teže uhvatljiva. Svakodnevno smo u medijima okruženi crnim prognozama o održivosti mirovinskog sustava. Mnoge razvijene zemlje koje imaju demografske  i  strukturne probleme rješavaju dizanjem dobne granice umirovljenja. Kod nas je problem dodatno izražen jer  imamo najnižu stopu zaposlenosti radno sposobne populacije od svih zemalja EU. Prvi puta u povijesti taj je omjer 1 : 1,19.

Budući da svaki treći umirovljenik odlazi u prijevremenu mirovinu, svaki sedmi je privilegiran i još svaki četvrti invalid, proizlazi da su potrebne korekcije mirovinskog sustava.

Kakve, teško je odgovoriti. Mišljenja su različita pa je, kako je i sam ministar rekao, izvjesno da konsenzus oko tog pitanja neće biti moguć.

Srdačan pozdrav,

Nensi Botica Jukić, gl. urednica

Intervju: prof. dr . Marijan Ćurković

Medicinske tablice olakšavaju posao sucima i pravnicima

Ponukani pismom HOK-a u kojem reagiraju na članak „Stare tablice - novi zakon“,  postavili smo nekoliko pitanja prof. dr. Marijanu Ćurkoviću, pomoćniku direktora Direkcije za  osigurateljne poslove Croatia osiguranja, stručnjaku za pitanja šteta.

Vidjeli ste iz pisma HOK-a koje se sve zamjerke stavljaju prijedlogu Hrvatskih medicinski i ostalih tablica...

Pročitao sam i uopće nisam iznenađen reagiranjem HOK-a. Međutim, tvrdnje iz pisma u mnogočemu nisu točne. Jedna od takvih je i tvrdnja da su osiguratelji pokušali „progurati“ medicinske i druge tablice.

Osigurateljima nije bilo potrebno nešto „progurati“ (što valjda uključuje nešto tajnovito, nejasno, zlonamjerno). Suprotno tome, svoje prijedloge medicinskih i drugih tablica vrlo su transparentno i javnosti dostupno izložili na dva vrlo posjećena (kažu, po broju pravnika, dosad najuspješnija) savjetovanja u Opatiji 2009. i 2010. g.

(Ostatak intervjua pročitajte u najnovijem broju časopisa Osiguranje)

Mihaela Premor Andrijanić

Tržište osiguranja u 2011. godini

U prethodne tri godine zaračunata bruto premija na razini industrije smanjila se ukupno za 527 milijuna kuna, odnosno s 9,672 na 9,145 milijardi kuna.

U članku su detaljno prikazani relevantni podaci o tržištu osiguranja u periodu I-XII/2011. i to zaračunate bruto premije, broja osiguranja, broja i isplaćenih iznosa likvidiranih šteta.

Važnost korištenih podataka u članku ogleda se ponajprije u potrebi da se cjelokupnoj osigurateljnoj javnosti približe relevantni podaci i omogući analiza kretanja na tržištu osiguranja u Hrvatskoj.

Gordan Gardašanić, dipl. iur.

Utvrđivanje alkoholiziranosti vozača 

Autor se u članku bavi Uvjetima za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti i postupkom utvrđivanja alkoholiziranosti vozača nakon prometne nezgode. Naime, iako je Uvjetima i Zakonom o sigurnosti prometa na cestama strogo propisana procedura utvrđivanja alkoholiziranosti vozača, zbog proceduralne pogreške alkoholiziranost ne mora uvijek dovesti do gubitka prava iz osiguranja

Berislav Matijević, dipl. iur.

U Italiji od 20. ožujka 2012. medijacija (mirenje) – obavezno!

U ozračju od 11 milijuna tekućih sporova i godišnjim priljevom od 4,5 milijuna novih sporova talijansko pravosuđe je čvršće „posegnulo“ za institutom medijacije.  Talijani su donijeli Uredbu kojom je primjena instituta medijacije u pojedinim pravnim odnosima u ožujku postala obvezna pa osiguratelji procjenjuju da će se u prvoj godini primjene obavezne medijacije „odraditi“ oko 400 tisuća predmeta

Priredio: Berislav Matijević, dipl. iur.

Novi propisi: Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja

Zakonom o zaštiti okoliša (NN, broj 10/2007) u glavi III. „Sastavnice okoliša utjecaji i opterećenja“ uređen je pravni okvir za donošenje propisa zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Potreba za donošenjem zakona kojim e se urediti ova materija utvrđena je i kao jedna od mjera u Programu gospodarskog oporavka, Vlade RH.

U Narodnim novinama broj 114. od 7. studenog 2011., objavljen je Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine.

Zakon će doprinijeti zaštiti ljudskog zdravlja od štetnog utjecaja svjetlosnog onečišćenja, sigurnosti u cestovnom prometu, te zaštiti okoliša od negativnih utjecaja od svjetlosnog onečišćenja