I - II / 2012

Svaki treći građanin Hrvatske štedi, najčešće u obliku depozita u bankama, zatim u životna osiguranja, a na trećem je mjestu čuvanje novca u čarapi. To je rezultat istraživanja Gfk o aktualnim i preferiranim oblicima štednje provedenih među tisuću građana. Slijede stambene štedionice, dionice, različiti fondovi.

Iz novog broja časopisa Osiguranje izdvajamo:

Uvodnik

U raljama stagnacije

Svaki treći građanin Hrvatske štedi, najčešće u obliku depozita u bankama, zatim u životna osiguranja, a na trećem je mjestu čuvanje novca u čarapi. To je rezultat istraživanja Gfk o aktualnim i preferiranim oblicima štednje provedenih među tisuću građana. Slijede stambene štedionice, dionice, različiti fondovi.

Istraživanje trenutno pokazuje nizak interes za tržište kapitala za razliku od investicijskog dioničarskog „booma“ kojem smo svjedočili prije Krize. Nije da Hrvati imaju povjerenja u inozemnu štednju. Štednja izvan granica Hrvatske, koja je omogućena od početka 2011. nije privukla velik broj štediša. Anketa pokazuje da manje od jedan posto građana od onih koji imaju štednju, štede u inozemstvu.

Većina hrvatskih osiguravatelja u 2012. godini ne očekuje rast premije, barem ne značajniji. Iz naše ankete u kojoj su odgovorili na pitanja o prioritetima tržišta i planova razaznaje se uglavnom potreba za stabilizacijom portfelja i jačanje prodajne mreže. Svakako, njihove su želje i napori usmjereni i ka stabilnoj regulativi i poreznim olakšicama za životna i zdravstvena osiguranja, koja su svakako još uvijek hrvatski nebrušeni dijamant, odnosno vrste osiguranja koje u budućnosti čekaju veće stope rasta. Ili, kako to osiguratelji vole reći – gdje ima prostora za rast.

No, za razliku od europskog tržišta gdje osiguravatelji uživaju političku i državnu potporu u poticanju štednje, na hrvatskom tržištu ona još uvijek nedostaje, štoviše, česta promjena propisa uglavnom koči razvoj osiguranja i doprinosi stagnaciji branše neovisno o ekonomskoj krizi. Nije stoga ni čudno da su sve oči uprte u mjere i poteze nove Vlade.

Srdačan pozdrav,

Nensi Botica Jukić, gl. urednica

Očekivanja u 2012.

Vodećim osigurateljima u Hrvatskoj postavili smo pitanja o poslovnim očekivanjima u 2012. godini. Nekoliko je prioriteta branše koje su istaknuli u svojim odgovorima, među kojima su:

sustavno opismenjavanje i edukacija stanovništva, vraćanje porezne olakšice za životna i zdravstvena osiguranja, poboljšanje zakonodavnog okvira i održati stabilnost društava kroz Solventnost II.

prof.dr. Katarina Ivančević

Definicija pojma neimovinske štete u zakonima država bivše SFRJ

Predmet ovog rada su usporedna pravna rješenja u zakonima o obveznim odnosima koja su na snazi u državama nastalim na teritoriju bivše Jugoslavije u pogledu definicije pojma „neimovinske štete“. Pri tom se ukazuje na odredbe Zakona o obveznim odnosima, načela europskog odštetnog prava i pravna rješenja pojedinih zemalja.

Berislav Matijević, dip. iur.

Osiguranje od odgovornosti u svojstvu privatne osobe

Osiguranje od odgovornosti, iako novije po vrsti, jedno je od najpropulzivnijih osiguranja. Ovu tvrdnju potkrjepljuju ne samo brojke već i određene činjenice: sve je veći broj obveznih osiguranja od odgovornosti, osiguranje od profesionalne odgovornosti sve se više afirmira kao per se osiguranje, i sl. U tom “bujanju” motiva ili potreba za osiguranjem od odgovornosti, prema mišljenju autora, pomalo ostaje zapostavljena, jedna od njegova značajna podvrsta. Riječ je o osiguranju od odgovornosti u svojstvu privatne osobe ili osiguranju od tzv. privatne odgovornosti

Nives Grgurić, tajnica Centra za mirenje HUO

Nagodbom okončano čak 70 posto postupaka

Materija mirenja legislativno je regulirana u Hrvatskoj prvi puta Zakonom o mirenju iz 2003.. U tom razdoblju osnovani su prvi centri za mirenje, osnovana je Hrvatska udruga za mirenje, educirani su brojni izmiritelji, a pokrenut je i projekt „Phare 2005 – Jačanje mirenja kao alternativnog načina rješavanja sporova“ koji je financirala EU. Zaživjelo je i mirenje pri sudovima.

U travnju ove godine Centar za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje obilježava pet godina svog djelovanja. Osnivanjem Centra i njegovim djelovanjem otvorena je nova mogućnost rješavanja sporova za osiguranike, ugovaratelje osiguranja i nositelje prava iz ugovora o osiguranju, oštećene osobe, kao i društva za osiguranje.

Društva za osiguranje od samog osnivanja Centra za mirenje aktivno su uključena u njegov rad, u kojem sudjeluju iniciranjem postupka mirenja u predmetima u kojima mirenje drže svrsishodnim, ali i sudjelovanjem u radu Radne grupe Centra za mirenje čiji članovi su predstavnici većine društava za osiguranje.

mr.sc. Srđan Šimac

Mirenjem do pr(a)vog rješenja spora

Svijet biznisa više ne prihvaća pristup u rješavanja sporova u kojemu je sudska parnica prvo i jedino rješenje. Poslovni ljudi, nemaju vremena za sporenje. Rizik suđenja mnogo viši od uobičajenog poslovnog rizika na tržištu. Kultura tolerancije i mirenja postala je jedan od osnovnih atributa življenja i svakog poslovanja. Parničenje postaje sve više negativni atribut i za osobe i za poslovne entitete. Centar za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje, kao i već izgrađena mreža drugih centara za mirenje i izmiritelja, predstavlja izvrsnu mogućnost za osiguratelje i njihove stranke, no, bez aktivnijeg sudjelovanja pravnika neće doći do rasterećenja parničenja.

Novi propisi

Zakon o pučkom pravobranitelju

Postojeći sustav zaštite temeljnih prava građana u okviru djelovanja pučkog pravobranitelja, pravobraniteljice za djecu, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom bilo je neophodno unaprijediti s obzirom na posljednje Ustavne promjene iz srpnja 2010. Ustavnim promjenama iz 2010. godine značajno je promijenjen status pučkog pravobranitelja koji je sada izričito definiran kao samostalna i neovisna institucija.

U Narodnim novinama broj 125. od 7. studenog 2011., objavljen je Zakon o pučkom pravobranitelju. Zakon je stupio na snagu 1. srpnja 2012.

Okrugli stol

Istine i zablude o životnom osiguranju

Usprkos krizi oko 35% hrvatskih kućanstava štedi, a čak 42% onih koji štede biraju životna osiguranja. Štednja u životnim osiguranjima odmah je iza one u bankama koju preferira 49% građana, odnosno svaki drugi. Na trećem je mjestu tradicionalno čuvanje novca „u čarapi“ odnosno kod kuće, što bira 18%. Samo 2% građana odlučilo se za privatno zdravstveno osiguranje. Pokazuje to najnovije istraživanje Gfk koje je naručio časopis Banka, a predstavljeno je na njihovom petom okruglom stolu u okviru projekta Tržište osiguranja.