Broj XII - I / 2008 - 09

Na kraju 2008., osigurateljima je potiho, bez najave, nametnuta obveza financiranja HZZO-a. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji se primjenjuje od početka godine, osiguravatelje će stajati oko 250 milijuna kuna, odnosno 10 posto bruto premije na police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Tek što su se oporavili od prvotnog šoka, doznali su da moraju financirati turističke zajednice, jer je na snagu stupio i Zakon o članarinama u turističkim zajednicama. To će ih stajati dodatnih od 0,02 do 0,25 posto, odnosno preko 25 milijuna kuna.

U ovom broju pročitajte...

Uvodnik

Zakoni donose nove obveze

Na kraju 2008., osigurateljima je potiho, bez najave, nametnuta obveza financiranja HZZO-a. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji se primjenjuje od početka godine, osiguravatelje će stajati oko 250 milijuna kuna, odnosno 10 posto bruto premije na police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.

Tek što su se oporavili od prvotnog šoka, doznali su da moraju financirati turističke zajednice, jer je na snagu stupio i Zakon o članarinama u turističkim zajednicama. To će ih stajati dodatnih od 0,02 do 0,25 posto, odnosno preko 25 milijuna kuna. Ima li toga još?

Bojim se da ima. No, žilavi su ti osiguravatelji, mogu oni (još)... Evo, primjerice, ova situacija s krizom, ispala je sasvim dobro. Pokazali su se otpornijima na recesiju od ostalih industrija i kraj godine završili s porastom premije čak 6,8 posto većom nego prošle godine. Kako se pretpostavljalo, najveći udarac pretrpjela su životna osiguranja, koja su rasla svega 2,7 posto - daleko manje nego prethodnih godina.

Ipak, u ovom teškom gospodarskom okruženju premija životnog osiguranja ipak raste, a s radom su počela i nova osiguravajuća društva, što znači da prostora za rad na tržištu, unatoč svemu, ima.

Mirovinci, „vodeći" akteri na domaćem tržištu kapitala pokazali su solidarnost i brigu za stabilnost fondovske industrije. S radom je započeo Fond za stabilnost, kao „jamstvo" za djelovanje na tržištu kapitala u slučaju da pojedini investicijski fondovi nisu u mogućnosti prodati svoju financijsku imovinu i isplatiti ulagatelje. Inicijalni ulagači u fond su četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, te četiri vodeća društva za otvorenim investicijskim fondovima. Pa, iako su se pokazali veoma mobilnima, nisu i nedodirljivi. Imali su daleko najlošiju godinu od osnivanja, a kriza i recesija je tek počela.

Berislav Matijević, dipl.iur.: Rehabilitacija kao proaktivni pristup obradi šteta na osobama

Aktivni pristup u obradi šteta sve je više osigurateljni standard i sastavni dio osigurateljne etičnosti. Kod šteta na osobama još uvijek ima dosta prostora u "podizanju zadovoljstva" korisnika osigurateljnih usluga. Stoga je u ovom radu obrađen jedan dio aktivne obrade šteta na osobama usmjeren na postizanje statusa quo ante izravno oštećene - ozlijeđene osobe. Taj dio proaktivne obrade šteta na osobama nazvan je rehabilitacija.

Osiguratelji se trebaju aktivno uključiti i u razdoblje rehabilitacije ozlijeđene stranke - korisnika usluge osiguranja. Proaktivnijim postupkom u obradi šteta na osobama na dobitku su svi: i ozlijeđeni, i osiguratelji i društvo.

Katarina Strinavić: Direktive Europske unije o osiguranju motornih vozila i obradi šteta

Paralelno s razvojem Sustava Zelene karte Europska unija nastoji harmonizirati europsko pravo primjenom načela uzajamnog priznavanja nacionalnih prava. Od 1972. godine do danas EU je donijela pet direktiva s ciljem da se uspostave minimalni standardi koji bi osigurali zaštitu žrtava u prometu, te da se njihovi zahtjevi za naknadu štete lakše i jednostavnije rješavaju.

Predstoji nova VI. Direktiva, koja će objediniti sadržaj svih dosadašnjih, a teme kojima se ona bavi su i naknada popratnih troškova. Značajna je i tema zaštita nezaštićenih sudionika u prometu, kao što su pješaci, biciklisti i drugi nemotorizirani sudionici u prometu. Tu je i pitanje jedinstvenog roka zastare koje treba riješiti, jer su razlike u zastarnim rokovima velike, od jedne godine u Španjolskoj do deset godina u Francuskoj.

prof.dr.sc. Nikoleta Radionov: Odgovornost cestovnog prijevoznika za robu i poslovi osiguranja

Zbog propusta Hrvatske da ratificira Protokol CMR kojim je uvedeno Posebno pravo vučenja (SDR) umjesto Gérminal franka u CMR konvenciju, odgovornost hrvatskog cestovnog prijevoznika u slučaju nastanka štete na robi u prijevozu danas je iznimno teška. Visoka cijena zlata putem koje se obračunava jedinica Gérminal franak dovela je praktično do odgovornosti prijevoznika za puni iznos nastale štete kod roba čija vrijednost ne prelazi cca. 1.000 kn po kilogramu. Osiguranje odgovornosti prijevoznika nedovoljno je korišteno, a uvjeti postojećih ugovora često pružaju pokriće tek neznatnih iznosa u odnosu na moguće zahtjeve naručitelja prijevoza ili osiguratelja karga u regresnom postupku prema prijevozniku. Dugoročno, položaj hrvatskog cestovnog prijevoznika u ovakvom pravnom okružju izrazito je nestabilan, jer je izložen prevelikoj odgovornosti u odnosu na konkurenciju u susjednim zemljama. Potencijalni gubitak dijela prijevozničkog sektora kao osiguranika domaćih osiguratelja treba spriječiti pravodobnim informiranjem u cilju plasiranja kvalitetnijih (i skupljih) proizvoda osiguranja odgovornosti, te eventualnim lobiranjem za sanaciju stanja u hrvatskom cestovnom zakonodavstvu.

mr. sc. Tomislav Kontak: Upravljanje investicijskim fondovima

Ulaganje u otvorene investicijske fondove nije štednja već predstavlja oblik ulaganja. Otvoreni investicijski fondovi su mogućnost ulaganja novčanih sredstava pri čemu ulagatelji uplatom u fond povjeravaju svoj novac specijaliziranim institucijama - društvima za upravljanje investicijskim fondovima, a čiji je zadatak povjerena im sredstva ulagati na različitim financijskim tržištima i ostvarivati što veći mogući prinos. Zašto ulagati u otvorene investicijske fondove? U čemu je razlika u odnosu na druge oblike štednje ili ulaganja? Razlika je u riziku i prinosima. Iako je ulaganje u fondove izrazito rizično takav oblik ulaganja može nam donijeti jako veliku, ponekad i ogromnu zaradu.

Tržišta su sada u minusu i mnoge je ulagače strah ulagati. Baš iz tog razloga sada je pravo vrijeme za ulaganje. Otvoreni investicijski fondovi u svom portfelju imaju različite vrijednosne papire koji u zadnjih nekoliko mjeseci bilježe izrazito niske vrijednosti. Iz tog su razloga i vrijednosti udjela fondova niske. Kako gospodarstvo funkcionira na principu poslovnih ciklusa nakon recesije slijedi ekspanzija. No teško je, gotovo nemoguće predvidjeti da li će tržišta ići u još veći minus ili su dotaknula dno. Isto tako vrlo je teško predvidjeti kada će uslijediti oporavak tržišta. Unatoč tome uvijek je dobro ulagati kada je vrijednost udjela i vrijednosnih papira puno niža od njihove realne tržišne vrijednosti jer je na taj način ostvarivanje zarade neupitno. Poznata je konstatacija jednog od najuspješnijih investitora današnjice Amerikanca Warrena Buffetta koji je rekao: „Be fearful when others are greedy and greedy only when others are fearful" (Budite skeptični kada su ostali pohlepn,i a budite pohlepni kada su ostali skeptični).

mr. sc. Zorislav Kaleb: Dodatne mjere za sprječavanje manipulacije tržištem dionica

Autor razmatra Pravilnik o dodatnim mjerama za sprječavanje manipulacija na tržištu dionica i vrijednosnih papira koji je donijela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Primjenom Pravilnika uvelike će se smanjiti mogućnost manipulacije na tržištu vrijednosnih papira i dionica, posebice radi zakonitog i ravnopravnog funkcioniranja tržišta.

Pravilnik se primjenjuje na sve vrijednosne papire i izvedenice uvrštene na burzu ili uređeno javno tržište u Republici Hrvatskoj, kao i na one za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na to tržište.

Mario Njavro i Saša Smrek: Mogućnosti unaprjeđenja osiguranja povrća u Hrvatskoj

Povrćarstvo je radno i kapitalno intenzivna proizvodnja relativno visokog dohodovnog potencijala za obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Proizvodnja povrća moguća je na području čitave Republike Hrvatske zahvaljujući geografskim i klimatskim raznolikostima. Krajem prošle godine završen je rad na izradi Operativnog program razvoja povrćarstva u Hrvatskoj. Isti predviđa mogućnosti povoljnih kredita za nabavu strojeva i opreme, te izgradnja potrebnih objekata. Dovest će to zasigurno do povećanja važnosti proizvodnje povrća u strukturi ukupne poljoprivrede proizvodnje u Hrvatskoj.

U svakoj ozbiljnoj proizvodnji ne smiju se zanemariti aspekti upravljanja rizikom. Cilj je rada prikazati osiguranje povrća kao instrument za upravljanje rizikom. Uz prikaz stanja i perspektiva proizvodnje povrća u Hrvatskoj, daje se prikaz sustav osiguranja povrća u nekim od država Europske Unije, postojeći sustav u Hrvatskoj i model upravljanja rizikom u povrćarstvu primjenom osiguranja.

Iz Hrvatskog ureda za osiguranje: Društva za osiguranje razmatraju vlastite cjenike premije osiguranja od automobilske odgovornosti

Usvajanjem novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine, društvima za osiguranje koja obavljaju poslove obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti nametnuta je nova obveza financiranja obveznog zdravstvenog osiguranja. „Riječ je o financijskoj obvezi u iznosu od preko 250 milijuna kuna godišnje koju će društva za osiguranje morati plaćati, a koja višestruko nadmašuje stvarnu štetu koju prouzroče korisnici osiguranih vozila - ističe predsjednik Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i društva za osiguranje razmatraju vlastite cjenike premije osiguranja od automobilske odgovornosti. Također će se razmotriti i poduzimanje drugih aktivnosti koje mogu doprinijeti smanjenju štete koju takva odredba donosi poslovanju društava za osiguranje koja obavljaju tu vrstu osiguranja.