I / 2011

Dasu svi obvezni mirovinski fondovi sigurni i da uspješno posluju, te da nemanikakve opasnosti od propasti ili ukidanja, priopćili su iz Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva, a isto su požurili reći u Udruženju mirovinskihfondova. Ipak, kriza mirovinskog sustava je duboka, pa su izmjene postojećihpropisa s ciljem da se uz mješovitom sustavu generacijske solidarnosti ikapitalizirane mirovinske štednje otklone nedostaci mirovinskog sustavanužnost.

U novom broju pročitajte ...

UVODNIK

Financiratistarost

Dasu svi obvezni mirovinski fondovi sigurni i da uspješno posluju, te da nemanikakve opasnosti od propasti ili ukidanja, priopćili su iz Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva, a isto su požurili reći u Udruženju mirovinskihfondova. Ipak, kriza mirovinskog sustava je duboka, pa su izmjene postojećihpropisa s ciljem da se uz mješovitom sustavu generacijske solidarnosti ikapitalizirane mirovinske štednje otklone nedostaci mirovinskog sustavanužnost.

Timezasad nisu umanjene crne prognoze o daljnjem pogoršanju materijalnog položajahrvatskih umirovljenika. Upravo je taj dio društva najviše pogođen siromaštvom,s kojom se vladajući moraju što prije obračunati. Gotovo svaka drugaproračunska kuna odlazi na isplatu mirovina. O nužnosti štednje međutim, tek senedavno počelo govoriti. Hrvati vrlo malo štede, a  treći mirovinski stup još uvijek nije zadobiopovjerenje stanovništva.

No,ne trebaju samo političke elite misliti o našim prihodima u starosti. Održivostmirovinskog sustava tema je većine europskih zemalja. Za svoju budućnost istarost moramo se  stoga, pobrinuti sami.Prosječan Hrvat, prema statistici Hrvatskog ureda za osiguranje, za životnoosiguranje izdvaja 550 kuna godišnje, po čemu smo u usporedbi s prosjekom EU 27na samom začelju. Naime, prosječan Europljanin za životno osiguranje izdvaja60, Amerikanac oko 43, a Slovenac 30 posto ukupnih davanja za osiguranje.

Vrijemeće pokazati hoće li i koliko ukidanje porezne olakšice za životna osiguranjautjecati na ovu vrstu štednje građana, osiguravatelji svakako smatraju da tonije bio dobar potez. Što se tiče dobrovoljnih mirovinskih fondova, s izmjenamazakona od 1. srpnja pojedinci koji su uplaćivali dobrovoljnu mirovinsku štednjuizgubili su poreznu olakšicu, ali su je dobili poslodavci kojima je uplata do500 kuna mjesečno, odnosno 6 tisuća kuna godišnje priznata kao porezni izdatak.I dok jedni ističu da je prava šteta što država to nije uvela u vrijemerastućeg BDP-a, za nadati se da će sve veći broj poslodavaca ipak prepoznatiprednosti dobrovoljne mirovinske štednje.

Srdačanpozdrav,

NensiBotica Jzukić, glavna urednica

MirsadPehilj

INTERVJU

MidhatTerzić, direktor Sarajevo-osiguranja: Zadržali smo povjerenje klijenata

Novafederalna vlast neće žuriti s provedbom plana privatizacije, nego će tražitinajpovoljniji trenutak za prodaju dijela kapitala Sarajevo-osiguranja udržavnom vlasništvu. Još uvijek nema naznaka da će država poduzeti neke korakekoji bi bili stimulativni za osiguranje u smislu razvoja novih usluga. Povodom65. obljetnice Sarajevo-osiguranja, razgovaramo s Midhatom Terzićem, direktoromove najjače osigurateljne kuće u Bosni i Hercegovini.

Sarajevo-osiguranjeje u prosincu 2010. obilježilo 65 godina uspješnog poslovanja, a svoju snagupotvrđujete i liderskom pozicijom u BiH. Kako ocjenjujete proteklih 65 godinarada ove osiguravajuće kuće koju vodite već niz godina?

Tradicija duga 65 godina i vodeća pozicija na tržištu Bosne i Hercegovine većsu same po sebi činjenice za respekt. Nakon tih šest i po desetljeća s ponosommožemo reći da smo zadržali visoku razinu osiguravateljnih usluga i da smodokazali da se, u najmanju ruku, možemo nositi s ispostavama društava izrazvijenih zemalja Europske unije, pa ih i nadmašiti. Do 1990. godineSarajevo-osiguranje je promijenilo više organizacijskih oblika, bilo jeprepoznatljivo pod imenom DOZ, OZ i ZOIL Sarajevo, ali je sve to vrijeme ostalopouzdan partner i poslovnom sektoru i fizičkim osobama.

Povjerenjekoje smo pridobili u bivšoj zajedničkoj državi nismo iznevjerili ni nakonratnih događanja i promjena koje su uslijedile posljednjih 15 godina. Najvećibroj građana BiH zaštitu od rizika i dalje povjerava Sarajevo-osiguranju i to usituaciji kada mogu birati između 26 društava za osiguranje prisutnih natržištu BiH. Iako je liderska pozicija uvijek na udaru, mi je vidimo prijesvega u svjetlu odgovornosti prema našim klijentima, ali i prema struci odnosnoprema državi i društvu u kojima poslujemo i opstajemo.

(Ostatakintervjua pročitajte uz najnovijem broju časopisa Osiguranje)

TEMABROJA

prof.dr. sc. Nikola Mijatović: Financijske usluge unutar sustava PDV-a – pravnouređenje EU i RH

Postojećeoslobođenje od plaćanja PDV-a za financijske usluge u legislativi EU potječe izdavne 1977. godine. Kako je u međuvremenu došlo do znatnog razvoja financijskihusluga, aktualno normativno rješenje zastarjelo je i iziskuje potrebuprilagodbe novim okolnostima. Na tom pravcu 2007. godine donesen je PrijedlogSmjernice, koji, iako do danas nije prihvaćen, treba poslužiti kao putokaz budućihnormativnih izmjena. Budući da države članice nemaju jedinstveni pristupporeznim oslobođenjima financijskih usluga, zakonske praznine često morarješavati Europski sud u svojim pravorijecima. Prijedlog ide za jasnom imodernom definicijom usluga oslobođenih plaćanja PDV-a, kako bi se državamačlanicama, bankama i osiguravajućim društvima zajamčio veći stupanj pravnesigurnosti. Prihvaćanjem spomenutog prijedloga bankama i osiguravajućimdruštvima omogućilo bi se upravljanje troškovima PDV-a (koji prema sada važećimpropisima ne mogu odbiti) na način da se mogu odlučiti (optirati) zaoporezivanje PDV-om. U Hrvatskoj sve donedavno na snazi je bilo rješenje kojeje odudaralo od zahtjeva EU - umjesto funkcionalnog rješenja koje jepropisivala EU, u nas se primjenjivalo institucionalno rješenje. Zakonskimizmjenama iz 2009., donesenim u postupku uključivanja Republike Hrvatske u EU,naše je rješenje u cijelosti prilagođeno zahtjevima EU. Za očekivati je da ćese možebitne promjene u legislativi EU odraziti i na naše propise koji uređujuporezni tretman financijskih usluga unutar sustava PDV-a.

AKTUALNO:MIROVINSKO OSIGURANJE

Istraživanje:Što Hrvati misle o štednji za mirovinu

Maloštedimo, a za 3. mirovinski stup gotovo i ne znamo

Prestalasu vremena kada možemo računati na obvezno mirovinsko osiguranje kao izvor„normalnih“ prihoda u starosti. Današnje generacije starijih unatoč redovnojmirovini žive u kroničnoj financijskoj nesigurnosti. Nizom okolnosti današnjiumirovljenici stekli su vrlo malu mirovinu iako su čitav svoj radni vijekradili, ili su, što je još gore, dobili neočekivani otkaz  zato jer ih je poslodavac proglasio viškom. Nijese to događalo samo tijekom privatizacijskih procesa 90-tih, mnogima se događai danas.

Kakoonda postići primjereni životni standard u trećoj životnog dobi, koju su toprimjereni mirovinski prihodi za sigurnu starost, postoji li i kolika jeodgovornost države, a koja samog pojedinca u planiranju mirovinskih prihoda,sve su to pitanja na koja odgovore traži politička i gospodarska javnostHrvatske. Odgovore na sva ova pitanja potražili su i znanstvenici Ekonomskoginstituta u Zagrebu. Projektni tim na čelu s prof. dr.sc. Majom Vehovec,znanstvenom savjetnicom instituta, te članovi: Danijel Nestić, Andreja Radić,Ivona Škreblin Kirbiš, Sandra Švaljek i Iva Tomić.

AnđelaPaštar Krnčević

Mirovinski jaz

Uprvim desetljećima uvođenja mirovinskog osiguranja temeljenog nameđugeneracijskoj solidarnosti, uspostavljen je jeftin, ali dugoročno neodrživmirovinski sustav s širokim pravima. Takvi sustav uspješno funkcionira sve dokje omjer broja umirovljenika i zaposlenih povoljniji od 1:3

Nanepovoljan odnos zaposlenih Hrvata i umirovljenika veliki utjecaj imao je rat,umirovljenje ljudi koji su zbog tranzicije izgubili posao, sve lošijademografska slika, ali i zakonske odredbe poput dobi za umirovljenje,definicije uvjeta za prijevremeni odlazak u mirovinu, kriterija invaliditeta…

Hrvatskaje sve više opterećena i problemom starenja stanovništva te se nalazi u skupinieuropskih zemalja s najnepovoljnijim omjerom aktivnih radnika i umirovljenika

Analizemirovinskih sustava ukazuju na nedostatnost sustava temeljenog samo nameđugeneracijskoj solidarnosti. Mirovine se više neće moći financirati samo izprvog stupa. Sve više budućih umirovljenika trebat će se pobrinuti i za osobnuštednju

Državapotiče dobrovoljnu mirovinsku štednju (III. stup) dajući poticajna sredstva uvisini od 25% od uplaćenih doprinosa

NOVIPROPISI

Ovršnizakon

UNarodnim novinama broj 139. od 10. prosinca 2010., objavljen je Ovršni zakon,koji je stupio na snagu osmoga dana od dana objave. Zakonom se stvarazakonodavni okvir za novi način provedbe ovrhe. Naime, napušta se sudskaprovedba ovrhe i povjerava se javnim ovršiteljima kao potpuno novom institutuovršnog sustava RH

Ovršnimzakonom na cjelovit se način propisuje postupak ovrhe i osiguranja, što ćerezultirati pojednostavljenim ostvarenjem ovrhovoditeljeve tražbine,skraćivanjem trajanja ovršnog postupka i rasterećenjem sudova

Posebnase pozornost posvetila institutima koji su do sada ovrhu činili neefikasnom.Tako je uređen institut odgode ovrhe na prijedlog ovršenika, stvoreni su uvjetiza punu primjenu osobnog OIB-a, a omogućeno je i pojednostavljeno podnošenjeprijedloga za provedbu ovrhe pred javnim ovršiteljem.