Croatia osiguranje

VI-VII/ 2014

Iz novog broja časopisa Osiguranje izdvajamo

UVODNIK
Nensi Botica Jukić

Polica ili mobitel?

Ne znam što su osiguratelju rekli u Željeznicama FBiH kada im je ponudio da se osiguraju od poplave, što, naravno, nisu prihvatili. Ili u Elektroprivredi Srbije, gdje su na osiguranje gledali, kao i većina neosiguranih, kao dodatni trošak. Znam samo da bi sada rado vratili taj trenutak i donijeli drugačiju odluku. Nezapamćena vodena stihija pogodila je regiju i napravila štete Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini koje se broje u milijardama eura. Čak 37 posto svih svjetskih prirodnih katastrofa čine poplave. No, malo je onih koji su o ovakvim posljedicama ranije razmišljali i imovinu osigurali od dodatnih rizika kakvi su poplave i bujice pa osiguratelji zapravo, neće biti osobito pogođeni štetama. Uglavnom su suočeni sa sljedećim problemima: imovina se često uopće ne osigurava, imovina se osigura, ali ne od svih rizika, ili se imovina osigurava ali na podcijenjenu vrijednost. Mnogi stručnjaci smatraju da je problem to što kod stanovništva ne postoji kultura osiguranja, niti prava informacija da to osiguranje nije skupo. U Srbiji se kuća od 150 kvadrata može osigurati za 20-30 eura godišnje za osnovno pokriće od požara, a do 100 eura godišnje s prirodnim katastrofama kao što su poplave, potresi i uključujući klizanje tla.

Obrtnici, poljoprivrednici i mnogi drugi žale se da im je to osiguranje preskupo. Ipak, mnogi među njima neće žaliti novca za kupovinu novog mobitela umjesto jeftinije godišnje police osiguranja.  U osiguravajućim kućama Bosne i Hercegovine ističu da je svega dva posto stanovništva kuću, stan ili automobile osiguralo od poplava. U najvećem osiguravajućem društvu svega oko 3,5 posto osiguranika koji dolaze s područja pogođenim poplavama ugovorilo je i dopunski rizik za svoju imovinu – rizik od poplave.

S druge strane, Turska i Rumunjska uvele su obavezno osiguranje od prirodnih katastrofa nakon katastrofalnih potresa, kada se država suočila s ogromnim troškovima za pokriće štete. Da bi se u našim krajevima uvelo obavezno osiguranje za široke mase stanovništva, trebalo bi uvesti ekonomično osiguranje – od 10-ak do 30 eura, ovisno o veličini objekta. No, države regije zasad ne razmišljaju o obveznosti imovinskih osiguranja. I ovaj put, posegnut će u proračun kako bi sanirale štete. Dok god država bude funkcionirala na ovaj način, teško će osiguratelji moći prodati policu koja ih štiti od rizika poplave. 

Srdačan pozdrav!

INTERVJU

IGOR ĐURIĆ, NOVI PREDSJEDNIK UDRUŽENJA OSIGURAVATELJA HGK

Novi predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK sljedećem četverogodišnjem mandatu je Igor Đurić, predsjednik Uprave Wüstenrot životnog osiguranja d.d. i nekad dugogodišnji predsjednik Uprave Basler osiguranja i Poliklinike Osiguranja Zagreb.

Aktivnosti Udruženja usmjerene su ka promicanju i zaštiti interesa društava za osiguranje i reosiguranje te razvoju i unapređivanju hrvatskog tržišta osiguranja. Za početak, postavili smo tek nekoliko inicijalnih pitanja o planiranim aktivnostima Udruženja.

TEMA BROJA

Regija na udaru katastrofalnih poplava

Poplava kao prirodna opasnost tema je koja se zbog događanja u regiji sama od sebe nametnula na tradicionalnom okruglom stolu o reosiguranju koji je održan u Sarajevu, na 25. Susretu osiguravatelja i reosiguravatelja 2014. godine. SorS-u, koji je okupio brojne osiguravatelje, reosiguravatelje i brokere iz regije i Evrope.

Presjek reosiguranja u svijetu i u regiji 2013. i 2014. godine dao je Zlatan Filipović iz Bosna reosiguranja. Štete u svijetu lani su procijenjene na 40 milijardi američkih dolara, što je manje nego desetogodišnji prosjek. Od katastrofa koje su pogodile svijet najprisutnija je poplava, a dominiraju dva katastrofalna događaja: poplava u SAD-u, tornado koji je prouzročio 1,8 mlrd USA štete i požar u Wuxi, u Kini, sa 1 mlrd USA osiguranih šteta i prouzročenih 10 mlrd ekononomske štete.U Europi, gdje su poplave napravile 18 mlrd ekonomske štete i 4 mlrd osiguranih šteta, pogođene su Njemačka, Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska.

Elektronički novčanik kao oblik plaćanja polica osiguranja u mobilnim aplikacijama 

mr.sc. Vesna Kocijančić

U radu se opisuje širenje tehnologije online poslovanja na  područje mobilnih programa na  primjerima osiguranja u Hrvatskoj. Mobilne aplikacije imaju na jednoj strani korisnika, a s druge strane zaslon mobilnog telefona. Što se sve treba obuhvatiti? Koja je uloga dizajna u online ponudi? Autorica naglašava važnosti pojave mobilnog plaćanja u vidu elektroničkog novčanika, te trend jednostavnog i lakog korištenja općenito, a naročito u procesu sklapanja ugovora osiguranja. Proces plaćanja treba biti trenutak (klik), uz maksimalnu sigurnost za korisnika, a ne mukotrpan unos brojeva na zaslonu mobilnog telefona. Kako napreduje online poslovanje u usporedbi s klasičnim? Gdje je Hrvatska u odnosu na Europu i svijet?  Koliko su svjetski trendovi na području online poslovanja primjenjiviji i lakši za „kopiranje pameti“. Neke odgovore autorica nudi u ovom radu.  

Pristup i upravljanje troškovima poslovanja u osiguranju

mr. Uroš Ivanc

Od početka svjetske ekonomske krize 2008. industrija osiguranja u zemljama bivše Jugoslavije, na koje se koncentrira ovaj rad, smatra se djelatnošću koja nije pretrpjela toliko potresa i gubitaka kao neki drugi dijelovi financijske industrije, pogotovo bankarstvo. Nažalost, podaci poslovanja osiguravajućih tržišta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji u razdoblju od 2008. do 2012. godine pokazuju sasvim suprotnu sliku. Poznajući vlasničku strukturu društava za osiguranje u regiji, može se zaključiti da je proces ulazaka stranih osiguravajućih grupacija na tržište putem preuzimanja društava s domaćim vlasništvom više ili manje završen, a isto vrijedi i za greenfield ulaganja

Galerija